ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - Znanstvenici su otkrili nove pojedinosti o tome kako se u povijesti širio čir na želucu, bolest koja muči tolike direktore srednjih godina, prenosi BBC.
ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - Znanstvenici su otkrili nove
pojedinosti o tome kako se u povijesti širio čir na želucu, bolest
koja muči tolike direktore srednjih godina, prenosi BBC. #L#
Kako se čini, prvi istraživači Novoga svijeta domorocima su
donijeli i ne baš željeni dar: bakteriju koja uzrokuje čir.
A sve više dokaza pokazuje da su bakteriju čovjeku prenijele domaće
životinje.
Spomenuta bakterija, odnosno Helicobacter pylori, izaziva većinu
slučajeva čira na želucu.
Prije nego što je H. pylori otkriven, čir na želucu uglavnom je
pripisivan lošoj prehrani, prevelikoj konzumaciji alkohola i
stresu - pa se zato i činilo da su mu posebno skloni muškarci
srednjih godina koji rade pod snažnim pritiskom.
Spomenuti faktori mogu, doduše, pogoršati čir kad se pojavi, ali
glavnu ulogu igra bakterija koja se i nalazi se u većini uzoraka
gastritičnih čireva. Povezana je i sa slučajevima raka želuca,
srčanim bolestima pa čak i moždanom kapi.
Znanstvenici koji su sudjelovali u ovom ispitivanju odlučili su
analizirati DNA uzoraka H. pylori iz Britanije, Kine, Gvatemale,
Indije, Japana, Perua, Južne Afrike, Španjolske, Švedske i SAD-a.
Posebno su ih zanimali "zakržljali geni" te bakterije, odnosno oni
koji naizgled nemaju nikakvu ulogu.
Otkrili su ključne razlike i, što je još važnije, neočekivane
sličnosti.
Dok su, kao što se i očekivalo, sojevi iz geografski potpuno
različitih područja pokazivali izrazite razlike, afrički sojevi
bili su vrlo slični onima iz Južne Amerike i Španjolske. Nije
iznenadilo ni otkriće da je jedan engleski soj imao identične
osobine kao soj iz zapadne Virginije.
Ipak, u bakterijama iz SAD-a nisu pronađene osobine bakterija iz
Azije, unatoč činjenici što je dio domorodačkoga stanovništva
prije mnogo tisuća godina stigao kroz Beringov tjesnac baš iz
Azije.
Profesor Douglas Berg, stručnjak za molekularnu mikrobiologiju i
genetiku s medicinskog fakulteta sveučilišta Washington u St
Louisu, ima svoju teoriju o tome tko je kome prenio bakteriju: "Moje
je omiljeno tumačenje to da su Španjolci H. pylori prenijeli u Peru
kad su osvojili kraljevstvo Inka prije gotovo 500 godina, ali
bakterija nije bila prisutna u predaka koji su iz Azije stizali kroz
Beringov tjesnac prije više od 10.000 godina."
Pretpostavlja se da H. pylori nosi više od pola svjetske
populacije, iako u mnogih ne uzrokuje nikakve loše posljedice.
"Ljudi nisu obraćali pozornost na mogućnost da se ljudska infekcija
bakterijom H. pylori možda raširila tek u nedavnoj prošlosti",
kazao je profesor Berg.
Rezultati genetskoga ispitivanja pokazuju i to da se čovjek tom
bakterijom zarazio od životinje, a svako područje ima i svoju
životinju koja prenosi zarazu.
"Primjerice, prenositelji prvih europskih sojeva H. pylori možda
su bili miševi ili ovce, dok su prenositelji azijskih sojeva mogli
biti mačke ili svinje. Sve te životinje mogle su biti zaražene
određenim sojem H. pylori koji su dobile od ljudi."
Pacijenti oboljeli od čira kod kojih je ustanovljeno da su
nositelji H. pylori, mogu dobiti kombinacije snažnih lijekova
kojima se bakterija iskorjenjuje.
Znanstvenici znaju da H. pylori postoji već jako dugo - drugi je
projekt otkrio tragove bakterije u uzrocima uzetim iz egipatskih
mumija starih 1.800 godina.
(Hina) car dgk