ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Nasilje na športskim terenima je društveni problem, a da bi se spriječilo moraju se pokrenuti svi mehanizmi - od nadležnih instutucija, preko škole i Crkve, do športskih klubova, sociologa i psihologa,
čulo se u današnjoj tematskoj raspravi o tom problemu na sastanku parlamentarnog Odbora za obitelj, mladež i šport. Odbor je zaključcima zadužio Vladu da pripremi zakon kojim bi se spriječilo nasilje u športu, a Ministarstvo prosvjete i športa da izradi Strategiju razvoja športa u Hrvatskoj.
ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Nasilje na športskim terenima je
društveni problem, a da bi se spriječilo moraju se pokrenuti svi
mehanizmi - od nadležnih instutucija, preko škole i Crkve, do
športskih klubova, sociologa i psihologa, čulo se u današnjoj
tematskoj raspravi o tom problemu na sastanku parlamentarnog
Odbora za obitelj, mladež i šport. Odbor je zaključcima zadužio
Vladu da pripremi zakon kojim bi se spriječilo nasilje u športu, a
Ministarstvo prosvjete i športa da izradi Strategiju razvoja
športa u Hrvatskoj. #L#
Nasilje u športu nije problem športa, smatra predsjednik Hrvatskog
olimpijskog odbora (HOO) Antun Vrdoljak, nego sociološki problem -
ponašanja na javnim mjestima. Postoje mjere da bi se ono zaustavilo
i treba ih primjenjivati, kazao je. Istaknuo je da je protiv da se
navijače tuče, ali, s obzirom da oni izazivaju tučnjave i kaos,
nadležni organi moraju zaštititi građane i sam šport.
Vrdoljak smatra da problem nasilja leži i u tomu što mediji
izgrednicima daju previše prostora, a neki ih čak i štite.
Psihološki je vrlo loše objavljivati slike izgrednika u medijima,
jer oni se time hvale i na taj način postaju heroji u svojim
sredinama, drži Vrdoljk.
S time se slaže i zastupnik HSS-a Ivan Kolar. Stvaranje idola od
izgrednika je problem moralnog srozavanja društva, a za to, po
njegovu mišljenju, nisu kriva djeca, nego roditelji. Bilo bi vrlo
loše kada bi taj problem morala rješavati policija, kaže Kolar.
Zauzeo se za više odgojnih, a manje represivnih mjera.
Nasilje se pojavljuje samo u najpopularnijim športovima, i to zato
što se forsira natjecateljski šport, agresivnost, sustav zvijezda
i što se tu vrti "velik novac", ustvrdio je Ante Simonić (HSS).
S time se složio i Tonči Tadić (HSP). Nogomet je danas show-business
i nije, kaže, problem samo u medijima koji potiču identificiranje
sa športskim zvijezdama, nego u stajalištu da je do bogatstva
moguće brzo doći preko športa, a ne radom i odricanjem. Potpuno je
narušen vrijednosni sustav, pa se, primjerice, od nogometa stvara
nešto što nije jer, radi se samo o "guranju lopte".
S time se nije složio Zlatko Canjuga (HDZ) koji je ustvrdio da su
uspjesi nogometne reprezentacije najviše afirmirali Hrvatsku u
svijetu. Bez profesionalizma nemoguće je, smatra Canjuga,
afirmirati šport, a od igrača treba stvarati zvijezde kako bi one
predstavljale uzor mladima. Pritom je branio i tezu da političari
trebaju biti uključeni u šport kako bi afirmirali pozitivne procese
u njemu.
Tomu se usprotivio zastupnik talijanske manjine Furio Radin.
Politika, doduše, uvijek ima neki odnos sa športom, no pitanje je,
kaže, kako političar dođe do športa. "Na Zapadu prvo postaješ
bogat, potom uđeš u šport, a onda eventualno u politiku. U nas je to
obrnuto: prvo uđeš u politiku, potom u šport, a zatim se obogatiš",
ustvrdio je Radin.
Mnogi govornici zauzeli su se za promjene postojećih zakona, pa je
pomoćnik ministra pravosuđa Dubravko Palijaš kazao kako bi se već
ovoga tjedna na sjednici Vlade moglo raspravljati o izmjenama
Zakona o kaznenom postupku. Među ostalim, predlaže se da se kazneno
djelo počinjeno u grupi ili protiv grupe kazni zatvorom i do pet
godina. Ustvrdio je kako bi više trebalo raditi na preventivnom, a
ne samo represivnom dijelu problema.
(Hina) nb sšh