VATIKAN, 16. svibnja (Hina/AFP) - Ivan Pavao II, prvi slavenski papa u povijesti, koji će u četvrtak proslaviti 80. rođendan, svojom snažnom osobnošću već 22 godine dominira katoličkim svijetom.
VATIKAN, 16. svibnja (Hina/AFP) - Ivan Pavao II, prvi slavenski
papa u povijesti, koji će u četvrtak proslaviti 80. rođendan,
svojom snažnom osobnošću već 22 godine dominira katoličkim
svijetom.#L#
Tijekom najdužeg pontifikata 20-og stoljeća, papa je doživio
najdramatičnije trenutke naše epohe i odigrao značajnu ulogu na
međunarodnoj sceni, doprinijevši, prije svega, padu sovjetskog
diva.
Usprkos svojim godinama i zdravstvenim problemima, Ivan Pavao II se
okrenuo trećem mileniju kako bi u njega uveo katolike, kako je to
svojedobno, prilikom izbora za pontifikat, obećao svom duhovnom
učitelju, kardinalu Stefanu Wyszynskom.
Izabran 16. listopada 1978. godine, naslijedio je Ivana Pavla I
koji je preminuo nakon 33 dana pontifikata. Do tada su, četiri i pol
stoljeća, na tronu Sv. Petra u Rimu, sjedili Talijani.
Rođen 18. svibnja 1920. u Wadowicama, nedaleko Krakova u Poljskoj,
u skromnoj obitelji, Karol Wojtyla radi u rudniku kaustične sode, a
istovremeno i marljivo studira. Tijekom rata je vodio zabranjenu
kazališnu trupu, i završio studije u sjemeništu. Zaređen je 1946.
godine.
Nakon što je jedno vrijeme predavao teologiju, 1964. je godine
izabran za krakovskog biskupa. Kardinalom postaje 1967. godine
nakon sudjelovanja na Drugom vatikanskom koncilu.
Papa Ivan Pavao II poznat je i po sportskim aktivnostima. Skijao je,
plivao i planinario.
Najveći dio svog pontifikata proveo je u apostolskim posjetama
širom svijeta. Tijekom svojih putovanja susreo se sa milijardom
katolika. Još uvijek se nada da će posjetiti Rusiju i Kinu.
Napisao je 13 enciklika, od kojih su tri posvećene društveno-
gospodarskim pitanjima. Autor je više uspješnih knjiga, od kojih se
posebno ističe "pismo obiteljima" i knjiga misli o modernom svijetu
"Uđite sa nadom".
Mir i sloga, zaštita ljudskih prava i prava naroda, promicanje
velike Europe od Atlantika do Urala, Jugoslavija, Bliski istok,
Libanon, Izrael i Jeruzalem, među glavnim su temama njegovih
brojnih govora i dokumenata.
Na moralnom planu nepopustljivo brani ljudski život od začeća i
tradicionalna načela Katoličke crkve glede seksualnosti,
doživljavajući česte i oštre kritike zapadne inteligencije.
Usprkos volji za produbljavanjem dijaloga između kršćana sa drugim
vjerama, na tom je putu naišao na brojne poteškoće, a Katolička je
crkva često optuživana za "agresivni prozelitizam". Sa
anglikancima je u sporu zbog zaređivanja žena i to pitanje ostaje
najvećim kamenom spoticanja.
Ivan Pavao II je neumorno radio na pomirenju sa Židovima. Prvi je
papa koji se molio u jednoj sinagogi. Bilo je to 1986. u Rimu, a
njegovo hodočašće u svetu zemlju u ožujku 2000. predstavlja
"preokret" u odnosima dviju vjera.
Nakon što je od Boga 12. ožujka zatražio oprost za pogreške i
grijehove Crkve, posebice glede Židova, papa je oprost zatražio i u
Jeruzalemu na Zidu plača, najsvetijem mjestu judaizma.
Papa je bio žrtvom atentata 13. svibnja 1981. godine na trgu Sv.
Petra, kada ga je sa tri metka ranio turski atentator Mehmed Ali
Agca. Potom ga je 12. svibnja 1982. godine u svetištu Fatime hladnim
oružjem napao španjolski svećenik.
Od atentata 1981. godine papa je u više navrata zbog zdravlja bio
podvrgnut kirurškim intervencijama.
Pati i od Parkinsonove bolesti koja uvelike otežava elokvenciju
"starog pape obilježenog životom i čvrstog kao hrast".
(Hina) vk sv