ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Radovi na izgradnji planirane dionice autoceste 'Bosiljevo-Sveti Rok', koji će graditi američki Bechtel, trebali bi započeti 1., odnosno najkasnije do 15. lipnja, rekao je to ministar za javne radove,
obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić, obrativši se organizatorima i sudionicima današnje promocije studije opravdanosti izgradnje "Brze ceste Dubrovnik-Zagreb".
ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Radovi na izgradnji planirane dionice
autoceste 'Bosiljevo-Sveti Rok', koji će graditi američki Bechtel,
trebali bi započeti 1., odnosno najkasnije do 15. lipnja, rekao je
to ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić,
obrativši se organizatorima i sudionicima današnje promocije
studije opravdanosti izgradnje "Brze ceste Dubrovnik-Zagreb".#L#
Za taj se pravac preko Plitvica i Udbine, koji bi cestovno kraćim
putem nego preko planiranog smjera 'Bosiljevo-Sveti Rok' povezao
središnju Hrvatsku sa Split i Dubrovnikom, zalažu gradska
poglavarstva tih dviju dalmatinskih gradova. Ukupna dužina takve
'brze ceste' od Dubrovnika do Zagreba bila bi 515 kilometara, dok bi
od Splita do Zagreba ta prometnica bila dužine 331 kilometar, ili 50
kilometara manje nego dionicom preko Bosiljeva.
Čačić je pozdravio inicijativu iz te studije čija je vodilja 'što
prije i što racionalnije doći do kvalitetnog cestovnog povezivanja
Zagreba, Splita i Dubrovnika', no istaknuo je kako pri donošenju
Vladinih odluka treba uzeti u obzir dugačak niz drugih utjecaja
koji u toj studiji nisu spomenuti.
Studiju je u ime radne skupine predstavio Jakša Miličić koji je
kazao da bi izgradnja tog 'alternativnog' cestovnog pravca, koji bi
manjim dijelom sa četiri, odnosno većim dijelom s dvije trake
spojio središnju i južnu Hrvatsku, stajala ukupno oko 1,5 milijardi
američkih dolara.
Polazne pretpostavke iz te studije opravdanosti su da treba graditi
cestu koja će svojim kapacitetom za duži vremenski rok odgovoriti
očekivanom intenzitetu prometa, odnosno na što bržiji, ali i
cestovno što kraći put povezati južnu i središnju Hrvatsku.
Sva bi križanja na takvoj brzoj cesti bila denivelirana, cesta bi
bila ograđena a naplaćivala bi se i cestarina. Studija predviđa da
15 posto ukupnog troška izgradnje snosi Republika Hrvatska i to
sedam posto koliko bi bila vrijednost konzaltinga, projektiranja i
nadzora, te pet odnosno tri posto koliko vrijedi državno odnosno
privatno zemljište preko kojeg bi ta cesta trebala prolaziti.
(Hina) ggr ds