FINANCIJSKI BILTEN 04. - 11. SVIBNJA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 04. - 11. svibnja 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Za poljoprivrednika i ribare uvodi se plavi eurodizel 9. Zatvorena sjednica Vlade 10. Na prošlotjednoj sjednici Vlade RH utvrđen program mjera za zaštitu od požara 11. Savjet HNB-a: Trend postupnog oživljavanja u gospodarstvu 12. D&B dodijelio Hrvatskoj bolji kreditni rejting 13. Završen Peti hrvatski financijski forum 14. Od sredine svibnja indeks VIN redizajniran 15. Statistika 16. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u svibnju oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 04. V. 15.500.000 15.500.000 11,79 % 211.200.000 05. V. 24.200.000 24.200.000 11,61 % 213.391.000 08. V. 4.650.000 4.650.000 11,44 % 270.890.000 09. V. 21.000.000 21.000.000 11,71 % 279.990.000 10. V. 17.000.000 6.000.000 12,00 % 246.490.000 11. V. 1.600.000 1.600.000 11,31 % - Dnevni prosjek 13.991.000 12.158.000 11,64 % 244.392.000 Dobra ponuda novca, kako u noćnom tako i u dnevnom kreditiranju, osnovno je obilježje ovotjednog trgovanja na Tržištu novca. Vrlo dobra ponuda novca, koja je redovito bila veća od potražnje, u noćnom je trgovanju omogućila smanjenje kamatne stope s uobičajenih deset, na osam posto. Kako je potražnja novca bila relativno skromna, tako se redovito dešavalo da je dio ponude ostajao bez plasmana. Tako je neplasirani dio ponude dosezao vrijednosti veće i od 50 milijuna kuna. I u dnevnom je kreditiranju ponuda novca uglavnom bila dobra. Posebice početkom tjedna kada je bila i do tri puta veća od potražnje. Tako je na prosječnoj razini ovoga tjedna više od 86 posto potražnje s uspjehom podmireno. No, sredinom se tjedna, točnije u srijedu, situacija promijenila. Naime, potražnja je značajnije porasla, dok je pak ponuda bilježila pad. To je ukazivalo kako su se novčani viškovi na računima banka i štedionica polako istopili. Istoga je dana i veliki dio sredstava angažiran upisom trezorskih zapisa Ministarstva financija. Dodatno je opterećenje na račune poslovnih banaka donijelo i dospijeće mjesečnog plaćanja poreza na dodanu vrijednost te su stoga bila najavljena i veća povlačenja ranije plasiranih pozajmica. Dobra je ponuda novca utjecala i na njegovu cijenu. Stoga je ona u proteklom tjednu zabilježila pad pa je njezin prosjek iznosio 11,64 posto. Cijena novih opozivnih kredita kretala se od 11 do 11,50 posto, dok su se ročni krediti plasirani od 11 do 14 posto. Uz trgovinu novcem, ovoga je tjedna na sekundarnom tržištu, ugovorena kupoprodaja mjenica s avalom Ministarstva financija u iznosu od 30 milijuna kuna. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 238 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,61 posto, upisani su zapisi u iznosu od 203,7 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,77 posto, upisani su zapisi u iznosu do 30,3 milijuna kuna, a pritom je deset milijuna kuna pristiglih ponuda odbijeno. Na rok od 182 dana , uz prosječnu kamatnu stopu od 11,90 posto, upisani su zapisi u iznosu do četiri milijuna kuna Od 10. svibnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,757 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 08. do 11. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalamatinska banka 174 178 178 193.918 Pliva 477 500 495 1.635.937 Podravka 126 132 126 2.220.805 Varaždinska banka 280 290 290 1.132.475 Zagrebačka banka 0 1.100 1.160 1.100 17.388.660 Arenaturist 58,50 60,10 58,50 37.672 Atlanska plovidba 35 35 35 13.720 Hoteli Rabac 31,12 31,12 31,12 5.726 Istraturist 34 41 34 5.110 Jadran-turist 37 37 37 3.811 Karlovačka pivovara 370 370 370 388.130 Kraš 116 125 125 156.542 Lola Ribar 157,50 157,50 157,50 707.175 Privredna banka 66 70 70 6.172 Riječka banka 102 110,50 110,50 76.267 Riviera 73 78 75 138.986 Splitska banka 85 85 85 6.800 Zlatni rat 40 40 40 10.000 Zagrebačka banka E 480 485 485 378.257 25.506.169 Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 25,5 milijuna kuna, što se ponajviše može zahvaliti trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke (17,3 milijuna), Podravke (2,2 milijuna), Plive (1,6 milijuna) te Varaždinske banke (1,1 milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 19 dionica, pri čemu ih je većina pojeftinila. Najviše, 110 kuna ili preko 73 posto, potonula je cijena dionice Zlatnog rata, a značajnije je pala i cijena obične dionice Zagrebačke banke, tj. za 99 kuna. Slijedila ju je, s gubitkom od 34,21 kunu, dionica Hotela Rabac. Dionica Podravke pojeftinila je pak 12, Riječke banke 9,5, a Privredne banke Zagreb osam kuna. Vrijednosnice Arenaturista te Istraturista imale su gubitak od 6,5 kuna. Na kraju se ovotjedne liste gubitnica, s "minusom" od pet kuna, smjestila dionica Plive. Na listi su pak dobitnica vodeće mjesto, s cijenom višom deset kuna, podijelile dionice Varaždinske banke i Karlovačke pivovare. S dobitkom od 9,47 kuna, slijedila ih je dionica Atlanske plovidbe. Dionice Kraša i Zagrebačke banke serije E poskupile su pet kuna. Najmanje je ovoga tjedna poskupila dionica Jadran-turista, odnosno tek jednu kunu. Zahvaljujući padu cijena većine dionica, CROBEX indeks potonuo je ovoga tjedna 36 bodova i spustio se ispod razine od 800 bodova. Preciznije, iznosi 780 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 08. do 11. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Elka 75 76,03 76,03 1.523.004 Ericsson-Tesla 200 202 200,08 252.396 Hoteli Zadar 81 81 81 527.796 Ivančica 160,95 160,95 160,95 467.720 Tankerska plovidba 110 110 110 5.060 PIF Dom 20,00 20,70 20,04 581.209 PIF Expandia 22,30 24,00 22,75 342.746 PIF Pleter 12,00 12,21 12,49 83.827 PIF Slavonski 10,90 11,56 10,99 92.281 PIF Sunce 9,00 9,80 9,10 43.426 PIF Sred. nac. 14,10 14,69 14,32 162.702 PIF Velebit 14,00 14,62 14,20 186.246 4.268.425 Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo vrlo mirno. Naime, ostvaren je promet od tek 4,2 milijuna kuna, a glavnina se odnosi na trgovinu dionicama Elke (1,5 milijuna kuna). Od ukupno 12 aktivnih dionica, većina je izgubila na vrijednosti. Najznačajnije, 17,05 kuna, spustila se cijena dionice Ivančica iz Ivanca. Slijedila ju je, s gubitkom od 1,92 kune, dionica Ericsson- Tesle. I dionice šest PIF-ova ovoga su tjedna izgubile na vrijednosti. Tako je dionica Slavonskog fonda pojeftinila 1,22 kuna. Cijena pak dionice fonda Sunce pala je 62, Expandia fonda 56, a Dom fonda 50 lipa. Na kraju su se liste gubitnica našle dionice Velebita te Središnjeg nacionalnog fonda. Naime, cijena je prve niža deset, a druge tek jednu lipu. S cijenom višom devet kuna, na listi je dobitnica vodeće zauzela dionica Tankerske plovidbe. Slijedila ju je, s dobitkom od 3,78 kuna, dionica Elke. Dionica Hotela Zadar poskupila je jednu kunu, dok je dionica fonda Pleter ojačala 29 lipa. VIN indeks porastao je ovoga tjedna za jedan bod na 401 bod, ponajviše zahvaljujući višim cijenama dionica Atlanske plovidbe i Elke. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 04. svibnja 11. svibnja Promjena u % New York/DJIA 10.480,13 10.367,78 - 1,07 Tokyo/Nikkei 18.199,96* 16.882,46 - 7,24 London/FTSE-100 6.199.60 6.245,90 + 0,75 Frankfurt/DAX 30 7.386,71 7.259,48 - 1,72 * podatak sa zatvaranja u ponedjeljak, 08. svibnja Dvojbi ulagača hoće li Fed na sjednici 16. svibnja ključne američke kamatne stope povećati 0,25 ili 0,50 postotnih bodova, više nema. Naime, najnoviji su statistički podaci nepobitno potvrdili kako je riječ o pola postotna boda. Iako je prekid neizvjesnosti nakratko stabilizirao Wall Street, na tjednoj je razini Dow Jones ipak oslabio više od jedan posto ili za preko 110 bodova. Jer, osim straha ulagača kako će New York u konačnici "probaviti" vijest o 0,50 postotnih bodova višim kamatama, na tržištna je kretanja u proteklih tjedan dana utjecalo i mišljenje kako je tehnološki sektor precijenjen. No, krenimo otpočetka. U petak je američko Ministarstvo rada objavilo da je stopa nezaposlenosti u travnju iznosila vrlo niskih 3,9 posto, posljednji puta registriranih u siječnju 1970. godine. Inače, analitičari su predviđali da će ona biti na četiri posto, prema 4,1 posto zabilježenih u ožujku. Što se pak tiče plaća, nije bilo iznenađenja. U travnju su one povećane očekivanih 0,4 posto na 13,64 američkih dolara za sat. Istodobno, novootvorenih je radnih mjesta bilo 340.000, neznatno manje od prognoziranih 358.000. No, time statistička "priča" nije gotova. Do spomenutog sastanka Feda, preciznije u petak, bit će objavljeni podaci o travanjskom prometu na malo u SAD-u, također jedan od ključnih pokazatelja kretanja inflacije. Pitanje precijenjenosti tehnološkog sektora u proteklih je tjedan dana ponovno aktualiziran. Ulagači su pritom djelovali dvojako. Jedni su se odlučili "rješiti" nepotrebnih tehnoloških vrijednosnica, odnosno vrijednosnica iza kojih trenutačno stoji samo ima, a ne i "zdravi" kapital, dok drugi (koji su ipak bili u većini) nisu činili ništa. "Trenutačno gotovo nitko nema 'apetita' za dionicama. Kao da svi 'plutaju'", pojasnio je trenutačnu situaciju jedan analitičar. Stoga ni ne čudi da je gotovo svakoga dana obujam trgovanja na Wall Streetu bio na izuzetno niskim razinama. Uspjeha u proteklih tjedan nisu imali niti ulagači u elektronskom trgovanju, naravno zbog sve većih sumnji ulagača u stvarnu vrijednost tehnološkog sektora. U spomeutom je razdoblju Nasdaq zaronio više od 430 bodova i spustio na najnižu razinu u posljednja dva tjedna - 3.384 bodova. To je ujedno 30-ak posto manje od njegovog rekorda dosegnutog početkom ožujka ove godine. Burza u Tokiju u golemim gubicima Većina je ulagača na burzi u Tokiju u ponedjeljak zažalila povratak na radno mjesto, nakon "vrlo dugog vikenda". Situaciju će ponajbolje objasniti vrijednost Nikkeija. On se naime od ponedjeljka do četvrtka strmoglavio golemih 7,24 posto ili za više od 1.300 bodova te po prvi puta od rujna prošle godine, kraj sastanak dočekao ispod 17.000 bodova. No, većih enigmi glede razloga nema. Tokijska je burza naime "u stopu" pratila kratanja u američkom elektronskom trgovanju. Budući je Nasdaq slabio svakodnevno, nije teško zaključiti kako su japanski ulagači bili još zabrinutiji za svoje "tehnološke portfelje". Izuzetno obimne dobitonosne prodaje bile su temeljna značajka trgovanja, a većina se analitičara nada da će se situacija stabilizirati nakon utorka. Međutim, javljaju se i oni sa suprotnim mišljenjem. Oni naime tvrtke kako je velik broj američkih investitora 0,50 postonih bodova, već "uračunao" u cijene dionica pa se stoga niti New York neće smiriti. Na europskim burzama raznoliko Iako su dvije najznačajnije europske burze, londonska i frankfurtska, pomno pratile zbivanja u New Yorku i više-manje slično se "ponašala", na tjednoj se razini to baš i ne primjećuje. Naime, londonski je FTSE skočio 0,75 posto, dok je franfkurtski DAX oslabio više od 1,70 posto. Postavlja se znači pitanje zašto su jedni bili u dobitku, a drugi u gubitku. Jer, i među ulagačima Staroga kontinenta vlada velika zabrinutost uoči sastanka Feda i njegove odluke o budućnoj američkoj kamatnoj politici. Pritom je većina njih sigurna kako će nakon snažnog podizanja ključnih američkih kamatnih stopa, najviše u gubitku biti TMT (tehnologija- mediji-telekomunikacije) dionice. Stoga su se i veći dio tjedna ulagači povukli u "sigurnosnu zonu stare ekonomije". No, četvrtak je donio brojne promjene. Podaci o neočekivano niskom travanjskom prometu na malo u SAD-u, uvelike su smirili ulagače budući pobuđuju nadu u "hlađenje" američkog gospodarstva. Rast cijena dionica u Londonu bio je tada dostatan za neutraliziranje golemih gubitaka u proteklih tjedan dana, dok istodobno vrijednosnice u Franfurtu nisu bile te "sreće". 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 04. svibnja 11. svibnja Promjena u % Euro/USD 0,8894 0,9013 + 1,34 Euro/JPY 96,09 97,93 + 1,91 USD/JPY 108,01 108,50 + 0,45 Cijena zlata: USD/Unca 04. svibnja 11. svibnja Promjena u % 277,50 276,90 - 0,22 Nakon više od tri tjedna iznimno teškog razdoblja, u proteklih je sedam dana tečaj jedinstvene europske valute porastao. U usporedbi s američkim dolarom, euro je ojačao više od 1,34 posto i ponovno se probio iznad 0,90 USD, dok je prema japanskom jenu poskupio gotovo dva posto. Međutim, euro još uvijek nije u stabilnoj fazi. Protekli je tjedan, barem što se tiče deviznog tržišta, obilježilo nekoliko događaja. U ponedjeljak je naime održan sastanak ministara financija Eurolanda, koji je dodatno naškodio jedinstvenoj europskoj valuti. Naime, u priopćenju objavljenom nakon sastanak ministri su samo izjavili kako dijele zajedničku zabrinutost zbog trenutačnog tečaja eura, no nisu naznačili nikakve korake u smjeru njegova jačanja. "Na deviznim je tržištima prisutan osjećaj nezadovoljstva zbog potpunog izostanka povjerenja 11-orice ministara u euro. Njihovo je priopćenje u najmanju ruku bilo jadno", istaknuo je jedan analitičar. U srijedu je pak došlo do obrata situacije - tečaj se eura napokon probio iznad 0,90 američkih dolara, a u jednom je trenutku premašio i razinu od 100 japanskih jena. Bila je to posljedica špekulacija oko moguće kooordinirane intervencije europskih središnjih banaka, a kojom bi se nastojao ojačati "ranjeni" euro. Pritom su glavni poticaj dali pojedini europski čelnici. Tako je francuski ministar financija Laurent Fabius snažno prosvjedovao protiv niskog tečaja eura i izrazio uvjerenje kako će ta valuta uskoro naći na razinama koje odražavaju ukupnu gospodarsku situaciju u Eurolandu. Ona je inače, prema posljednjim statističkim podacima, vrlo povoljna. Isto tako, njemački je kancelar Gerhard Schroeder kazao da je jedinstvena europska valuta potcijenjena te da će se to uskoro morati izmijeniti. Pritom je jedan analitičar istaknuo kako se čini da je intervencija vrlo izgledna, no izuzetno je važno ocijeniti kada će za nju nastupiti pravi trenutak. Dan kasnije bio je također uzbudljiv za "igrače" deviznih tržišta. Naime, održana je sjednica Europske središnje banke (ECB), no većina je ulagača držala kako na njoj ponovno neće biti donešena nikakva odluka koji bi podignula tečaj eura. Jer, procjenjuju oni, ECB se vjerojatno neće odvažiti na novo podizanje kamatnih stopa, samo dva tjedna nakon posljednjeg kada su one podignute 0,25 postotnih bodova na 3,75 posto. I bili su u pravu. ECB je odlučila kamatne stope ostaviti na dosadašnjim razinama, što je lagano spustilo tečaj eura. Ipak, vlada mišljenje, kako bi uskoro ipak moglo doći do intervencije. U suprotnom "? američki će dolar ponovno obnoviti svoju snagu. Činjenica je kako je eurov tečaj u uzlaznoj fazi. Stoga ako 'akcije' ponovno izostane, to će samo još jednom potvrditi da nitko nema stvarnu želju pomoći euru. Mogli bismo zato opet biti svjedoci novog rekordno niskog tečaja eura", upozorio je jedan analitičar. U odnosu dolar/jen, u promatranom razdoblju nije bilo većih uzbuđenja. Naime, "zelenbać" je svakoga dana lagano jačao prema japanskoj valuti, što je na tjednoj razini iznosilo 0,45 posto. Naravno, navode analitičari, to je odraz trenutačnog stanja na američkom i japanskom tržištu dionica. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 05. - 12. svibnja 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 05. svibnja 12. svibnja u % Euro 1 7,7283 7,6889 - 0,51 DEM 1 3,9514 3,9312 - 0,51 USD 1 8,3912 8,4558 + 0,77 GBP 1 13,2179 12,6525 - 4,28 JPY 100 7,8991 7,7088 - 2,41 ATS 1 0,5616 0,5587 - 0,51 ITL 100 0,3991 0,3971 - 0,51 CHF 1 4,9114 4,9437 + 0,66 SIT 100 3,7976 3,7630 - 0,91 Njemačka marka na tečajnici HNB slabi već dva tjedna i u tom je razdoblju pojeftinila gotovo 0,70 posto. Uz marku, na vrijednosti je izgubila i većina ostalih valuta. Najveći je gubitnik u proteklih tjedan dana svakako bila britanska funta. Naime, nakon četiri tjedna rasta, tijekom kojih je njezin tečaj uvećan oko 5,80 posto, funta je od prošloga četvrtka pojeftinila gotovo 3,40 posto. Značajnije je oslabio i japanski jen - oko 2,40 posto. U dva je pak prethodna tjedna, cijena slovenskog tolara pala približno 1,30 posto. U istom su se razdoblju tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire spustili gotovo 0,70 posto. Ostale su pak valute ojačale. Američki je dolar pritom nastavio svoj "pobjedonosni pohod" na tečajnici HNB. U pet je proteklih tjedana njegova cijena skočila preko 8,40 posto. Švicarski je pak franak u proteklom dvotjednom razdoblju ojačao gotovo 2,40 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, održanoj u utorak, s rokom dospijeća od 42 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. No, budući su pristigle ponude u većem iznosu, emisija je povećana na 377,2 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,806 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 10,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila na 98,750 kuna, uz kamatu od 11 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,750 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 11 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 45,71 posto. Istodobno, održana je i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 91 dan te su na prodaju ponuđeni zapisi u vrijednosti od 180 milijuna kuna. Pritom je najviša ponuđena cijena iznosila 97,083 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, s kamatnom stopom od 12,05 posto. Najniža je ponuđena cijena iznosila 97,083 kuna, uz kamatu od 12,05 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena određena na 97,083 kuna. Sukladno tome, zapisi se izdaju uz kamatu od 12,05 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u ovoj emisiji nije bilo. Ukupan je pak iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 1,38 milijardi kuna. Od toga je 903,3 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, a 480 milijuna kuna na rok od 91 dan. Slijedeća će se aukcija održati 23. svibnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna, s dospijećem od 42 dana. 8. Za poljoprivrednika i ribare uvodi se plavi eurodizel U četvrtak je na redovitoj sjednici Vlada RH, među ostalim, donijela odluku da će od 1. srpnja poljoprivrednici i ribari moći upotrebljavati novo eurodizel gorivo obojeno plavom bojom koje će imati istu cijenu kao i loživo ulje. Time se osnažuje konkurentnost hrvatske poljoprivredne proizvodnje, istaknuo je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić. Njime se uvodi nova vrsta eurodizela obojenoga plavom bojom i na njega ukida trošarina koja iznosi 1,60 kuna po litri, čime se njegova maloprodajna cijena izjednačuje s cijenom loživog ulja. Plavi eurodizel smjeli bi koristiti samo poljoprivrednici koji se nalaze u sustavu naknada i poticaja te ribari za pogon ribarskih brodova. Količinski bi bio ograničen na 80 litara po hektaru odobrene sjetvene površine. Kako bi se izbjegle zlouporabe, novo bi se gorivo već u rafineriji obojilo plavom bojom, prodavalo bi se isključivo iz posebnih skladišta, a predviđen je i sustav evidentiranja. Na sjednici je u hitnu saborsku proceduru uputila Prijedlog izmjena Zakona o posebnom porezu na naftne derivate te zakonski prijedlog o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda; Vlada je prihvatila i Deklaraciju o suradnji Hrvatske i EFTA-e (Europska zona slobodne trgovine u kojoj su Island, Lichtenstein, Norveška i Švicarska). Na sjednici je podržana i odluka o pokretanju postupka za sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini Hrvatske i Mađarske. Nova runda tih pregovora održat će se 17. i 18. svibnja i mogla bi biti i završna. U tom slučaju ugovor mogao biti parafiran za posjeta premijera Ivice Račana Budimpešti (22. i 23. svibnja). 9. Zatvorena sjednica Vlade Na zatvorenom je dijelu sjednice održanom u četvrtak, između ostaloga Vlada prihvatila program aktivnosti u vezi s pripremom novog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i pripremama novih zajmova Svjetske banke. Provedena je rasprava o radnom nacrtu prijedloga Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije i zadužena Koordinacija za gospodarstvo da za sljedeću sjednicu Vlade pripremi konačnu verziju toga Zakona. Članovi Vlade izviješteni su o realizaciji "Projekta 100 dana Vlade" koji će biti javno prezentirana u ponedjeljak, 15. svibnja. 10. Na prošlotjednoj sjednici Vlade RH utvrđen program mjera za zaštitu od požara Hrvatska je Vlada u petak (5. svibnja), između ostaloga, utvrdila program mjera za zaštitu od požara, za što je u proračunu za ovu godinu osigurano 11 milijuna kuna. Da bi se program uspješno proveo Ministarstvo financija je obvezano da do kraja lipnja doznači MUP-u 70 posto tih sredstava. Nastavljajući napore na ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, Vlada je kao krajnji rok do kojeg bi se cigarete mogle prodavati na automatima predložila početak iduće godine. Vlada je utvrdila i program međuresorskog djelovanja u provedbi zaključaka Konzultativne radne skupine EU-Hrvatska za ovaj i idući mjesec. Taj program sadrži niz zadaća vezano npr. za gospodarstvo, poljoprivredu, zaštitu okoliša, telekomunikacije, među ostalim i obvezu da se otvori mogućnost ulaska treće mobilne mreže na hrvatsko tržište. Istodobno, Vlada je dala potporu hrvatsko-talijanskim projektima koji bi se financirali putem talijanskog Ministarstva vanjske trgovine, a u izvješću o pregovorima za sklapanje novog sporazuma s Mađarskom o ukidanju viza (trenutno je na snazi takav sporazum još iz bivše države) najavljeno je da bi se već krajem ovog mjeseca u tu susjednu državu moglo putovati samo s osobnim iskaznicama. Očekuje se, naime, da sporazum bude potpisan 22. ili 23. svibnja. Istoga je dana održana i zatvorena sjednica. Na njoj je pak Vlada RH utvrdila da će se Popis stanovništva, kućanstava i stanova provesti 2001. godine, a pokusni popis u lipnju ove godine.Donesena je i odluka o prodaji dionica Hotelskog centra Lav d.d. Split iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka pod posebnim uvjetima. Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice prihvatila i prijedlog o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, kojim će se financirati Projekt tehničke pomoći pri stečajnom postupku. 11. Savjet HNB-a: Trend postupnog oživljavanja u gospodarstvu Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, donio privremeni financijski plan za ovu godinu te nekoliko odluka iz nadležnosti najvišeg tijela središnje banke. Podaci o gospodarskim kretanjima početkom ove godine govore da je napokon uočljiv višemjesečni trend postupnog oživljavanja aktivnosti: industrijska proizvodnja u prvom tromjesečju porasla je prema usporedivom razdoblju prošle godine za 3,7 posto, potkraj prošle i početkom ove godine povećan je i promet u trgovini na malo. To ipak još nema željenih učinaka na rast zaposlenosti, odnosno smanjenje nezaposlenosti koja je čak nešto porasla. I cijene na malo i troškovi života prošlog su mjeseca zabilježili porast od 0,8 posto, što se u najvećoj mjeri objašnjava kao posljedica poskupljenja nafte. Tečaj kune ostao je stabilan. Osobito značajnim može se smatrati podatak da devizna štednja nastavlja rasti, što je najpouzdaniji pokazatelj povjerenja u domaći bankovni sustav. Ukupan porast deviznih depozita u prvom tromjesečju iznosi otprilike 2,5 milijarde kuna ili 6,8 posto. Vrijedi spomenuti da je porast, doduše primjetno skromniji, ali ipak značajan, zabilježen i kod kunske štednje. Kamatne stope su smanjene, tako da je po posljednjim raspoloživim podacima prosječna aktivna kamatna stopa banaka na razini od 12 posto. Članovi Savjeta HNB s osobitom su pozornošću razmotrili pokazatelje koji govore da je likvidnost banaka visoka, a kreditni plasmani gospodarstvu ipak stagniraju. Nasuprot tome, veliko je zanimanje za blagajničke zapise HNB i trezorske zapise Ministarstva financija. Prema dostupnim saznanjima, uzrok takve orijentacije u usmjeravanju slobodnih sredstava leži ponajviše u strahu bankara od rizika da odobrene kredite neće moći naplatiti, budući da još nije uspostavljena učinkovita zaštita vjerovnika u odnosu na dužnike koji se neodgovorno odnose prema preuzetim obvezama. Dok pravna država ne profunkcionira primjereno načelima tržišnog gospodarstva slabi su izgledi da se i bilo kakvim "tehničkim operacijama" poput multilateralnih kompenzacija poluče trajniji rezultati, odnosno razriješe suštinski uzroci nelikvidnosti koja je u velikom broju slučajeva zapravo izraz nesolventnosti gospodarskih subjekata koji nemaju uvjeta za opstanak na tržištu. Privremenim financijskim planom za ovu godinu, koji je sačinjen uz uvažavanje primjedbi iz nedavne saborske rasprave, predviđeno je da će ukupni ovogodišnji prihodi Hrvatske narodne banke iznositi 960,6 milijuna kuna a ukupni rashodi 941,5 milijuna kuna. Prema tome, višak prihoda nad rashodima koji se doznačuje državnom proračunu iznosio bi 19 milijuna kuna. Na ovoj sjednici Savjet HNB dao je i prethodnu suglasnost da se za predsjednicu uprave Međimurske banke d.d. Čakovec imenuje Mladenka Gombar, a u Podravskoj banci d.d. Koprivnica za predsjednika uprave Julio Kuruc i za članove uprave Drago Galović, Božica Širić i Vladimir Novak. Na temelju u srijedu donesene odluke Savjeta HNB-a, novi član uprave Zavoda za platni promet postaje dr. Ivo Spremić. 12. D&B dodijelio Hrvatskoj bolji kreditni rejting Hrvatskoj je za mjesec svibanj dodijeljen kreditni rejting DB5a koji je bolji u odnosu na ocjenu DB5b koju je Hrvatska imala posljednjih 19 mjeseci, objavljeno je iz Dun&Bradstreet-a (D&B), jedne od vodećih međunarodnih agencija za poslovne informacije i bonitete. U izvješću D&B-a za ovaj mjesec ističe se kako su boljem kreditnom rejtingu Hrvatske najviše doprinijeli rezultati napora nove Vlade da raskrsti s prošlošću i sruši barijere koje stoje na putu Hrvatskoj prema pridruživanju zapadnim integracijama i institucijama. Prihvaćanje deklaracije o suradnji s haškim tribunalom osiguralo je Hrvatskoj dobre odnose s Ujedinjenim narodima, a također se očekuje da Vijeće Europe prekine monitoring nad Hrvatskom, stoji u izviješću D&B-a. Kreditni rejting koji sada Hrvatska ima - DB5a najbolji je rejting u razredu DB5 koji zemlju označava kao područje visokog rizika. Kako su istaknuli iz tvrtke Bonline, koja je predstavnik D&B-a u Hrvatskoj, sadašnja je ocjena zapravo pozicija s koje bi Hrvatska ubrzo mogla, možda već završetkom ovogodišnje turističke sezone, prijeći u razred DB4, odnosno područje umjerenog rizika za ulagače. Hrvatska je tako s novom ocjenom DB5a sa zajedničkog devetog, potisnula Rumunjsku na deseto mjesto na listi 24 zemlje srednje i istočne Europe. Na toj su ljestvici i dalje prve Mađarska i Slovenija s ocjenom DB3a, dok su uvjerljivo posljednje Albanija i SRJ s ocjenom DB7. D&B je još početkom ove godine, nakon objavljenih rezultata parlamentarnih izbora, najavio kako je Hrvatska "stavljena" na razmatranje za dodjelu boljeg kreditnog rejtinga'. Tada je istaknuto kako u Hrvatskoj postoji mogućnost smanjenja političkog rizika, koji uz komercijalne, makroekonomske i vanjske rizike, D&B uključuje pri ocjenjivanju kreditnog rejtinga neke zemlje. 13. Završen Peti hrvatski financijski forum Nakon tri dana intenzivnih poslovnih aktivnosti, konferencija i predstavljanja u petak poslijepodne završen je Peti hrvatski financijski forum. Skup je okupio stotinjak sudionika iz Hrvatske i inozemstva poslovno vezanih uz bankarski i financijski sektor, a održan je u zagrebačkom hotelu Intercontinental. Forum je održan pod sloganom "Na novom razvojnom putu", a okupio je i predstavnike medija i izdavačkih kuća, tvrtke koje pružaju informacijsko-financijske servise i usluge, te prvi put tvrtke koje se bave novim tehnologijama, tj. e-bankingom, internetom i slično. Mnogobrojne tvrtke ujedno su Forum iskoristile za promocije i predstavljanja, kako svoga poslovanja tako i novih proizvoda. Ovogodišnji Forum održan je u novom političkom i gospodarskom ozračju kojemu je težište socijalni i gospodarski razvoj. Istaknuo je to ministar financija Mato Crkvenac prilikom otvaranja Foruma. Spomenuo je pritom i rastuću podršku međunarodne zajednice, očekivanja da Hrvatska ovaj mjesec bude primljena u Partnerstvo za mir, uskoro u Svjetsku trgovinsku organizaciju, kao i očekivanje ubrzanja prijema Hrvatske u pridruženo članstvo Europske unije. U sklopu Foruma održan je i okrugli stol o gospodarskoj politici hrvatske Vlade na kojemu je istaknuto kako su prvih sto dana nove Vlade bili prva faza kratkoročnog djelovanja, a ulazi se u drugu kratkoročnu fazu djelovanja u kojoj će se oblikovati uvjeti koji bi u ovoj godini stvorili pretpostavke za gospodarski uzlet. Vlada će, najavljeno je, uskoro predstaviti mjere za iduće razdoblje koje bi omogućile da početkom 2001. godine uđemo u makroekonomsko ozračje koje će omogućiti zapošljavanje i gospodarski uzlet. Na konferenciji o "Mirovinskoj reformi" najavljeno je kako Vlada uskoro treba donijeti odluku o početku te reforme - 1. srpnja 2001. ili 1. siječnja 2002. godine. Također održane su i konferencije o daljnjim pravcima privatizacije i nastavku privatizacije telekoma te o perspektivama elektronskog poslovanja u hrvatskom financijskom sektoru, s posebnim osvrtom na direktno bankarstvo. Tradicionalno je dodijeljena i Zlatna dionica, koja je ove godine pripala farmaceutskoj tvrtki Pliva, čija je dionica ujedno proglašena i industrijskom dionicom godine. Bankarska dionica je dionica Zagrebačke banke serije "O", dok je Turistička dionica godine dionica porečke Plave lagune, a prvi put dodijeljena je Zlatna dionica za privatizacijski investicijski fond (PIF) koja je pripala Dom fondu. Peti hrvatski financijski forum održan je u organizaciji tvrtke Infoinvest, generalni sponzor Foruma bile su Hrvatske telekomunikacije, a sponzori Zagrebačka banka, Compaq, Allianz osiguranje i Euroline, dok su medijski pokrovitelji bili Večernji list, časopis Banka te Radio 101. 14. Od sredine svibnja indeks VIN redizajniran Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) od 15. svibnja promijenit će sastav i način izračuna indeksa VIN, službenog indeksa tog tržišta, kao i kriterije za uključivanje dionica u indeks. Od spomenutog datuma u sastav indeksa VIN ući će dionice svih sedam privatizacijskih investicijskih fondova (PIF-ova): Dom fonda, Expandia fonda, PIF-a Pleter, Slavonskog PIF-a, Sunce PIF-a, Središnjeg nacionalnog fonda i fonda Velebit te tvrtka Ericsson Nikola Tesla. Razdoblje revizija indeksa VIN iznosit će šest mjeseci, a sastav indeksa određivat će se na temelju podataka o trgovanju na Tržištu iz šestomjesečnog razdoblja koje završava 15 dana prije datuma revizije. Da bi dionica bila uvrštena u indeks mora biti uvrštena u jednu od kotacija Tržišta barem šest mjeseci, a broj dana trgovanja dionicom u šestomjesečnom razdoblju, na temelju kojeg se određuje sastav indeksa, mora biti veći od 20 posto ukupnog broja trgovinskih dana u tom razdoblju. Dionica se iz indeksa može isključiti u slučaju izvrštenja dionice s Tržišta ili pak, ukoliko neudovoljava kriterijima za uključivanje. Kako su pojasnili s VTV-a, novi redizajnirani VIN indeks je Laspeyresovog tipa u kojem su težine pojedinih dionica iz sastava indeksa određene njihovom tržišnom kapitalizacijom pri čemu težina pojedine dionice ne može biti veća od 25 posto. Vrijednost indeksa izračunavat će se svakog radnog dana po završetku trgovanja na temelju zaključnih cijena dionica iz sastava, a ukoliko nekom dionicom određenog dana nije trgovano za nju će se preuzeti zaključna cijena prethodnog dana trgovanja. 15. Statistika Cijene na malo i troškovi života u travnju veći 0,8 posto - Cijene na malo i troškovi života u Hrvatskoj su u travnju porasli za po 0,8 posto u odnosu na ožujak. U usporedbi s travnjem prošle godine cijene na malo u travnju su ove godine više 5,6 posto, dok su istodobno nešto manje, 4,3 posto porasli troškovi života. Na godišnjoj razini, u travnju ove u odnosu na lanjski travanj, najviše su porasle cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima i to 10,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Isključi li se iz cijena na malo utjecaj sezonskih proizvoda te su cijene u travnju u odnosu na ožujak porasle jedan posto, a u odnosu na travanj prošle godine 5,7 posto. Statistika kod cijena na malo (i sa sezonskim proizvodima) u travnju u odnosu na ožujak bilježi porast cijena roba 0,3 posto, a usluga 2,6 posto. Na takav rast cijena usluga najviše je utjecao rast cijena usluga socijalne skrbi, odnosno dječjih vrtića 7,6 posto, prometnih usluga 6,4 posto (gradski prijevoz, želježnički i međumjesni autobusni prijevoz), dok su stambeno-komunalne usluge porasle 0,7 posto, a obrtničke, osobne i ostale usluge 0,1 posto. Istodobno su cijene financijskih usluga niže 1,4 posto, usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu 0,8 posto, dok su poštanske i telekomunikacijske, kao i zdravstvene i administrativne usluge ostale na razini cijena iz ožujka. Na porast cijena roba najviše je pak u travnju u odnosu na ožujak utjecao rast cijena na malo poljoprivrednih proizvoda, i to sa sezonskim proizvodima 4,4 posto, a bez sezonskih 8,5 posto. Na kretanje troškova života, odnosno porast cijena roba i usluga u koje služe za osobnu potrošnju u travnju u odnosu na ožujak 0,8 posto najviše je utjecao rast cijena prometnih sredstava i usluga i to 2,3 posto, prehrane 1,2 posto, odjeće i obuće 0,4 posto, stanovanja 0,2 posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku govore da su od početka ove godine cijene na malo rasle po prosječnoj mjesečnoj stopi od 0,668 posto, odnosno ukupno za četiri mjeseca 2,7 posto, dok je mjesečna stopa rasta troškova života 0,742 posto ili ukupno u prvom kvartalu tri posto. Cijene industrijskih proizvoda više 10,2 posto prema lanjskom travnju - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u travnju su u odnosu na ožujak porasle 0,5 posto. To je najniži mjesečni rast proizvođačkih cijena u ovoj godini jer su one od početka godine bilježile dosta visok rast (siječnj 1,9, veljača 0,8 te ožujak 1,4 posto). Na godišnjoj razini, odnosno u travnju ove u odnosu na travanj prošle godine, cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima porasle su za 10,2 posto, što je znatno više od rasta cijena na malo (5,6 posto) i troškova života (4,3 posto), podaci su Državnog zavoda za statistiku. Usporedi li se razdoblje prva četiri mjeseca ove s istim lanjskim razdobljem cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima porasle su 8,9 posto. Pri tome su, gledano prema glavnim industrijskim grupacijama, najviše, 29,9 posto porasle cijene energije. Znatno manje, 5,9 posto porasle su cijene kapitalnih proizvoda, intermedijarnih proizvoda, osim energije za 5,8 posto, dok su netrajni proizvodi za široku potrošnju porasli 3,1 posto, a trajni 0,4 posto. I statistički podaci prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti pokazuju da je u razdoblju prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine najviše porasle cijene u energetskim djelatnostima i to vezanima za naftu. Tako su proizvođačke cijene u vađenju sirove nafte i zemnog plina porasle čak 105,9 posto, a u proizvodnji koksa i naftnih derivata 35,5 posto. Porast proizvođačkih cijena u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje bilježi se uz ostalo u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme (18,6 posto), proizvodnji duhanskih proizvoda (17,7 posto), koži, izradi galanterije i obuće (16,4 posto), proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (9,2 posto). Istodobno, tek nekoliko odjeljaka bilježi pad proizvođačkih cijena, kao npr. proizvodnja namještaja, prerađivačka industrija (jedan posto), proizvodnja tekstila (0,2 posto). Prosječna neto plaća u veljači 3.038 kuna - Prosječna neto plaća po zaposleniku u Hrvatskoj iznosila je u veljači 3.038 kuna i bila je 8,7 posto veća od prošlogodišnje isplaćene na kraju istog mjeseca, a realno 4,8 posto, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Masa isplaćenih sredstava za neto plaće u prva je dva ovogodišnja mjeseca bila nominalno šest posto, a realno 2,2 posto veća nego u istom razdoblju lani i iznosila je 5,5 milijardi kuna. Prosječna neto plaća u razdoblju siječanj-veljača iznosila je 3.045 kuna i bila nominalno 8,9 posto, a realno pet posto veća u odnosu prema istom razdoblju prethodne godine, navode u ZAP-u. Više od 3.000 kuna isplatilo je u veljači 17,8 posto pravnih osoba koje zapošljavaju 51,2 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, a plaću višu od 5.000 kuna, 2,9 posto pravnih osoba s 3,7 posto zaposlenih. Prosječne mjesečne plaće isplaćene u privatnom sektoru uglavnom su niže od onih u državnom sektoru, navodi ZAP. Tako su u veljači prosječne neto plaće po zaposleniku kod privatnih poduzetnika iznosile 2.596 kuna i bile 26,7 posto niže od onih isplaćenih u državnom sektoru i 14,5 posto niže od prosjeka na razini države. Po područjima privređivanja, i dalje su, napominju u ZAP-u, primjetne razlike u rastu prosječne neto plaće po zaposleniku. U veljači su se prosječne plaće po zaposleniku kretale od 4.425 kuna u financijskom posredovanju (što je 45,6 posto više od hrvatskog prosjeka), do 2.161 kuna u ribarstvu u kojem je prosječna plaća bila 28,9 posto niža od prosjeka u RH. U osam djelatnosti ZAP je zabilježio prosjek neto plaća viši od republičkog - u financijskom posredovanju, javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, obrazovanju, prijevozu, skladištenju i vezama, ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima te ribarstvu. Rast robnog izvoza - Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine izvezla u inozemstvo roba u vrijednosti 1,13 milijardi USD, što je 13,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, uvezeno je roba za 1,63 milijarde USD ili 1,4 posto manje nego u prva tri prošlogodišnja mjeseca. Vanjskotrgovinski deficit iznosi 501 milijun USD, a pokrivenost uvoza izvozom je 69,3 posto, predhodni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Podaci o izvozu po sektorima pokazuju da je u prva tri mjeseca ove godine izvezeno strojeva i transportnih uređaja za 274,4 milijuna USD, što je 3,1 posto više nego u istom razdoblju lani. Raznih gotovih proizvoda izvezeno je u vrijednosti od 214,3 milijuna USD, a mineralnih goriva i maziva za 170,2 milijuna USD ili 193,1 posto više. Najveći je pad izvoza zabilježen kod životinjske i biljne masti i ulja, 53,7 posto, na 1,1 milijun USD. Izvoz u zemlje EU u prva je tri mjeseca povećan 13,6 posto, na 610,9 milijuna USD. Istodobno, uvoz iz zemalja EU, ostvaren u vrijednosti 919 milijuna USD, manji je 2,4 posto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine. Po vrijednosti izvoza među pojedinim zemljama i dalje je na prvom mjestu Italija, u koju je u prva tri mjeseca ove godine izvezeno roba u vrijednosti od 257,6 milijuna USD, što je 26,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Hrvatski je uvoz u te zemlje veći 15 posto i iznosi 293,9 milijuna kuna. U Njemačku je ostvaren izvoz od 146,9 milijuna USD, odnosno 20,4 posto manje nego u prva tri prošlogodišnja mjeseca, a i uvoz iz te zemlje, u vrijednosti od 270,87 milijuna USD, manji je 15 posto. Hrvatska je u Sloveniju izvezla robe vrijedne 159,1 milijun USD, 48,6 posto više, dok je uvoz iz te zemlje smanjen 0,1 posto, na 137,1 milijun USD. Inozemni dug krajem prošle godine 9,76 milijardi USD - Hrvatski inozemni dug krajem prošle godine iznosio je 9,76 milijardi USD, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). U odnosu na kraj 1998., kada je taj dug iznosio 9,59 milijardi USD, hrvatski je inozemni dug u prošloj godini povećan 1,79 posto, odnosno za 175 milijuna USD. Podaci o inozemnom dugu u travanjskom Biltenu HNB-a dani su prema novoj metodologiji koja se primjenjuje od ožujka ove godine. Tom su metodologijom obuhvaćene sve obveze rezidenata na temelju depozita primljenih od stranih osoba koje do sada nisu bile obuhvaćene, kredita primljenih od stranih osoba s ugovorenim rokom dospjeća dužim od 90 dana (financijski su krediti uključeni neovisno o roku dospjeća) i dužničkih vrijednosnih papira izdanih na inozemnim tržištima (prema nominalnoj vrijednosti). Podaci iz Biltena središnje banke iskazani prema srednjem tečaju HNB-a na kraju razdoblja, pokazuju da se na državu odnosi 40,1 posto, ili 3,9 milijardi USD duga. S udjelom od 35,3 posto, odnosno iznosom 3,4 milijarde USD, slijede ostali sektori (poduzeća, ostale financijske institucije i stanovništvo). Banke su u inozemstvu zadužene na ukupno 1,95 milijardi USD (20 posto ukupnog duga). Udio središnje banke u ukupnom inozemnom dugu je dva posto, odnosno na kraju prošle godine HNB je bila zadužena 196,6 milijuna kuna (riječ je o kreditu MMF-a), dok su izravna ulaganja iznosila 249,7 milijuna USD (ili 2,6 posto). Prema podacima središnje banke u ovoj godini na naplatu stiže 1,6 milijardi USD vanjskog duga, a procjenjuje se da bi za kamate trebalo platiti 480 milijuna USD. Iz statističkih podataka HNB-a vidljiv je i znatniji rast vanjskog duga od 1996. godine. Naime, od 3,8 milijardi USD duga krajem 1995. taj je dug idućih godina rastao za prosječno otprilike dvije milijarde USD godišnje. Tako je u 1996. vanjski dug povećan na 5,3 milijarde USD, a povećanje od 2,16 milijarde najizraženije je upravo kod države. Međutim, razlog tomu je uključenje u inozemni dug cjelokupnog iznosa reprogramiranog duga prema Pariškom i Londonskom klubu. Idućih godina vanjsko je zaduženje države raslo za 508 milijuna 1997. te za 427 milijuna u 1998. No, u te je dvije godine značajnije porastao dug banaka i ostalih sektora. Tako je tijekom 1997., kada se ukupni dug popeo na 7,45 milijardi USD, najviše povećano zaduženje banaka i to za 963,8 milijuna USD. Tijekom 1998. najviše su se pak u inozemstvu zadužili ostali sektori (poduzeća, ostale financijske institucije) i to za 1,4 milijarde USD, a ukupni je vanjski dug dosegnuo 9,59 milijardi USD. Devizne rezerve HNB-a 2,8 milijardi USD - Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) krajem veljače iznosile su nešto više od 2,8 milijarde USD (ili točnije 2,81 milijarde USD), podatak je travanjskog Biltena HNB-a. Istodobno, devizne pričuve poslovnih banaka krajem veljače iznosile su 1,66 milijardi USD. Međunarodne su pričuve središnje banke krajem veljače bile 217 milijuna USD ili 7,1 posto manje nego na kraju prošle godine. Devizne pak rezerve poslovnih banaka krajem veljače bile su 52,8 milijuna dolara ili 3,3 posto veće nego koncem prošlogodišnjeg prosinca. Podaci o strukturi deviznih rezervi HNB-a pokazuju da se 184 milijuna USD odnosi na specijalna prava vučenja, rezervnu poziciju u MMF-u 200.000 USD te 2,62 milijuna USD na devize, u čemu na valute i depozite 2,19 milijardi USD, a obveznice i zadužnice nešto malo manje od 439 milijuna USD. Međunarodne pričuve RH, koje inače čine samo devizne rezerve HNB-a, iskazuju se sukladno Priručniku za platnu bilancu (Međunarodni monetarni fond, 1993.) i uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. Sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF-u, strane valute i depozita kod stranih banaka te obveznica i zadužnica. Devizne pak pričuve poslovnih banaka uključuju stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka. Ove devizne rezerve predstavljaju dopunsku rezervu likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. ZAP: U veljači stabilniji novčani tokovi - Nakon izrazito nepovoljnog početka ove godine, novčani su se tokovi u Hrvatskoj tijekom veljače stabilizirali i na razini su prosječnih kretanja u prošloj godini, ocjenjuju u Zavodu za platni promet (ZAP). Ukupni primici poduzetnika u Hrvatskoj u prva dva mjeseca ove godine iznosili su 50,6 milijardi kuna, a izdaci 51 milijardu kuna. Porast primitaka od 19 posto u veljači u odnosu na siječanj, djelovao je na porast kumulativne stope rasta primitaka u prva dva mjeseca za 1,8 posto. Istodobno, porast izdataka u veljači od 15,7 posto povećao je izdatke u prva dva ovogodišnja mjeseca za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. No, to je još uvijek niže od stope rasta cijena na malo, navode u ZAP-u, pa su primici i izdaci poduzetnika u usporedbi s istim razdobljem prošle godine realno manji - primici za 2,7 posto, a izdaci za 3,7 posto. Promatrano po pojedinim područjima djelatnosti, dinamika je različita. Od deset područja djelatnosti, negativan trend je u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na iste mjesece lani, zabilježen u tri djelatnosti. U hotelima i restoranima primici su manji 13,2 posto, a izdaci 13,3 posto, u građevinarstvu su primici smanjeni za 7,5 posto, a izdaci 10,6 posto, dok su za 1,7 posto manji primici, a za tri posto izdaci u poljoprivredi, lovu i uslugama povezanim s njima. U najzastupljenijoj djelatnosti - trgovini, koja ostvaruje više od trećine ukupnih primitaka i izdataka svih poduzetnika, novčani su primici porasli nominalno 1,9 posto, a izdaci jedan posto. U prerađivačkoj industriji, na koju se u strukturi ukupnih primitaka poduzetnika odnosi 28,4 posto i otprilike isto toliko izdataka, primici su povećani 2,1 posto, a izdaci jedan posto. U strukturi primitaka, jedino su primici iz redovitog poslovanja, koji ulaze u ukupan prihod i na koje se u strukturi odnosi 88,2 posto ukupnih primitaka, ostvarili porast od nominalno pet posto (44,6 milijardi kuna), što neznatno premašuje stopu rasta cijena na malo. Kod svih ostalih primitaka zabilježeno je smanjenje i to u rasponu od 20,2 posto nominalno kod ostalih primitaka, do nominalno 0,6 posto kod povrata plasmana i drugih sredstava. U strukturi izdataka povećani su izdaci za javnu potrošnju (5,4 milijarde kuna), plaćanja za materijal, robu i usluge (na koje se u strukturi izdataka poduzetnika odnosi najveći dio) te masa isplaćenih plaća (2,95 milijardi kuna). Kod tih vrsta izdataka, dinamika je ubrzanija u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci ZAP-a. 16. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u svibnju Kamatne stope na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) banke/štedionice kamatna stopa ----------------------------------------------- Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska banka 2,00 Istarsko kreditna banka Umag 2,50 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00-2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 1,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 1,00 Raiffeissen banka 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank 0-3,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba-Pomorska banka Split 2,00 Štedionica Dora 2,00 ------------------------------------------------ Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,75- 4,25- 4,75- 5,25- 5,75- 6,25- 7,75 8,25 8,75 9,25 9,75 10,25 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 14,00 Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Istarska banka 8,00 9,00 11,00- 13,00- 13,00- 13,00- 12,50 14,50 14,50 14,50 Istarska kred.banka Umag 9,00 10,50 11,50 12,50 13,00 13,00 Jadranska banka 7,50 9,50 12,00 14,00 15,00 16,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 6,00 11,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 12,00 13,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 8,25 9,15 10,25 11,25 11,75 12,25 Raiffeisenbank Austria 6,50 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Riadria banka 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 13,00 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 10,00 10,50 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 7,00 8,00 10,00 11,50 12,00 12,50 ZABA-Pomorska banka Split 7,00 8,00 10,00 11,50 12,00 12,50 Štedionica Dora 7,00 9,00 10,00 12,00 12,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,00-6,00 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 2,00 Privredna banka 1,50 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 1,50 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 1,25 Zaba- Pomorska banka Split 1,25 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 6,00 11,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema roku oročenja Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,26 7,27 Riadria banka 8,00 8,50 9,00 10,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 11,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 11,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -