BEOGRAD, 12.svibnja (Hina) - Književnik, akademik i prvi predsjednik SRJ Dobrica Ćosić postao je članom pokreta "Otpor", jedne od udruga koja je među protivnicima vlasti Slobodana Miloševića.
BEOGRAD, 12.svibnja (Hina) - Književnik, akademik i prvi
predsjednik SRJ Dobrica Ćosić postao je članom pokreta "Otpor",
jedne od udruga koja je među protivnicima vlasti Slobodana
Miloševića. #L#
Nastao kao studentski pokret, "Otpor" je već u veljači ove godine
proglasio da postaje narodni pokret u kojem su dobrodošlli svi oni
koji su za smjenu sadašnje vlasti.
I Dobrica Ćosić se odazvao i izjavio da daje "ljudsku i moralnu
potporu mladima koji ne pristaju na postojeći poredak i na društvo
bez nade", onima koji su spremni "boriti se za slobodno, napredno i
humano društvo".
Ćosićevo ponovno pojavljivanje u javnom životu izazvalo je dosta
komentara, više u kuloarima nego u javnosti, i postavilo pitanje je
da li "Otpor" njegovim ulaskom u ovaj pokret dobio ili izgubio.
"Primamo u pokret svakog tko je protiv Miloševićevog režima.
Obradovali smo se što regrutiramo poznate ličnosti, važne za
kulturni i društevni život Srbije, ali nikog posebno ne izdvajamo.
Svi su nam podjednako dragi i potrebni i svi imaju isti status",
izjavio je jedan od aktivista "Otpora", Ivan Marović.
Srbijanskim vlastima Ćosićev postupak se nije dopao. Čovjek koji u
dijelu javnosti još ima neki ugled, unatoč političkom, pa i
literarnom osporavanju, pristupio je pokretu koji je vlast
proglasila "fašističko-terorističkom organizacijom".
Jedan od visokih dužnosnika Socijalističke partije Srbije (SPS) i
potpredsjednik jugoslavenske vlade, Nikola Šainović izjavio je da
Ćosić svojim najnovijim postupkom ne pridonosi nacionalnim i
državnim interesima i da on zna da za takvo ponašanje postoji
"odgovornost pred narodom i poviješću".
Predsjednik Srpske radikalne stranke i potpredsjednik vlade
Srbije, Vojislav Šešelj, koji "Otpor" drži samo studentskim
pokretom, poručio je Ćosiću da bi sada morao upisati neki
fakultet.
Ćosićevo "uskrsnuće" nisu još komentirali čelnici oporbenih
stranaka. Možda ni neće. Njima je izgleda dosta Ćosića, jer kad su
neke oporbene stranke ozbiljno na njega računale u izborima, on
nije imao hrabrosti suprotstaviti se Miloševiću. Mnogi oporbenjaci
jedva prikrivaju da im i "Otpor" ide na živce. Onima koji sebe vide
kao izbavitelje srpskog naroda, teško pada kad ih "otporaši"
pozivaju na jedinstvo, kad im dijele lekcije i još prijete da će i
njih "najuriti ako se ne uozbilje". Oporbeni čelnici znaju da iza
aktivista "Otpora" stoji dvadesetak sveučilišnih profesora sa
svojim savjetima, da se ugled i utjecaj pokreta širi Srbijom i da
nadmašuje domete oporbenih stranaka i njihovih lidera. Od
oporbenih čelnika stoga se može očekivati da će kurtoazno
pozdraviti uključivanje poznatih ličnosti u pokret.
Malobrojni među njima, koji su dosljedno u svim fazama bili protiv
Slobodana Miloševića vjerojatno će ocijeniti da sa Ćosićem u svojim
redovima "Otpor" gubi ugled. Ugledni intelektualci,izvan
političkih stranaka, koji su bili spremni angažirati se u "Otporu",
vjerojatno će odustati, jer ne mogu sebi dopustiti da imaju bilo što
zajedničko sa Ćosićem, kojeg drže jednim od odgovornih za sve što se
dogodilo Srbiji i što je ona učinila drugima. Ne zaboravlja se da je
Ćosić jedan od potpisnika Memoranduma Srpske akademije nauka i
umjetnosti (SANU), da je titulu "oca nacije" dobio pričom o
ugroženosti Srba u bivšoj Jugoslaviji, da je zaslužan za
prerastanje nacionalističke u ratnu politiku i time odgovoran za
sve njene posljedice. Ćosićevo uključivanje u "Otpor" moralni
"čistunci" s razlogom tumače kao pokušaj pranja ruku i savjesti. To
isto bi mogli pokušati i svi ostali, uključujući i ratne zločince.
"Otpor" je po nekim mišljenjima pogriješio što ga je pozvao u svoje
redove.
(Hina) bs sb