SVIJET U 6 SATI

ZAGREB, 12. svibnja (Hina) PARIZ - Razgovor je bio vrlo konkretan i konstatacija je s francuske strane da Hrvatska može biti generator ne samo demokratskih procesa nego i gospodarskog napretka u cijeloj regiji, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak navečer poslije jednosatnog razgovora s francuskim premijerom Lionelom Jospinom. Mesić je u kraćoj izjavi za francuske i hrvatske novinare rekao da je s francuskim premijerom razgovarao o mogućnostima suradnje na raznim područjima, uključujući angažiranje tehnologije i francuskog kapitala u hrvatske resurse. "Ti resursi sigurno postoje, samo ih treba aktivirati, rekao je Mesić. Francuska nam, po njegovim riječima, želi u tome pomoći. Želimo nastaviti suradnju na raznim razinama, uključujući i onu parlamenata i privrednih komora, rekao je on. Mesić je sastanak s premijerom Jospinom ocijenio vrlo korisnim. Susretom hrvatskog predsjednika s francuskim premijerom završen je u četvrtak službeni dio posjeta Mesića Parizu. Prije razgovora u sjedištu vlade Mesić i hrvatsko izaslanstvo susreli su se i razgovarali s predsjednikom Francuske nacionalne skupštine Raymondom Forniem te s predsjednikom vanjskopolitičkog parlamentarnog odbora Francoisom Loncleom. PARIZ - Francuska i Hrvatska započele su novu fazu u odnosima, a činjenica da je hrvatski predsjednik Stipe Mesić za prvi posjet jednoj zemlji Europske unije izabrao Francusku za nas je vrlo značajna, rekla je u četvrtak u Parizu glasnogovornica Elizejske palače Catherine Colonna. "Počinjemo novu fazu" u odnosima Francuske i Hrvatske, izjavila Colonna nakon susreta hrvatskog predsjednika Mesića i francuskog šefa države Jacquesa Chiraca, dodajući da "sada treba pisati novu stranicu u povijesti odnosa između dvije zemlje, pozitivniju i prožetu s više povjerenja između naše dvije zemlje". Podizanjem posjeta predsjednika Mesića na najvišu razinu željeli smo pokazati upravo to da počinje nova faza u francusko-hrvatskim odnosima, izjavila je Colonna. Na radnom ručku dva su predsjednika razgovarala o bilateralnoj suradnji, o približavanju Hrvatske EU-u i NATO-u, te o novoj hrvatskoj politici glede ispunjavanja međunarodnih obveza prema odredbama Daytonsko-pariškog sporazuma. Što se tiče približavanja Hrvatske Europi, Colonna je istaknula da su nakon summita u Lisabonu Petnaestorica odlučila uvažiti kako je došlo do demokratskih promjena u Hrvatskoj, te u skladu s time povećati pomoć Hrvatskoj. EU je također odlučila razmotriti mogućnost započinjanja pregovora s Hrvatskom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, rekla je Colonna. Hrvatska želi da se ti pregovori otvore prije kraja ove godine, odnosno za vrijeme francuskog predsjedanja Unijom, nakon što Europska komisija podnese svoju studiju o izvedivosti otvaranja pregovora, a i mi bismo željeli da se ti pregovori otvore prije kraja ove godine, rekla je. BEOGRAD - Jugoslavenska vlada izrazila je danas nezadovoljstvo pojedinim "neutemeljenim i neprihvatljivim" ocjenama u izvješću o stanju na Kosovu koje je poslije posjeta pokrajini pripremilo izaslanstvo Vijeća sigurnosti UN-a. U vladinu priopćenju navodi se da je misija Vijeća sigurnosti imala priliku sagledati činjenično stanje na Kosovu, a da je unatoč tome "tendenciozno pokušala skrenuti pozornost s ključnih problema". Posebno se kritizira dio izvješća u kome se, kako tumači jugoslavenska vlada, "prikriva ponašanje KFOR-a i UNMIK-a, a posebno šefa civilne misije UN Bernarda Kouchnera, koje je u suprotnosti sa Rezolucijom 1244". Neosnovanom se proglašava konstatacija o "značajnom napretku u provedbi Rezolucije 1244" i kritizira se to što se u izvješću ne spominju "terorizam ni odgovornost za kriminal i bezakonje". BEOGRAD - Jugoslavija i Irak, saveznici koji dijele iskustvo zračnih napada i embarga, zajedno su u četvrtak osudili takve akcije nazvavši ih ratom protiv napretka. Irački ministar vanjskih poslova Muhamed Said al-Sahaf, koji se nalazi u službenom posjetu Jugoslaviji, izjavio je da su SAD, NATO i Izrael pokrenuli "rat za naftu, a protiv napretka i jedinstva zemalja u regiji" te protiv njegove zemlje, izvijestio je u četvrtak Tanjug. "Politička funkcija napada i stalnoga kažnjavanja Iračana je zastrašiti zemlje u razvoju koje svoju ulogu vide izvan američke hegemonije", rekao je Sahaf. SARAJEVO - Bosanski Srbi kamenjem su gađali autobuse u kojima se nalazilo 200 muslimanki, izbjeglica koje su u četvrtak željele posjetiti svoja ognjišta i grobove članova svojih obitelji u Bratuncu, i u tom je incidentu ozlijeđeno pet osoba, objavio je glasnogovornik UN-ove misije Douglas Coffman. U programu bosanske teleivzije priopćeno je da je u tom napadu ozlijeđeno 10 osoba i vozač autobusa, ali Coffman te podatke nije potvrdio. Lakše su ozlijeđena i četiri od 60 lokalnih policajaca koji su pokušali spriječiti incident, kazao je Coffman. On je rekao kako je policija uhitila 22 osobe koje su sudjelovale u napadu, te dodao da UN-ova misija koja nadzire rad policije i pravne reforme u BiH očekuje daljnja uhićenja. SARAJEVO - Sudionici sastanka zemalja-članica Pakta stabilnosti u jugoistočnoj Europi posvećenog problemima uklanjanja mina, koji je održan u Sarajevu u protekla dva dana, suglasili su se o potrebi uspostave posebne radne skupine koja će se baviti ovim pitanjima te pozvali potencijalne donatore da ulože više sredstava kako bi se uklonila minska polja zaostala iz rata. Konferencija pod nazivom "Inicijativa za humanitarno deminiranje", što su je organizirali Pakt stabilnosti, ministarsvo vanjskih poslova BiH i bosanskohercegovački Centar za uklanjanje mina, okupila je sudionike iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Kanade, Rusije te predstavnike Svjetske banke, Europske komisije i radnih stolova Pakta o stabilnosti. FRANKFURT - Njemačka će omogućiti pravo na azil jugoslavenskim dezerterima i osobama koje su se pozvale na prigovor savjesti te su kao takve na početku sukoba na Kosovu u proljeće 1999. pobjegle u Njemačku, piše list Frankfurter Rundschau u broju od petka. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova, piše list, o toj je odluci obavijestilo Savezni ured zadužen za izbjeglice te predstavnike regionalnih država. Mogućnost dobivanja prava na azil odnosila bi se na oko 140 dezertera i 220 osoba koje su se pozvale na prigovor savjesti, te su iz Jugoslavije u Njemačku pobjegle nakon službenog proglašenja ratnog stanja u ožujku 1999. TEL AVIV - Izraelski premijer i ministar obrane Ehud Barak pokušao je u četvrtak uvjeriti zapovjednika proizraelske Vojske južnog Libanona (SLA) da ne treba strahovati za budućnost svojih vojnika nakon skorašnjeg izraelskog povlačenja s juga Libanona. Tijekom sastanka u Tel Avivu Barak je kazao generalu Antoineu Lahadu da će Izrael povesti računa o sigurnosti oko 2500 pripadnika SLA, odnosno da će se zauzeti da njegove pripadnike libanonska vlada tretira na isti način kao u prošlosti pripadnike drugih tamošnjih milicija. "Potrebno je prestati s pojedinačnim i kolektivnim optužbama prema pripadnicima SLA kako bi se život mogao normalizirati i kako bi se uz pomoć pripadnika snaga UN-a vratila sigurnost u južni Libanon", istaknuo je Barak. WASHINGTON - Američka državna tajnica Madeleine Albright i francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine izrazili su u četvrtak želju za pružanjem potpore mirovnim snagama u Sierra Leoneu, ali ne šaljući svoje vojnike u tu zemlju. "Francuska je jedna od zemalja koja najviše doprinosi operacijama održanja mira u svijetu i mi u ovome trenutku nismo u mogućnosti biti prisutni" i u toj zemlji, rekao je Vedrine nakon sastanka s Albright u Washingtonu. Albright je istaknula kako su SAD "aktivno diplomatski angažirane" i "spremne doprinijeti logističkom pomoći, kako bi se pojačala UN- ovu misija u Sierra Leoneu". WASHINGTON - Vatrena stihija natjerala je više od 18 tisuća ljudi na području Los Alamosa da napuste svoje domove. Plamen je progutao stotinjak kuća u tom gradu u američkoj saveznoj državi New Mexico. Ljudskih žrtava zasad nema. Los Alamos je poznat kao sjedište jednog od najvećih američkih nuklearnih laboratorija, a u okolici su i neka od važnijih skladišta atomskog oružja. "Možemo sa sigurnošću kazati da naši nuklearni arsenali nisu u opasnosti", izjavio je prije odlaska u Los Alamos američki ministar energetike Bill Richardson. Službeno je objavljeno da su svi laboratoriji zatvoreni u srijedu navečer, a mogući opasni materijal, koji uključuju eksplozive i radioaktivne tvari, smješten je u podzemna, vatrootporna spremišta. Vatru su, kako se navodi, prije tjedan dana zapalili pripadnici Službi nacionalnih parkova u namjeri da raskrče dio niskog raslinja. Prošle noći vjetar brzine skoro 100 km na sat prenio je plamen tako da je požarom zahvaćeno više od 18 četvornih kilometara. SEUL - Sjeverna i Južna Koreja napokon su se složile nakon tjedana pregovora oko dnevnog reda sastanka na vrhu njihovih predsjednika, priopćili su u četvrtak južnokorejski službeni izvori. Predsjednik Kim Dae-jung posjetit će Pyongyang od 12. do 14. lipnja gdje će se sastati sa sjevernokorejskim predsjednikom Kim Jong Ilom. Bit će to prvi summit predsjednika dviju Koreja podijeljenih na komunističku Sjevernu i prozapadnu Južnu nakon završetka Drugog svjetskog rata. Južna Koreja predložila je da na dnevnom redu razgovora budu gospodarska suradnja, povezivanje članova razdvojenih obitelji i mirovne mjere dok Sjeverna Koreja daje prednost miru i nacionalnom ujedinjenju. (Hina) nz nz