ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Ina Grupa u prošloj je godini zabilježila ukupan gubitak od 1,57 milijardi kuna, a procijenjuje se kako je u prvom tromjesečju ove godine ostvareno dodatnih sto milijuna kuna gubitaka. Rekao je to, između
ostalog, generalni direktor INA-Industrije nafte d.d. Tomislav Dragičević, na današnjoj konferenciji za novinare u povodu izvješća o poslovanje te kompanije u prošloj godini.
ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Ina Grupa u prošloj je godini
zabilježila ukupan gubitak od 1,57 milijardi kuna, a procijenjuje
se kako je u prvom tromjesečju ove godine ostvareno dodatnih sto
milijuna kuna gubitaka. Rekao je to, između ostalog, generalni
direktor INA-Industrije nafte d.d. Tomislav Dragičević, na
današnjoj konferenciji za novinare u povodu izvješća o poslovanje
te kompanije u prošloj godini.#L#
To je veliki gubitak u samo jednoj poslovnoj godini s obzirom da je
godinu ranije Ina završila s oko 116 milijuna kuna dobiti, rekao je
Dragičević, napominjući kako Ina sada nema, u razdoblju od 2000. do
2002. (tri godine), nikakvih vlastitih sredstava za financiranje
investicija i radnog kapitala.
U okviru strategije energetskog razvitka Hrvatske trebali bi se,
kako kaže Dragićević, naći okviri za zdravo poslovanje hrvatske
naftne kompanije, odnosno njezin daljnji razvojni ciklus, kao i
model privatizacije.
Što se tiče same privatizacije, Dragičević je istaknuo kako još
nije definirana strategija za iznalaženje strateškog partnera, no
Ini odgovaraju svi oni parneri koji imaju tržište, odnosno oni koji
imaju proizvodnju nafte a nemaju preradbenih kapaciteta.
Ina je u prošloj godini ukupno proizvela 2,1 milijun tona nafte i
kondenzata u usporedbi s godinu ranije proizvedenih 1,7 milijuna
tona, dok je proizvodnja prirodnog plina lani ostala na istoj
razini od 1,6 milijardi prostornih metara.
Hrvatska naftna kompanija lani je ukupno uvezla 4,6 milijuna tona
nafte za preradu, odnosno 1,2 milijuna tona više nego u 1998., a
ukupna je prodaja naftnih derivata u prošloj godini iznosila 5,2
milijuna tona. To je 0,5 milijuna tona više nego godinu ranije, no
unatoč povećanoj rafinerijskoj preradi, Ini to nije dalo očekivane
efekte u poslovanju. Glavni je razlog tomu, kako ističe
poslovodstvo, sustav određivanja cijena naftnih derivata na
domaćem tržištu koje su lani pokrivale svega 70 posto od troškova
uvozne nafte.
Ukupan izvoz Ine lani je vrijedio 392 milijuna američkih dolara,
dok je 1998. ostvareno 235 milijuna dolara. Istodobno je ta
kompanija uvoz povećala sa ranijih 517 na prošlogodišnjih 825
milijuna dolara.
Krajem prošlog mjeseca ukupna dospjela potraživanja Ine iznosila
su 2,21 milijardu kuna od čega na državne tvrtke - Hrvatske
željeznice (HŽ), Hrvatsku elektroprivredu (HEP) i Petrokemiju
Kutina otpada 1,05 milijardi kuna. Ukupni su Inine dospijele obveze
istodobno iznosile gotovo 1,34 milijarde kuna.
Zbog kontrole cijena Ina i dalje stvara gubitke, istaknulo je
poslovodstvo, osobito jer cijene sirove nafte na svjetskom tržištu
ne padaju prema predviđanjima, pa je cijena barela nafte brent oko
27 američkih dolara u odnosu na planiranih 20 do 22 dolara.
Poslovodstvo Ine izlaz vidi isključivo u uvođenju automatizma pri
određivanju maloprodajnih cijena, odnosno praćenju promjene
cijena na svjetskom tržištu. U drugom ovogodišnjem tromjesečju
očekujemo da se, ispravkom načina vođenja poslovanja unutar Ine,
odnosno drugačijom strukturom prerade, situacija popravi bez
obzira na nedavno pojeftinjenje, naglasio je Dragičević.
(Hina) ggr ds