ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Naseljavanje područja o kojima država posebno skrbi jedna je od najvažnijih zadaća, jer bez ljudi ta se područja neće moći revitalizirati. Da bi se ljudi, prije svih mladi vratili i zadržali, potrebno je
obnoviti gospodarstvo i to jačanjem malog i srednjeg poduzetništva. Temeljni su to naglasci iz rasprave o Vladinu prijedlogu promjena Zakona o područjima posebne državne skrbi koji je danas dobio jednoglasnu podršku u Županijskom domu. Očitovanjem o još nekoliko točaka, Dom je završio 41. sjednicu.
ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Naseljavanje područja o kojima država
posebno skrbi jedna je od najvažnijih zadaća, jer bez ljudi ta se
područja neće moći revitalizirati. Da bi se ljudi, prije svih mladi
vratili i zadržali, potrebno je obnoviti gospodarstvo i to jačanjem
malog i srednjeg poduzetništva. Temeljni su to naglasci iz rasprave
o Vladinu prijedlogu promjena Zakona o područjima posebne državne
skrbi koji je danas dobio jednoglasnu podršku u Županijskom domu.
Očitovanjem o još nekoliko točaka, Dom je završio 41. sjednicu.#L#
Iako su dali punu potporu spomenutom zakonu, dio zastupnika izrazio
je bojazan da bi neke njegove odredbe mogle u pravima izjednačiti
žrtvu i agresora. U zakonu se navodi da se područja od posebne skrbi
utvrđuju kako bi se otklonile posljedice rata, ubrzao povratak
stanovnika koji su na tim područjima živjeli prije Domovinskog
rata, potaknuo demografski i gospodarski razvitak. Korisnici prava
po prijedlogu bili bi svi hrvatski državljani koji žive, vratili su
se ili naselili na područjima posebne skrbi.
Prijedlog predviđa da se u prvu skupinu područja od posebne skrbi
uključe i mjesta hrvatskog Podunavlja, među njima i Vukovar.
Širu je polemiku danas potaknuo prijedlog novog poslovnika
Zastupničkog doma, no konkretniji stavovi Županijskog doma o
ponuđenim rješenjima znat će se nakon popodnevnog sastanka
predsjednice Doma Katice Ivanišević s predstavnicima klubova.
Iz dosadašnje je rasprave razvidno da zastupnici žele da se odnosi
dvaju domova jasno urede i to ne samo u jednom poslovniku, da se
uvažavaju mišljenja Županijskog doma. Na dobar je prijem naišlo
mišljenje Ratka Maričića (SDP) da bi odnose dvaju domova trebalo
urediti u oba poslovnika, ili čak u nekom trećem, posebnom aktu. I
dok Maričić nije imenovao taj akt, Tereza Ganza-Aras (LS) drži da bi
to mogao biti Statut Sabora. Upozorila je na dvojbenost rješenja po
kojem predsjednik Zastupničkog doma ima 'dvostruki mandat', naime
istodobno je i predsjednik Sabora.
Isto je rješenje ponukalo Miroslava Rožića (HSP) da predloži da
nadležni odbor razmotri mogućnost da od Ustavnog suda zatraži
tumačenje odredbi po kojima se ne može istodobno biti zastupnik u
oba doma, a predsjednik Zastupničkog ima 'dvostruki mandat.
(Hina) bm sšh