US IHT 10. V. RAZGOVOR S RAČANOM

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 10. V. 2000. Hrvatski premijer obećaje promjene "Ivicu Račana postavila je na položaj hrvatskog premijera koalicija stvorena u veljači na izborima održanim nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana. Kao i predsjednik Stipe Mesić, Račan, čija se socijaldemokratska stranka odvojila od jugoslavenskih komunista 1990., naglašava potrebu za radikalnom gospodarskom i političkom promjenom. Hrvatska traži skori ulazak u NATO i Europsku uniju. Justin Keay intervjuirao je Račana u Londonu za The International Herald Tribune. P: Devedesetih godina, pod predsjednikom Tuđmanom, Hrvatska je trpjela posljedice rata i autoritarne vlade. Koliko će biti težak proces normalizacije? O: Hrvati su svoje nezadovoljstvo bivšom vladom pokazali na izborima, koji su bili mjerodavni: dobili smo veliku većinu glasova. Tražile su se temeljite promjene domaće i vanjske politike, iako to neće biti lako nakon deset godina stagnacije. Na mnogo načina, Hrvatska je prije deset godina bila naprednija nego sad; druge su nas zemlje u tranziciji prestigle. Suočavamo se sa socijalnom krizom, a gospodarstvo je trpjelo previše političke intervencije. Posljednja je vlada također izolirala Hrvatsku od svijeta. Brine nas i to što poraženi na izborima ne prihvaćaju lako gubitak moći. Boje se optužba za gospodarske, pa čak i ratne zločine. Mnogo toga treba učiniti, iako ne možemo uvijek djelovati tako brzo kao što bi to ljudi željeli. P: Vaša vlada i predsjednik Stipe Mesić naglašavaju potrebu za brzom integracijom u NATO, Europsku uniju i druge zapadne strukture. Koliko ste optimistični prema mogućnosti da se to dogodi? O: Iako smo svjesni da nova vlada i njezina politika imaju potporu Europe, dobro znamo da tempo kojim idemo ovisi o Hrvatskoj. Istina je da želimo ići što brže. U pogledu Europske unije, smatramo da možemo dostići prvu skupinu kandidatkinja (Republiku Češku, Mađarsku i Poljsku). Kad one budu spremne, bit ćemo i mi. Nadamo se brzom dogovoru o pridruženom članstvu i željeli bismo ubrzo nakon toga započeti pregovore o članstvu. Također se nadamo skorom priključenju Svjetskoj trgovačkoj organizaciji. Što se NATO-a tiče, očekujemo poziv na priključenje Partnerstvu za mir nakon sastanka u Firenci krajem ovog mjeseca. Kad to postignemo, odmah ćemo se prijaviti za puno članstvo. Kako bi se pripremili, započet ćemo reformu oružanih snaga i njihova položaja u Hrvatskoj. Napose, oduvijek smo se zalagali za jedinstvenu Bosnu. Sad kad smo na vlasti, možemo učiniti sve što je u našoj moći da to osiguramo. Smatram da su preduvjeti za članstvo u NATO-u ispunjeni. P: U Hrvatskoj je potrebno donijeti neke oštre gospodarske odluke, posebno nakon politike subvencioniranja neprofitabilnih poduzeća, koju je provodila prethodna vlada. Koji su vaši prioriteti? O: Dva su glavna cilja: stvaranje sigurnog, profitabilnog okoliša za ulaganja i nastavak privatizacije banaka i kompanija, bez kriminalnih običaja iz prošlosti. Posebno želimo ubrzati privatizaciju turističke industrije kako bi se ona mogla vratiti tamo gdje je bila. Općenito, ove godine očekujemo određeni rast gospodarstva, iako u ovoj fazi ne mogu reći koliko velik. P: Tijekom prošloga tjedna, guverner središnje banke Marko Škreb i drugi viši dužnosnici dali su ostavke. Koje jamce možete dati da će se i dalje provoditi politika čvrstog novca? O: Naš program poziva na stabilan razvoj, stabilnu valutu i inflaciju koja se izražava jednoznamenkastim brojevima. On također ističe neovisnost banaka i monetarnih vlasti. Kritiziranje guvernera bilo je opravdano. Te kritike se nisu odnosile na njegovu politiku održavanja stabilnosti valute već na njegov neuspjeh da spriječi kriminalne aktivnosti u nekim bankama i da nadzire njihove loše zajmove. Ističem: Hrvatskoj treba neovisna središnja banka. P: Devedesete su bile strašno desetljeće za područje Balkana. Kako sad vidite budućnost? O: Želimo surađivati sa svima u regiji. Veliku zapreku stabilnosti i suradnji predstavlja poredak Slobodana Miloševića. Mislim da smo svjedoci posljednjih faza toga poretka, iako nisam siguran da on može završiti bez sukoba. Milošević se borio za veliku Srbiju. Sad se bori za opstanak. Želi li ostati živ, ne može se mirno povući: on ne može napustiti Srbiju, može otići samo u Haag. Sukob ga održava; stoga, postoji opasnost od novih sukoba. Smatram da je moguća neovisnost Crne Gore. Ako je to ono što narod želi, njihove želje treba poštovati. Ako Crna Gora ode, to će biti logičan svršetak procesa raspada Jugoslavije."