NJ 9.V.-SZ-EURO

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 9. V. 2000. Nemoćni protiv špekulanata "Prosudba deviznih tržišta mogla su se pročitati na tečajnim pločama: kad su financijski ministri EU-a na svojem sastanku u ponedjeljak izrazili svoju 'zabrinutost' zbog slabog eura, vrijednost zajedničke valute na burzi opet je opala. Preprodavači su očekivali više od verbalne potpore oslabljenom novcu. Konkretno: neki su špekulanti računali da će Europska središnja banka (ESB) pomoći euru s kupovinom uz šticung. Glasina se ponajprije oslanjala na činjenicu da su ministri financija u Bruxellesu željeli udvostručiti devizne pričuve ESB-a, a time i njegov potencijal za intervencije. No odgovarajuća odluka bila je posve tehničke naravi, dugo planirana i sa slabošću eura nije imala veze. Kad je ta činjenica oko podneva postala jasnom, tržišta su sa svojom špekulacijom nesmanjeno nastavila protiv eura. No što se ozbiljno može očekivati od ministara financija ili ESB-a? Središnja banka mora paziti na unutarnju vrijednost valute, a ona je sigurna - unatoč povećanim uvoznim cijenama, nitko ne očekuje novi val poskupljenja. U interesu svoje vjerodostojnosti, ESB se sada mora nesmetano orijentirati na unutarnju stabilnost i ne smije izazvati dojam da vodi tečajnu politiku. Ministri financija ionako, u sadašnjim uvjetima, mogu podupirati euro samo riječima. Glasine o kupovini uz šticung u korist eura imaju pozadinu koju treba ozbiljno shvatiti. Tečaj novca zajednice u međuvremenu se posve odvojio od ekonomske stvarnosti. Ni rupa u rastu u usporedbi s Amerikom ni sagledivi pristup Grčke ili zaostatak u reformama u Europi, ne mogu ozbiljno poslužiti kao objašnjenje pada tečaja. U međuvremenu je krenula špekulacija koja samu sebe jača, a koja će prestati tek kad se špekulante jedanput iznenadi i kad pri tomu izgube puno novca. Zašto dakle ne inscenirati takvo iznenađenje? Tijekom osamdesetih godina dvaput je uspjelo usredotočenom akcijom industrijskih država dokončati sličnu deviznu špekulaciju: 'sporazum Plaza' iz 1985. zaustavio je rast dolara na 3,47 maraka, dvije godine kasnije 'Louvre-Akkord' zakočio je njegov pad na 1,83 marke. Euro je doduše još daleko od takvih ekstremnih slučajeva, no moglo bi se doći do točke koja bi opravdala treći takav akord u interesu ravnoteže svjetskog gospodarstva. Kad će takva točka biti dostignuta, ne ovisi samo o ESB-u. Jaka intervencija na deviznim tržištima funkcionira samo kada u njoj surađuje američka banka za izdavanje novčanica kao čuvarica za sada jače valute. I dalje su za jaki euro potrebne jasne izjave političara na obje strane Atlantika. Budući da se interese Sjedinjenih Država još ne može jasno odrediti, djelotvorni zahvati u tržišta za sada su malo vjerojatni" - piše Nikolaus Piper.