US NYT 9. V. PREDSJEDNIK V. PUTIN

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 9. V. 2000. Predsjednik Vladimir Putin "Predsjedničke ovlasti u Rusiji prenesene su s Borisa Jeljcina na Vladimira Putina na prošlu staru godinu kada je Jeljcin dao ostavku, no simbolizam Putinova ustoličenja u nedjelju još je izrazit. Tako je dovršen prvi prijenos vlasti s jednoga slobodno izabranoga čelnika na drugoga u više od 1000 godina ruske povijesti. Nakon ceremonije, energični novi predsjednik i njegov prethodnik otišli su na glavni trg, isto ono mjesto gdje su se generacije careva pojavljivale pošto su okrunjeni u katedrali. Prije malo više od deset godina, zamisao o demokratski izabranom predsjedniku na tom mjestu djelovala je nezamislivo. Dok Rusi čekaju da Putin jasno izrazi svoje namjere, trebali bi se radovati slobodama koje su se pojavile od kada je Mihail Gorbačev prvi put smanjio strogost komunizma, a Jeljcin Rusiju usmjerio prema demokraciji i slobodnim tržištima. Unatoč svim teškim gospodarskim i političkim dislokacijama u proteklih 15 godina, Rusi danas uživaju u slobodama, uključujući otvorene predsjedničke izbore i uglavnom slobodni tisak(...). Bilo kakva analiza razdoblja od kraja hladnog rata mora početi priznavanjem postojanja te preobrazbe - što bi Amerikanci trebali imati na umu u godini održavanja predsjedničke kampanje, kada je vjerojatno da će doći do rasprave kako se postaviti prema Rusiji. Putin sada ima priliku ojačati demokraciju u svojoj zemlji. Surađujući s umjerenim parlamentom kojega su Rusi izabrali u prosincu, ima priliku stabilizirati gospodarstvo, reformirati porezni sustav koji ne funkcionira, uhvatiti se u koštac s kriminalom i izgraditi stabilan odnos sa SAD-om i drugim zapadnim državama. Nakon krutog razdoblja komunizma i nestalnih godina Jeljcinove vlsti, Rusi žude za radobljem stabilnog mira i napretka. Putin, koji je veći dio svog radnog vijeka proveo u KGB-u (...), mogao bi biti u iskušenju provoditi gotovo diktatorsku moć koja je ruskom predsjedniku na raspolaganju. Rusiji je potrebno konstantno, djelotvorno čelništvo, a ne moderna varijacija autoritarnog zapovjedništva. Putinovo obećanje da će ponovno izgraditi jaku središnju vladu ne bi trebalo postati izgovor za ponovno okupljanje sve moći u rukama države. Njegovi početni potezi ne otkrivaju mnogo o njegovoj strategiji upravljanja. Putinov izbor kada je u pitanju premijer, Mihail Kasjanov, upućuje na želju da se pokrenu gospodarske reforme i da se smanji korupcija koja kvari rusku trgovinu. Kasjanov, koji ima 42 godine, financijski je stručnjak s reformističkim instinktima, no veći dio njegova rada bio je povezan s pokušajima da se odgodi isplata dugova Moskve Zapadu, a ne hrvanje s deformitetima ruskog gospodarstva. Putinovo stajalište o policiji i vojnoj sili zabrinjava. Njegov uspon iz političke anonimnosti do predsjedničkog položaja postignut je prvenstveno upravljanjem brutalnim vojnim napadima na čečenske gerilce i civile. Ako isti pristup primijeni i na druge nepokorene nacionalnosti ili iskoristi pretjeranu silu u borbi protiv zločina, potkopat će demokraciju. Što se vanjske politike tiče, Putin, čini se, želi oprezno prijateljstvo s Washingtonom i njegovim saveznicima, dijelom kako bi omogućio zapadne zajmove i ulaganja. Potaknuo je novu seriju pregovora o smanjenju naoružanja sa SAD-om i ponovno aktivirao odnose Moskve s NATO-om, koji su za vrijeme rata na Kosovu bili zahlađeni. No Putin je pojasnio da će ustrajati na neovisnom smjeru Rusije koji za cilj ima održati status Rusije kao velesile. Kremlj je sada pod njegovim zapovjedništvom. Ono što bude činio pomoći će odrediti je li Rusija sposobna izbjeći svojoj mračnoj povijesti", piše u uvodniku lista.