MOSKVA, 9. svibnja (Hina/AFP) - Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je, povom proslave Dana pobjede, ocijenio da je pobjeda 1945. godine pomogla Rusiji da izgradi "jaku i moćnu državu" i "demokraciju i slobodu".
MOSKVA, 9. svibnja (Hina/AFP) - Ruski predsjednik Vladimir Putin u
utorak je, povom proslave Dana pobjede, ocijenio da je pobjeda
1945. godine pomogla Rusiji da izgradi "jaku i moćnu državu" i
"demokraciju i slobodu".#L#
Njegov prethodnik Boris Jeljcin promatrao je uz njega s tribine
pred Lenjinovim mauzolejom mimohod organiziran na Crvenom trgu
povodom Dana pobjede.
"Navikli smo se na pobjedu. Ta nam je navika ušla u krv. Ta nam je
navika pomogla više nego jednom u svakodnevnom životu", rekao je
novi ruski predsjednik.
"To će pomoći našoj generaciji da izgradi jaku i moćnu državu i da
visoko podignemo rusku zastavu na stijegu demokracije i slobode",
dodao je.
Svečanost organiziranu povodom proslave Dan pobjede prenosile su
sve ruske televizijske postaje.
Deveti svibnja ili Dan pobjede jedna je od najvećih civilnih
proslava koju slave Rusi i posvećeni su joj brojni televizijski
programi.
Rusi slave Dan pobjede 9. svibnja, jer su Sovjeti u Berlinu poslije
njemačke kapitulacije organizirali svoju svečanost potpisivanja,
nakon što su to učinili Saveznici.
Tijekom svečanog govora, kojeg je održao pred tisućama vojnika,
veterana i uzvanika okupljenih ispred Kremlja i katedrale Sv.
Vasilija, Putin je podsjetio na važnost pobjede 1945. godine kao na
"upozorenje koje je upućeno svima koji smatrali strah i nasilje
svojim glavnim oružjem".
"Danas u Zajednici (nezavisnih država - ZND, bivši Sovjetski Savez
bez baltičkih država) bivši borci naše zemlje slave jednako tu
proslavu. Svi smo zajedno znali braniti našu sovjetsku domovinu",
rekao je ruski predsjednik.
"Pedeset i pet godina je dugo razdoblje, ali naša se zemlja sjeća
tog rata, lišavanja, gladi, bombardiranja i broja žrtava: to je
vječna bol i naš je sveti zadatak poštivati sjećanje na naše očeve",
istaknuo je.
Prema službenim podacima 27 milijuna Sovjeta poginulo je tijekom
Drugog svjetskog rata koji Rusi nazivaju Drugim velikim
rodoljubnim ratom (1941. do 1945.), dok je prvi bio onaj protiv
Napoleona 1812. godine.
Neki povjesničari smatraju da je ta brojka preuveličana kako bi se
demografski prikrili milijuni mrtvih iz staljinističkih čistki,
provedenim u godinama koje su prethodile ratu.
(Hina) bis br