ZAGREB: TRIBINA O NASTAVI POVIJESTI U SKLOPU KONGRESA POVJESNIČARA

ZAGREB, 6. svibnja (Hina) - Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu poslijepodne je održana javna tribina o nastavi povijesti kojom je završio I. kongres hrvatskih povjesničara, a koji je bio prekinut u prosincu 1999. zbog smrti dr. Franje Tuđmana, tadašnjega hrvatskog predsjednika i pokrovitelja Kongresa.#L# Povjesničar Vladimir Posavec ocijenio je da postojeći nastavni programi nisu dobri i da ih ne treba korigirati nego napisati nove. Također drži da bi novi nastavni programi trebali biti temelj za izradu novih udžbenika povijesti jer sadašnjima, po njegovim riječima, nisu zadovoljni ni učenici, ni profesori ni znanstvenici. Novi programi i udžbenici potrebni su jer su sadašnji, ocijenio je, "neprecizni, netočni i nesuvisli" i s gomilama činjenica. Također procjenjuje da se "u nastojanju dezideologizanja povijesti, upalo u drugu krajnost", te da u udžbenicima povijesti ima "nacionalne ideologije te vjerske i nacionalne nesnošljivosti". Zdravka Jelaska iznijela je rezultate ankete provedene među nastavnicima povijesti. Većina nastavnika misli da su programi preopterećeni političkom poviješću i da nisu prilagođeni vrsti škole. Velika većina nastavnika drži i da program treba poboljšati, no podijeljena su mišljenja treba li ih potpuno promijeniti ili preoblikovati, rekla je Jelaska. Agneza Szabo, autorica sadašnjih nastavnih programa i planova povijesti, odbacila je optužbe o nestručnosti i nekvaliteti programa, udžbenika i njihovih autora. "Većina postojećih udžbenika na javnom je linču zbog - kako se ocjenjuje - 'netolerantnog, zatvorenog, anksioznog i agresivnog hrvatstva'", rekla je Szabo. Odbacivši te ocjene rekla je da su to "etikete koje 'mirišu' na stari jugo-unitaristički politički sustav prije promjena 1990.". Obrazlažući promjene u udžbenicima povijesti, rekla je da u prijašnjim "udžbenicima hrvatske povijesti praktički nije ni bilo" te da je iz njih "uklonjena marksistička i jugounitaristička ideologija". Autorica sadašnjih nastavnih programa i planova povijesti također je rekla da sada u svakom udžbeniku ima oko 60 posto hrvatske povijesti, a oko 40 posto svjetske i europske povijesti. Dodala je kako je u nekim europskim zemljama nacionalna povijest zastupljena više od 80 posto. Prvi kongres povjesničara organizirao je Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Hrvatski institut za povijest, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Društva za hrvatsku povjesnicu. (Hina) mb sp