ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Porezne olakšice za dodjelu donacija i sponzorstava u Hrvatskoj, koje bi se mogle uvesti kroz izmjene poreznog sustava, izravno bi utjecale na povećanje njihova broja i iznosa. Ocijenili su to predstavnici
hrvatskih banaka, zaklada i neprofitnih udruga na današnjem okruglom stolu "Uloga donacija i sponzorstava hrvatskog financijskog sektora u izgradnji općeg dobra", održanom u sklopu ovogodišnjeg Petog financijskog foruma.
ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Porezne olakšice za dodjelu donacija i
sponzorstava u Hrvatskoj, koje bi se mogle uvesti kroz izmjene
poreznog sustava, izravno bi utjecale na povećanje njihova broja i
iznosa. Ocijenili su to predstavnici hrvatskih banaka, zaklada i
neprofitnih udruga na današnjem okruglom stolu "Uloga donacija i
sponzorstava hrvatskog financijskog sektora u izgradnji općeg
dobra", održanom u sklopu ovogodišnjeg Petog financijskog
foruma.#L#
Bankama, tvrtkama i pojedincima koji žele dati donaciju treba
omogućiti da sami odluče kome će dati svoja sredstva, umjesto da
država prvo pokupi porez pa potom odluči kome će i kako
raspodijeliti sredstva, slažu se hrvatski bankari napominjući da
bi tako i kontrola trošenja sredstva bila uspješnija.
Viša porezna savjetnica u Poreznoj upravi Katica Amičić Peročević
pojasnila je da je pitanje donacija i sponzorstava u Hrvatskoj tek
djelomično riješeno. Kod donacija, kazala je, posebne privilegije
imaju umjetnost i amaterski sport za koje se mogu davati donacije uz
porezne olakšice, a da se trošenje tih sredstava ne kontrolira.
Sponzorstvo je, nastavila je, praktično neograničeno jer se u
poreznom smislu tretira kao reklama, a one su porezno priznati
rashod.
Takvo parcijalno rješenje vjerojatno će biti zamijenjeno
cjelovitim, i to već na jesen promjenama poreznog sustava, najavila
je Amičić-Peročević. Istaknula je kako je prvi korak već učinjen
izmjenom Zakona o PDV-u krajem travnja, kojim su sve donacije za
kulturu, znanost, vjerske zajednice oslobođene PDV-a.
Načine i po kojim kriterijima odobravaju sredstva pojasnili su
predstavnici više banka. Zagrebačka banka tako za ovu godinu
najavljuje dodjelu ukupno 3 milijuna kuna kroz javne natječaje na
kojima mogu sudjelovati svi pojedinci i udruge koje pridonose
općedruštvenoj koristi.
Nešto veća sredstva za donacije i sponzorstva, 6 milijuna kuna ili
tri posto lanjske dobiti, planira izdvojiti Privredna banka Zagreb
(PBZ), a namijenjena su mladima u obrazovanju, kulturi i sportu. S
donatorskim i sponzorskim aktivnostima nastavit će ove godine i
Raiffeisenbank (RBA) koja posebno ulaže u obnovu spomenika kulture
i pomoć medicinskim ustanovama. Riječka pak banka namjerava
povećati sredstva za donacije posebno nakon ulaska strateškog
partnera u vlasništvo banke.
U Institutu Otvoreno društvo, koji je u Hrvatskoj dosad dodijelio
donacije i sponzorstva u vrijednosti 23 milijuna dolara, ove će
godine započeti s dodjelom donacija kroz partnerstva s pojedinim
organizacijama. No, i za Otvoreno društvo veliki problem
predstavlja oporezivanje donacija. Prošle je godine Otvoreno
društvo platilo 830.000 dolara samo za porez na donacije, a i
prijašnjih godina porez je iznosio oko milijun dolara, što bi,
ocjenjuju, moglo dovesti do smanjenja ulaganja Društva u
Hrvatskoj.
Vlatko Silobrčić iz Zaklade Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti (HAZU) istaknuo je da Hrvatska za znanost izdvaja 0,85
posto BDP-a, dok zemlje Europske Unije izdvajaju 1,6 posto i više.
Smatra kako je potrebno udvostručiti proračunska izdvajanja za
znanost i kulturu te predlaže uvođenje zakonskih odredbi kojima bi
se oslobodio plaćanja carine uvoz tehnologije i novih uređaja iz
inozemstva.
(Hina) kg db