POSLOVNI PREGLED, BROJ 155

POSLOVNI PREGLED broj 155 29. travnja - 05. svibnja 2000. SADRŽAJ: ? PREMIJER RAČAN: SREDINOM SVIBNJA PRECIZNO O REZULTATIMA PRVIH STO DANA VLADE 2 ? SNIŽENJE CIJENA DIZELA I LOŽ ULJA, BEZ PROMJENA MOTORNI BENZINI I STRUJA 2 ? HFP: OTVORENE PONUDE ZA KUPNJU 60,16 POSTO DIONICA HTP "PRIMOŠTEN" 3 ? VIP-NET UVODI SATELITSKU TELEFONIJU 3 ? MCS GRUPA I MICROSTRATEGY POTPISALI PARTNERSKI UGOVOR 3 ? ZAVRŠEN DOSAD NAJVEĆI REMONT BRODA U "VIKTORU LENCU" 3 ? PRVO STEČAJNO ROČIŠTE ZA CROATIA LINE U SRPNJU 4 ? RAZGOVORI HEP-A I ENRONA O "JERTOVCU" 4 ? DILJ U PRVOM TROMJESEČJU ISKAZAO GUBITAK 4 ? POLIPLAST BEZ SIROVINA ZA PROIZVODNJU 4 ? U ČITLUČKOME "BADELU 1862" PUŠTEN U RAD POGON ZA PROIZVODNJU "STOCKA" 5 ? DIOKOM NEĆE U STEČAJ, ALI RADNICI NASTAVLJAJU ŠTRAJK 5 ? ODBAČEN PRIJEDLOG ZA STEČAJ ENDI INTERNACIONAL-A 5 ? BRITANSKA POTPORA RH ZA EKONOMSKI OPORAVAK I EU-INTEGRACIJE 6 ? PREMIJER RAČAN: USKORO NOVI UVJETI ULAGANJA U HRVATSKU 6 ? MOL: KONKURENCIJA NAMEĆE OKUPLJANJE NAFTNIH TVRTKI U REGIJI 7 ? FIŽULIĆ S VELEPOSLANICOM PORTUGALA O SURADNJI DVIJU ZEMALJA 7 ? IZASLANSTVO FIAS-A U HGK 7 ? OBJAVLJENA STUDIJA UN-A "EKONOMSKI PREGLED EUROPE" 8 ? POČEO PETI HRVATSKI FINANCIJSKI FORUM 8 ? 2000. - GODINA STVARANJA UVJETA ZA GOSPODARSKI UZLET 8 ? DALJNJI PRAVCI PRIVATIZACIJE 9 ? U SUSRET MJERAMA ZA POTICANJE ULAGANJA 9 ? PLIVI DODIJELJENA ZLATNA DIONICA ZA 1999. 9 ? ODRŽANA PREZENTACIJA NOVE BURZE - NEWEX 10 ? ZAGREBAČKA BURZA PREDSTAVILA NOVI SUSTAV INFORMACIJA 10 ? NA FINANCIJSKOM FORUMU PREDSTAVLJEN PBZ NOVČANI FOND 10 ? RESTRUKTURIRANJE MTČ-A DAJE REZULTATE 10 ? IZ ALLIANZA PROCJENJUJU RAST PRIHODA OD OSIGURANJA U HRVATSKOJ 11 ? DRŽAVA MORA POSTAVITI CILJEVE POLJOPRIVREDNE POLITIKE 11 ? ČETIRI FORUMA HUP-A O STRATEGIJI GOSPODARSKOG RAZVOJA RH 11 ? NA SAJMU U GRAZU 17 HRVATSKIH OBRTNIKA 12 ? ZAVRŠENI PROLJETNI MEĐUNARODNI SPECIJALIZIRANI SAJMOVI 2000. 12 ? DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE U 1999. SMANJEN 5,2 POSTO 12 ? U OŽUJKU 24,4 MILIJARDE KUNA NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE 13 ? ZAP: U VELJAČI STABILNIJI NOVČANI TOKOVI 13 ? DEVIZNE REZERVE HNB-A 2,8 MILIJARDI USD 14 ? POVEĆANJE DEVIZNE ŠTEDNJE U HRVATSKIM BANKAMA 14 ? POTPISAN UGOVOR O PRIVATIZACIJI RIJEČKE BANKE 14 ? DOBIT RIJEČKE BANKE VEĆIM DIJELOM U REZERVE 15 ? CROATIA BANKA SNIZILA KAMATE NA KREDITE ZA PROSJEČNO DVA POSTO 15 ? SKUPŠTINA RBA: CJELOKUPNA DOBIT OSTAJE ZADRŽANA U BANCI 15 ? PRAĆENJE CIJENA DIONICA NA VTV-U I ZAGREBAČKOJ BURZI MOBILNIM TELEFONOM 15 ? PROMET NA ZAGREBAČKOJ BURZI U TRAVNJU 74,9 MILIJUNA KUNA 16 ? TRAVANJSKI PROMET NA VTV-U 21,08 MILIJUNA KUNA 16 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 16 ? VIJESTI IZ SVIJETA 17 ? POSEBAN PRILOG: SVJETSKA BANKA: HRVATSKA PRED JEDINSTVENOM PRILIKOM ZA RAST 18 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PREMIJER RAČAN: SREDINOM SVIBNJA PRECIZNO O REZULTATIMA PRVIH STO DANA VLADE Premijer Ivica Račan najavio je u utorak da će Vlada sredinom svibnja precizno izvijestiti javnost o rezultatima prvih sto dana upravljanja državom, ali i predočiti daljnje mjere za poticanje gospodarskog razvoja i ulaganja. "Zadaća je Vlade da se odlučno nosi s problemima, pokaže perspektivu i izlaz iz krize te opravda nadu građana", rekao je premijer Račan na Glavnom odboru SDP-a, stranke kojoj je predsjednik. Račan je, međutim, priznao da Vlada ni sama nije sasvim zadovoljna s onim što je uspjela učiniti u prvih 100 dana, ali je opravdanje za to našao u težini naslijeđenih gospodarskih problema i mnogobrojnim obvezama države, za neke od kojih je i "jutros doznao". "Suočili smo se sa situacijom koju nismo mogli do kraja sagledati", rekao je Račan, govoreći o potrebi vraćanja vanjskog i unutarnjeg duga zemlje, uz istovremenu potrebu provođenja politike štednje i razvoja. Ocijenio je radikalnom ali i neophodnom odluku Vlade da u ovoj godini vrati deset milijardi kuna duga države. "Morali smo učiniti taj radikalan potez kako bismo onemogućili diskreciono odlučivanje, pa ako hoćete, i korupciju i u našoj Vladi", rekao je Račan. Premijer je ponovo najavio snažnu borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, rekavši kako bi vraćanje samo dijela državnog duga pospješilo voluntarizam u odlučivanju koju tvrtku sanirati proračunskim novcem. Račan je naglasio da se isključivo institucije pravne države moraju baviti kriminalom i pljačkom, te da za to više ne smiju čekati naputke politike. "Ova Vlada želi ojačati demokraciju i pravnu državu u Hrvatskoj i neće dozvoliti da utonemo u stihiju čistki", rekao je. Premijer Račan kazao je kako u idućih sto dana Hrvatsku očekuje ulazak u Partnerstvo za mir, Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), odluka o otpočinjanju procesa uključivanja zemlje u pridruženo članstvo Europske unije, te jačanje međunarodnih gospodarskih veza. Mato Crkvenac, ministar financija i predsjednik Glavnog odbora SDP-a, rekao je kako je Vlada u prvih 100 dana osigurala likvidnost države, plasirala obveznice na međunarodno tržište, prekinula voluntarizam u financijama i provela daljnju sanaciju bankarskog sustava. "U prvoj petnaestini mandata Vlada je izvršila dvanaestinu svoga programa", rekao je Crkvenac. SNIŽENJE CIJENA DIZELA I LOŽ ULJA, BEZ PROMJENA MOTORNI BENZINI I STRUJA Cijene dizel goriva i lož ulja od utorka u ponoć snižene su za pet, odnosno šest posto. Cijena motornih benzina neće se mijenjati, a do daljnjega se neće mijenjati ni cijena električne energije, objavio je ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Tako će litra dizela D-1 koštati 4,60 kuna umjesto dosadašnjih 4,85 kuna (smanjenje za 5,2 posto), dizel D-3 koštat će 4,12 kuna što je u odnosu na sadašnjih 4,34 kune pojeftinjenje za 5,1 posto, dok će eurodizel od sada stajati 4,46 kuna umjesto 4,69 kuna (sniženje za 4,9 posto). Cijena lož ulja ekstra lakog po novome iznosi 2,60 kuna što je pojeftinjenje od 6,1 posto (do sada 2,77 kuna), a lako specijalno će se plaćati po 2,35 kuna umjesto dosadašnjih 2,50 kuna (pojeftinjenje od šest posto). U trenutnoj gospodarskoj i financijskoj situaciji Hrvatske iznimno je važno da INA pokaže da istu argumentaciju s kojom je dobila povišenje cijena ima i za snižavanja cijena, kazao je Fižulić. Naime, Ini je povećanje bilo odobreno u trenutku kada je nafta na svjetskom tržištu bila 28 USD po barelu, a danas je 23 do 24 USD. Fižulić je izvijestio da se cijene motornih benzina neće mijenjati te najavio da se radi na formuli kojom bi se uveo automatizam promjena cijena naftnih derivata (ovisno o kretanju cijena sirove nafte na svjetskom tržištu i kretanju tečaja USD). Cijena električne energije do daljnjega se neće mijenjati, što je isključivo socijalna mjera, kazao je Fižulić. No, radi se na potpuno novom tarifnom sustavu jer ni Ministarstvo nije zadovoljno s postojećim rješenjem u kojem industrija plaća veću cijenu struje od kućanstava. Po riječima generalnog direktora Ine Tomislava Dragičevića i predsjednika uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ive Čovića, ove odluke o cijenama dovode dvije tvrtke u tešku situaciju, ali su dobre za gospodarstvo. Za Inu nije laka odluka o snižavanju cijena, ali je dobra ako su makroekonomske analize pokazale da će ona imati veću korist za zajednicu nego štetu za Inu, rekao je Dragičević. INA je do uvođenja automatizma određivanja cijena, prihvatila tu tešku odluku, kazao je Dragičević. Izvijestio je također da revizija prošlogodišnjeg poslovanja pokazuje da je INA u 1999. ostvarila gubitak. Ministar gospodarstva ističe pak da bi i Ini i HEP-u jer i jedna i druga tvrtka imaju po dvije milijarde kuna nenaplaćenih potraživanja, trebalo pomoći Vladino čvrsto opredjeljenje za rješavanje problema nelikvidnosti. Taj bi se krug kod javnih poduzeća trebao zatvoriti do kraja ovog mjeseca, kazao je, poručujući također da svatko mora platiti struju i derivate jer Ina i HEP nisu banke i nemaju namjeru financirati npr. HŽ ili bilo koje drugo javno poduzeće. "Državni proračun će izmiriti sve svoje obveze... Nakon toga, svaka tvrtka mora izmiriti svoje obveze prema Ini i HEP-u", kazao je. Fižulić je poslovodstvima obiju tvrtki poručio i da razmisle o smanjenju mase bruto plaća, te najavio da bi se u lipnju pred Vladom trebala naći energetska strategija, a na jesen zakonska regulativa o restrukturiranju i privatizaciji Ine i HEP-a. Upitan za zainteresiranost mađarskog MOL-a o spajanju s Inom, Fižulić je ustvrdio da se nikakvi pregovori Ine i MOL-a ne vode od mandata nove Vlade. U vezi pak usklađivanja teksta zajedničke izjave HEP-a i američkog Enrona i ugovora o gradnji plinske termoelektrane Jertovec, Fižulić objašnjava da izjava predviđa mogućnost promjene ugovornih odnosa kad u Hrvatskoj dođe do deregulacije energetskog tržišta. HFP: OTVORENE PONUDE ZA KUPNJU 60,16 POSTO DIONICA HTP "PRIMOŠTEN" U Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) u srijedu su otvorene ponude za kupnju pod posebnim uvjetima 295.243 dionica Hotelsko- turističkog poduzeća Primošten d.d., vrijednih 29,52 milijuna DEM, odnosno 60,16 posto temeljnog kapitala te tvrtke. Od HFP-a je otkupljeno sedam ponudbenih dokumentacija a na natječaj su pristigle tri ponude i to od Nautičkog kluba Primošten (NCP), Gruber-Reisen iz Austrije te tvrtke Biser-Luka d.d. Od pristigle tri ponude uvidom u dokumentaciju Komisja za otvaranje ponuda zaključila je kako dvije ponude sadrže potrebne dokumente propisane natječajem, dok je ponuda tvrtke Biser-Luka d.d. nepotpuna i ne zadovoljava uvjete natječaja, odnosno ne sadrži niti osnovnu dokumentaciju (izvod iz sudskog registra, dokaz o bonitetu ponuditelja, bankovne garancije i dr.). Nakon otvaranja ponuda, stručna služba HFP-a napravit će analizu pristiglih ponuda, nakon čega će Vlada sukladno svojoj odluci o prodaji pod posebnim uvjetima donijeti odluku o najboljem ponuditelju. 2. TVRTKE VIP-NET UVODI SATELITSKU TELEFONIJU Hrvatski telekomunikacijski operater VIP-net od početka je rada, u srpnju prošle godine do sada, registrirao nešto više od 200.000 korisnika, a svojim signalom pokriva više od 90 posto stanovništva i 70 posto teritorija Hrvatske, izjavili su prošloga tjedna na konferenciji za novinare predstavnici Uprave Vip-neta, ujedno najavivši uslugu satelitske telefonije čijim komercijalnim radom VIP-net započinje 2. svibnja. Predstavljen je i novi dvotarifni sustav u VIP-netovoj prepaid usluzi VIP.me, koju koristi dvije trećine korisnika VIP-netove GSM mreže. Usluga satelitske telefonije, koja podržava i GSM sustav, omogućit će korisnicima VIP-neta korištenje 48 niskoorbitnih Globalstar satelita što će, napominju u VIP-netu, osigurati bolju pokrivenost i kvalitetu razgovora. Za ovu uslugu korisnik treba nabaviti mobilni satelitski telefon i sim karticu. Ovisno o potrebama korisnika, usluga omogućuje izbor dvije tarife. VIP.sat namijenjen je onima koji satelitsku telefoniju koriste samo povremeno i ne uključuje mjesečnu pretplatu dok je VIP.sat.pro pogodan za česte korisnike ove usluge. Ona uključuje aktivaciju (1.060 kuna s PDV-om), pretplatu (170 kuna), ali je minuta razgovora cijenom povoljnija. Troškovi korištenja VIP.satelitske telefonije obračunavaju se kao roaming usluge. U svojoj prepaid usluzi VIP.me, VIP-net je ponudio mogućnost izbora dvije tarife ovisno o potrebama korisnika, što predstavlja novost na hrvatskom prepaid tržištu. VIPme.fun tarifa je namijenjena korisnicima koji mobilne telefone koriste prvenstveno u slobodno vrijeme, a svi dosadašnji korisnici VIP.me usluge automatski dobivaju ovu povoljniju tarifu. Cijena minute razgovora u tijekom radnih dana u vremenu od 8 do 18 sati u usluzi VIPme.fun iznosi 3,66 kune, a u vremenu od 18 do 8 sati ujutro radnim danima te vikendom i blagdanima 1,83 kune. Cijena minute razgovora u VIPme.one tarifi jedinstvena je i iznosi 2,75 kuna. U obje tarife VIP-netove prepaid usluge, cijena poziva unutar VIP-mreže iznosi po minuti 1,22 kuna kao i svi pozivi VIP.sekretarci, a usluga VIP.friends (najdraži odabrani broj po povlaštenoj tarifi) 0,61 kunu po minuti. Po riječima predstavnika Uprave, mobilna telefonija u Hrvatskoj ima zadovoljavajuću penetraciju od nešto manje od deset posto. MCS GRUPA I MICROSTRATEGY POTPISALI PARTNERSKI UGOVOR MicroStrategy, vodeći svjetski proizvođač softvera za podršku u odlučivanju, analizu poslovnih podataka, i MCS Grupa, hrvatska tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u projektiranju i izgradnji informatičkih sustava, objavili su prošloga tjedna potpisivanje partnerskog ugovora. MicroStrategy je na svjetskom tržištu prisutan od 1986. godine i vodeća je kompanija na području e- business (poslovanje elektronskom poštom) rješenja i softvera koji tvrtkama pomaže u donošenju odluka i boljem poznavanju interakcija na tržištu, s korisnicima, dobavljačima i poslovnim partnerima. Rješenja koja pruža Microstrategy temelje se na naprednoj analizi podataka iz postojećih i novih poslovnih baza i pretvaraju velike količine poslovnih podataka u poslovno znanje koje doprinosi razvoju konkurentnosti i kvaliteti usluge i proizvoda. Elektroničko poslovanje u Hrvatskoj se tek počinje razvijati. U današnjoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, svako rješenje koje povećava efikasnost i konkurentnost neke tvrtke ili organizacije ili smanjuje troškove, više je nego dobrodošlo, a upravo MicroStrategyev softver i rješenja donijet će u Hrvatsku vrhunske svjetske standarde u poslovnoj primjeni informacijskih tehnologija, ocijenili su potpisnici Ugovora. Osim softvera, MicroStrategy i MCS Grupa pružat će usluge savjetovanja i edukacije u planiranju, primjeni rješenja elektroničkog poslovanja u svim segmentima - unutar tvrtke ili organizacije, između tvrtke i krajnjih korisnika, između dviju tvrtki ili između državnih i javnih institucija građana. ZAVRŠEN DOSAD NAJVEĆI REMONT BRODA U "VIKTORU LENCU" Brodogradilište "Viktor Lenac" nedavno je završilo remont broda "Cma Djakarta" za njemačkog naručitelja, a vrijednost remonta iznosila je gotovo 20 milijuna USD. Na tom je brodu, koji je krajem prošlog mjeseca i predan vlasniku - kompaniji Classica Shipping Company, izvršen najveći i najkompleksniji remontni posao dosad izveden u tom hrvatskom brodogradilištu, objavili su iz "Viktora Lenca". Brod "Cma Djakarta" izgrađen 1998. godine, nakon remonta preimenovan je u "Classica", duljine je 188 i širine 30 metara, dok je njegova nosivost 23.897 GRT-a (gros tona). Obzirom na opseg i tehničku složenost izvedenih radova na brodu, taj je remontni zahvat u biti značajna preinaka broda, odnosno najveći izvršeni remont jednog trgovačkog broda na području Mediterana, ističu iz riječkog brodogradilišta. Popravak tog broda, koji je u srpnju 1999. godine doživio havariju uslijed eksplozije tijekom plovidbe u blizini Krete nakon čega se nasukao u Egiptu, to je riječko brodogradilište dobilo u konkurenciji 12 eminentnih europskih brodogradilišta. U "Viktoru Lencu" preinake brodova su glavna specijalizirana aktivnost, a brodogradilište ima jedan od najviših položaja među brodogradilištima za vršenje preinaka brodova na području južne Europe. PRVO STEČAJNO ROČIŠTE ZA CROATIA LINE U SRPNJU Stečajni upravitelj brodarske kompanije Croatia Line Teodor Čandrlić, koji je na tu dužnost imenovan 2. svibnja, izvijestio je u četvrtak na konferenciji za tisak kako će se prvo stečajno ročište pri Trgovačkom sudu u Rijeci održati 11. srpnja. Do tog dana, kazao je, svi vjerovnici Croatia Linea trebaju prijaviti svoja potraživanja koja će se naplaćivati iz stečajne mase u koju će ući zgrada poslovnog sjedišta kompanije i druge nekretnine u njezinu vlasništvu. Čandrlić nije mogao odgovoriti što će se u stečajnom postupku dogoditi s inozemnim "off shore" kompanijama koje su u vlasništvu Croatia Linea. Stečajni postupak nad Croatia Lineom pokrenut je nakon što je ta tvrtka gotovo dvije godine bila u financijskoj blokadi, a dosad su evidentirani njezini isplatni nalozi bez pokrića u visini od otprilike 250 milijuna kuna. U Croatia Lineu trenutačno je uposlen još samo direktor, a pod radnom obvezom je sedamdesetoro djelatnika koji su pod otkaznim rokom. RAZGOVORI HEP-A I ENRONA O "JERTOVCU" Predstavnici Enrona i Hrvatske elektroprivrede (HEP) razgovarali su u srijedu u sjedištu HEP-a u Zagrebu, o nastavku provedbe ugovora o projektu plinske termoelektrane "Jertovec". Nakon razgovara potpredsjednik tvrtke Enron Europe, Eric Shaw, izjavio je kako se "razgovaralo o mnogim aspektima projekta 'Jertovec'. Posebno smo razgovarali o nekim pitanjima liberalizacije i deregulacije energetskog sektora Hrvatske. Kao partneri dogovorili smo se da što prije nastavimo s dovršetkom projekta 'Jertovec', pri čemu je od kritične važnosti upravo liberalizacija energetskog sektora u Hrvatskoj. Kao partneri, u sljedećih nekoliko dana izdat ćemo zajedničku izjavu koja detaljnije govori o tome", najavio je potpredsjednik tvrtke Enron Europe, Eric Shaw. Dodao je kako je "danas nemoguće nagađati o cijeni" te da će se "više detalja o tome reći u zajedničkoj izjavi, koja će uslijediti. Također o rokovima zaključenja financijske konstrukcije ne bih posebno govorio, bitan je dogovor da s aktivnostima krenemo što je prije moguće." Predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović nakon razgovarao je izjavio kako "nikada nitko iz Uprave HEP-a ili od državnih dužnosnika RH u protekla tri mjeseca nije eksplicite govorio o financijskim uvjetima ovog aranžmana, u smislu da su povoljni ili nepovoljni. S obzirom da je riječ o dugoročnom ugovoru, teško je u ovom trenutku govoriti o tome što će u konačnici biti isplativo ili neisplativo. S g. Shawom vrlo smo konstruktivno razgovarali, posebno o predstojećim aktivnostima na reformi energetskog sektora i usklađivanju postojećeg ugovora s očekivanim reformama. Pokušavamo zajednički predvidjeti eventualne sporne točke koje se mogu pojaviti i već sada pronaći rješenja kako bi taj odnos u perspektivi bio kvalitetniji. U tom smislu smo naišli na razumijevanje predstavnika Enrona, i mi ćemo tijekom sljedećih nekoliko dana dati zajedničku izjavu s našim stajalištima, što će omogućiti nastavak projekta. Ujedno mogu reći da mi nikada zapravo nismo prestali razgovarati i da ovaj projekt nikada nije stajao", kazao je Ivo Čović. O pitanju cijene, predsjednik Uprave HEP-a Čović je rekao kako "cijena nije najspornija. Problem je u činjenici da će Hrvatski državni sabor donijeti zakone o liberalizaciji tržišta i želja je da postojeći ugovorni odnos bude usklađen s novonastalim okolnostima na tržištu energenata i energije idućih godina. Preciznije, mi ne možemo točno znati kakav će zakon Sabor donijeti i hoće li biti neophodno određene odredbe ugovora možda korigirati ili prilagoditi jednim novim sporazumom". DILJ U PRVOM TROMJESEČJU ISKAZAO GUBITAK Vinkovačka Industrija građevinskog materijala Dilj u prva je tri ovogodišnja mjeseca ostvarila 13,6 milijuna kuna ukupnih prihoda, ali su troškovi poslovanja i amortizacije bili nešto veći (15,7 milijuna kuna) tako da je iskazan gubitak od 2,1 milijun kuna. Kako je objavilo tvrtkino poslovodstvo, gubitak je očekivan jer je prvo tromjesečje bilo opterećeno visokim troškovima održavanja postojeće proizvodnje i remontom pojedinih linija. No, drže u tvrtki, financijsko će se poslovanje popraviti tijekom godine zbog smanjenja troškova i većeg plasmana proizvoda. Više od polovine proizvodnje Dilj plasira na tržište BiH na kojem je naplata potraživanja redovita, što i osigurava likvidnost tvrtke. Prema podacima iz tvrtke, nedavno je u Dilju održana sjednica Nadzornog odbora, prihvaćena su financijska izvješća za 1999. godinu, o kojima će konačnu odluku donijeti Glavna skupština tvrtke koja je najavljena za polovicu lipnja. POLIPLAST BEZ SIROVINA ZA PROIZVODNJU Šibenski proizvođač plastičnih proizvoda Poliplast nalazi se pred ozbiljnim poslovnim poteškoćama jer nema dovoljno vlastitih sredstava za nabavku sirovine za proizvodnju, a poslovne banke više ga ne žele kreditno pratiti. "Ove smo godine planirali 20 posto više prihode nego lani, ali prva četiri mjeseca poslovanja nisu poduprla naša očekivanja, budući da ne možemo nabaviti obrtna sredstva", rekao je predsjednik Uprave Poliplasta Ivan Nimac uoči glavne skupštine dioničara. Upitno je i daljnje uredno podmirivanje poreza i doprinosa na plaće, jer tvrtka loše posluje. Lani je ostvaren gubitak od približno sedam milijuna kuna pa iako je bio 1,1 milijun kuna niži nego godinu ranije, nastavlja se trend višegodišnjeg lošeg poslovanja. Ukupni je prihod istodobno dosegnuo 40 milijuna kuna, pri čemu je izvozom, ponajviše na talijansko tržište, ostvareno dva milijuna DEM. U pogonu za proizvodnju PP i HDP ambalaže, godišnjeg kapaciteta 1.000 tona, predviđa se ove godine provesti restrukturiranje. Za modernizaciju i automatizaciju proizvodnje bit će potrebno pribaviti 1,6 milijuna DEM kredita. Dio neprofitabilne proizvodnje, koja zahtjeva velik udio rada, poput šivanja, vjerojatno će se morati izdvojiti iz Poliplasta i organizirati kao vanjske usluge. "To je jedini način da ta radna jedinica ponovno počne profitabilno poslovati", rekao je Nimac. Druga radna jedinica, za proizvodnju LDP ambalaže, s godišnjom proizvodnjom od 1.500 tona, posluje uspješno. Poliplast zapošljava 220 radnika, a po Nimčevim riječima, trebat će smanjiti njihov broj za 30-tak, uglavnom slanjem u starosnu mirovinu. U petak će se na glavnoj skupštini promijeniti sastav Nadzornog odbora, sukladno nedavno izmijenjenoj vlasničkoj strukturi zbog prijenosa dionica tvrtke iz vlasništva PIF-ova Hrvatskom fondu za privatizaciju. Fond sada posjeduje više od 70 posto dionica. Za nove članove Nadzornog odbora predloženi su Ivica Plenča, Nikola Županović, Ilija Baričević, Petar Vlajić i Mate Bilaver. U ČITLUČKOME "BADELU 1862" PUŠTEN U RAD POGON ZA PROIZVODNJU "STOCKA" Potpuno automatiziran pogon za proizvodnju "Stocka 84" i drugih žestokih alkoholnih pića te vina u novome dijelu čitlučkoga poduzeća "Badel 1862 BH" d.o.o. pušten je u rad ovih dana u mjestu Blizancima kod Čitluka, gradu 20 kilometara udaljenu od Mostara. Prije toga su Ugovor o licencijskoj proizvodnji više vrsta žestokih alkoholnih pića u Čitluku poznate talijanske tvrtke potpisali predsjednik tršćanskog Stocka S.p.A. Carlo Sigliano i direktor "Badela 1862. BH" Danko Dugandžić. Predsjednik Stocka S.p.A. Carlo Sigliano izrazio je zadovoljstvo što je pogon, koji će proizvoditi "Stockove" pića, otvoren u BiH, koja se zadnjih godina "gospodarski brzo oporavlja" te što je čitlučki "Badel 1862" "pouzdan partner u BiH". Zbog promjene carinskog sustava između Hrvatske i BiH bilo je razumno proizvodnju za bosanskohercegovačko tržište preseliti u Čitluk, dodao je."Nitko se ne može boriti protiv tržišnih zakonitosti", izjavio je direktor "Stocka" S.p.A. Carlo Sigliano na konferenciji za novinare, izrazivši razočaranje "događajima u zagrebačkom 'Badelu'". Dodao je kako su zbog "tromjesečna štrajka i nereda" u Upravi tršćanskoga "Stocka" razmišljali i o prekidu 20- godišnje suradnje s Badelom 1862. u Zagrebu te da je to spriječio glavni direktor zagrebačkog "Badela" Žarko Žigić. Sigliano je najavio mogućnost proširenja suradnje i proizvodnje sa zagrebačkim "Badelom" na hrvatskome tržištu. Žigić je, ocijenivši da će otvaranje pogona u Čitluku "pozitivno utjecati na 'Badelovo' poslovanje u BiH", dodao da otvaranje toga pogona nema veze s radnicima i malim dioničarima u zagrebačkom "Badelu". Marinko Sulić, direktor čitlučke "Badel-Bobite", suvlasnice "Badela 1862. BH", pokazao je zanimanje za proširenje proizvodnje i alkoholnih pića u Čitluku i na ostale zemlje u regiji. Tri linije u novome pogonu Badela BH, u koji je uloženo deset milijuna DEM, proizvodit će 11.500 boca žestokih alkoholnih pića na sat. Zajedno s "Badel- Bobitom" u čitlučkom "Badelu 1862." zaposleno je 86 radnika. DIOKOM NEĆE U STEČAJ, ALI RADNICI NASTAVLJAJU ŠTRAJK U utorak sastanku ministra gospodarstva Goranka Fižulića sa predstavnicima sindikata koji djeluju u splitskom Diokomu utvrđeno je da stečaj nije dobro rješenje za to poduzeće. Također je dogovoreno da nova Diokomova uprava žurno izradi sanacijski program, čiji će glavni nositelj biti država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP). "Stečaj Diokoma nije podesno rješenje s obzirom da su gotovo svi dužničko-vjerovnički odnosi na relaciji država-zaposlenici", stoji među ostalim u zajedničkom priopćenju Ministarstva gospodarstva, Hrvatske udruge sindikata i Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske. HFP će s naslova kupnje prenijeti sve nekretnine Diokoma u svoj vlasnički portfelj. Zatim će, sukladno programu restrukturiranja, osigurati novac za isplatu četiriju zaostalih plaća te za otremninu zaposlenicima koji se programom restrukturiranja iskažu kao višak. HFP će također, stoji u priopćenju, pokušati osigurati isplatu najmanje jedne plaće u roku od osam dana, a preostale tri plaće do kraja svibnja. Dogovoreno je i to da se odmah imenuje nova uprava Diokoma, koja mora osigurati nastavak poslovanja poduzeća te izraditi program zbrinjavanja viška radnika. Sindikati su se obvezali da tijekom provedbe navedenih aktivnosti neće organizirati prosvjede te da će konstruktivno sudjelovati u aktivnostima vezanim uz restrukturiranje poduzeća. Međutim, nakon na radničkom skupu u krugu tvornice, na kojem su ih štrajkaški odbor i vodstvo HUS-a, izvijestili o rezultatima razgovora s ministrom gospodarstva, većina je od 2.370 radnika nastavila štrajk započet prije osam dana. Naime, unatoč njihovim zahtjevima da im se isplate dvije plaće, na sastanku je dogovorena isplata jedne od četiri zaostale plaće. Radnici Diokoma ipak su izrazili zadovoljstvo jer je prihvaćen njihov zahtjev da financijska policija i porezni inspektori još jednom pregledaju poslovanje tog poduzeća. ODBAČEN PRIJEDLOG ZA STEČAJ ENDI INTERNACIONAL-A U četvrtak je na ispitnom ročištu na Trgovačkom sudu u Zagrebu odbačen je prijedlog troje radnika za pokretanjem stečajnog postupka u tekstilnoj tvrtki Endi Internacional. Prvotno je prijedlog za pokretanje stečajnog postupka potpisalo troje radnika, no dvije radnice su u međuvremenu od njega odustale, a jednom je radniku isplaćen dug, rekao je direktor te zagrebačke tvrtke, nastale iz bivše Nade Dimić, Vicko Karabatić. Ovo je već drugi put da je dio tvrtkinih radnika tražio od Trgovačkog suda pokretanje stečajnog postupka. Krajem ožujka prvi je prijedlog povučen, jer su potraživanja 20-orici zaposlenika za neisplaćene plaće u potpunosti podmirena. "Prikupljamo novac kako bismo isplatili plaće 170-orici radnika za lanjski prosinac, a u međuvremenu se proizvodnja normalno odvija i poštujemo sve rokove isporuke", istaknuo je Karabatić. U tijeku je proizvodnja 2,5 milijuna metara pozamenterijske trake za talijansku tvrtku Nostrifico Paolo Brambila, vrijedna otprilike 100.000 DEM, a upravo je dovršena i isporuka robe partnerima u Španjolskoj i Njemačkoj. Endi Internacional duguje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje otprilike 480.000 kuna, a za mirovinsko osiguranje radnika približno 870.000 kuna. Taj dug, kao i dugove prema komunalnim poduzećima, koji dosežu i do 3,8 milijuna kuna, u tvrtki planiraju podmiriti, ali će to ovisiti, kaže, o naplati gotovo 8,5 milijuna kuna potraživanja. Najveći dužnik, po Karabatićevim riječima, upravo je država, odnosno poduzeća u njezinom vlasništvu. "Ohrabruje što je Ministarstvo obrane počelo isplaćivati svoj dug, a očekujemo da će se nastaviti isporuka i Ministarstvu unutarnjih poslova. Među većim dužnicima su Diokom i Nama, a od njih je potraživanja trenutno nemoguće naplatiti", ocijenio je Karabatić. Gradskim komunalnim poduzećima, kaže Karabatićem, upućen je prijedlog otplate dugova u roku od tri godine, uz poček od godine dana, ali još čekaju njihov odgovor. "Iako se tvrtaka nalazi u teškoj financijskoj situaciji, imamo tržište i proizvod te ćemo se boriti da tvrtka opstane. Ako se zaustavi dio proizvodnje, teško da će se ikad više naći novac za njezino pokretanje", kazao je Karabatić. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA BRITANSKA POTPORA RH ZA EKONOMSKI OPORAVAK I EU-INTEGRACIJE Hrvatska vlast ima potporu britanske strane u naporima za stabiliziranjem gospodarskog i socijalnog života u zemlji te u težnji da što brže dostigne europske standarde i priključi se europskim integracijama izjavio je hrvatski premijer Ivica Račan u srijedu u Londonu ocjenjujući razgovore s britanskim dužnosnicima prvog dana svog službenog posjeta Velikoj Britaniji. Premijer Račan sastao se u srijedu sa svojim domaćinom, britanskim premijerom Tonyem Blairom, a razgovarao je i s potpredsjednikom vlade Johnom Prescottom i ministrom unutarnjih poslova Jackom Strawom. "Premijer Blair dao je potporu našoj težnji za ulazak u partnerstvo za mir, pa zatim i NATO te Europsku uniju i Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Od njega smo dobili i neke zanimljive prijedloge kada je riječ i o jačanju naše bilateralne gospodarske suradnje" izjavio je za hrvatske novinare Račan. Hrvatska bi prema Račanovim očekivanjima u Partnerstvo za mir trebala biti pozvana još ovoga mjeseca, a vjerojatno na sastanku Ministarskog vijeća NATO-a u Firenci 25. svibnja. Kada je o jačanju hrvatsko-britanskih kontakata riječ Račan je kazao da je Hrvatska posebno zainteresirana za izravna britanska izlaganja u Hrvatsku, te povratak britanskih turista na hrvatsko tržište. Prije rata u Hrvatsku je godišnje dolazilo otprilike 500.000 britanskih turista, dok je sada taj broj deset puta manji. Račan je britanskog kolegu Blaira pozvao da i kao turist posjeti Hrvatsku, ustvrdivši kako bi to znatno pomoglo vraćanju britanskih turista na hrvatski Jadran. U vladinom izaslanstvu koje je u službenom posjetu u Londonu, nalaze se među inima i potpredsjednik Vlade Slavko Linić te ministar gospodarstva Goranko Fižulić, koji imaju zasebne gospodarske razgovore s britanskim partnerima. Račan je od britanske strane zatražio da utječe na što skorije ukidanje embarga na izvoz oružja iz Europske unije u Hrvatsku, rekavši da to čini jer je Hrvatska zainteresirana za sredstva za razminiranje budući da na hrvatskom tlu još je ostalo oko milijun mina iz Domovinskog rata. Tijekom britansko-hrvatskih razgovora bilo je riječi i o nekim neriješenim pitanjima poput hrvatske želje za ukidanjem viznog režima. Britanska strana ističe kako najprije želi vidjeti da se na zadovoljavajući način rješavaju razlozi koji su doveli do uvođenja viza (zahtjevi brojnih hrvatskih građana srpske nacionalnosti za azilom) jer Britanija ima velikih problema s pritiskom azilanata. Očekuje se da će za rješavanje tog pitanja još trebati određeno vrijeme. Kako navode ovdašnji diplomatski izvori, britanska vlada pozdravlja "vrlo dobar početak rada" nove hrvatske Vlade te podupire hrvatska nastojanja za ulazak u Partnerstvo za mir i ostale euroatlanske integracije. Posebno dobar signal međunarodnoj zajednici hrvatska je Vlada odaslala suradnjom s međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, spremnošću na rješavanje povratka izbjeglica i transparentnom politikom prema BiH, tvrde u Londonu. Britanska strana želi blisko surađivati s Hrvatskom kao partnerom koji će prihvatiti europske standarde i biti svojevrsna avangarda na području jugoistoka Europe. Britanski poslovni ljudi u tom smislu također žele da Hrvatska uspostavi takav pravni okvir koji bi omogućio investiranje u Hrvatsku i uvjete poslovanja koji neće ovisiti o trenutačnom političkom ozračju ili pojedinačnim političkim interesima što, kako navode izvori u britanskom Ministarstvu vanjskih poslova, u razdoblju prethodne hrvatske Vlade nije bilo moguće. PREMIJER RAČAN: USKORO NOVI UVJETI ULAGANJA U HRVATSKU U četvrtak je u Londonu hrvatski premijer Ivica Račan, tijekom ovotjednog službenog posjeta Velikoj Britaniji, u razgovoru s britanskim ministrom trgovine i industrije Stephenom Byersom najavio da će za četiri do šest tjedana biti usvojen novi zakon o ulaganjima koji će bitno olakšati put stranim investicijama na hrvatsko tržište. Prema riječima ministra gospodarstva Goranka Fižulića, koji je također sudjelovao na sastanku, britanskoj su strani predstavljena nova zakonska rješenja o oporezivanju dobiti. Hrvatska Vlada posebno je zainteresirana za ulaganja u nove proizvodne kapacitete što bi pomoglo izvozu i otvorilo nova radna mjesta. Britanski poslovni krugovi, kazao je Fižulić, još su uvijek pod dojmom politike prethodne vlade za koju smatraju da je u nekim situacijama čak i namjerno odvraćala od ulaganja u Hrvatsku. Britanska strana nije imenovala konkretne primjere no poznato je da su britanski investitori bili zainteresirani za ulaganja u termoelektranu Lukovo Šugarje, dubrovački Hotel "Argentinu", golf igralište u Dubrovniku te Hotel "Primošten" u istoimenom gradu. Prethodna hrvatska vlast nije pokazivala sklonost tim namjerama pa su britanski ulagači stekli dojam da je britanski kapital u Hrvatskoj nepoželjan, izjavio je Fižulić. Na sastanku je britanska strana iskazala interes za ulaganje u područje energetike, zatim u hrvatske luke i turizam te osiguravateljski i bankarski sektor. Hrvatska ima britansku potporu za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), a znak praktične potpore je i britansko obećanje da će poduprijeti hrvatski zahtjev za povećanjem izvozne kvote na tržište Europske unije. Hrvatski se premijer u četvrtak sastao i s britanskim ministrom vanjskih poslova Robinom Cookom. Nakon razgovora, Cook je izjavio kako Velika Britanija snažno pozdravlja korake koje poduzima hrvatska Vlada u nastojanjima da dostigne europske standarde i u tome ima punu britansku potporu. U četvrtak navečer hrvatsko se izaslanstvo (Račan, Linić, Fižulić, Cvjetković-Kurelec) sastalo i s više od stotinu britanskih gospodarstvenika na večeri koju organizira britansko-hrvatska gospodarska komora. MOL: KONKURENCIJA NAMEĆE OKUPLJANJE NAFTNIH TVRTKI U REGIJI Mađarska naftna kompanija MOL zainteresirana je za okupljanje više nacionalnih naftnih kompanija na području srednje i istočne Europe. Poslovodstvo MOL-a, na godišnjoj skupštini održanoj krajem prošlog tjedna u Budimpešti, istaknulo kako je to jedan od načina da se manje nacionalne naftne tvrtke s tog područja održe na tržištu, posebice zbog brzih promjena i globalizacije cjelokupnog svjetskog energetskog tržišta. U tom je smjeru mađarski MOL prošle godine i pokrenuo inicijativu za spajanje s hrvatskom naftnom kompanijom Inom, dok je krajem ožujka ove godine objavio i svoj sporazum o zajedničkom strateškom investiranju sa slovačkom naftnom kompanijom Slovnaft. Poslovodstvo MOL-a u svom godišnjem izvješću za 1999. ističe kako je kompanija i dalje zainteresirana za spajanje s Inom, iako su pregovori s hrvatskim partnerom prekinuti krajem prošle godine. U MOL-u očekuju da se o toj mogućnosti odredi nova hrvatska Vlada u sklopu utvrđivanja hrvatske energetske strategije. Ukoliko bi mogući prijedlozi za spajanje MOL-a i Ine bili prihvatljivi za obje strane, proces udruživanja mogao bi biti završen u relativno kratkom roku, rekao je predsjednik uprave MOL-a Janos Csak hrvatskim novinarima u razgovoru nakon godišnje skupštine. Pregovori MOL-a sa Slovnaftom, primjerice, završili su nakon pet mjeseci, a te su kompanije početkom ovogodišnjeg travnja potpisale sporazum prema kojem će mađarski partner u prvoj etapi steći 36,2 posto vlasničkog udjela u Slovnaftu. Zajednički udjel u maloprodaji na tržištu naftnih derivata tih dviju kompanija trebao bi u Mađarskoj iznositi 36 posto, Slovačkoj 38 posto te u Rumunjskoj tri odnosno u Češkoj dva posto. Zajednički preradbeni rafinerijski kapaciteti dviju kompanija iznosit će 330.000 barela nafte dnevno, a predviđa se i zauzimanje značajnijih strateških pozicija MOL-a i Slovnafta za širenje na tržišta Austrije i južne Poljske. U srednjoročnom razdoblju Ina i MOL imaju dobre šanse za stjecanje povoljnijeg položaja na tržištima regije, kažu u MOL-u. Dobru suradnju dviju kompanija potvrđuje i dio zajedničkih inicijativa poput Memoranduma o razumijevanju za transport prirodnog plina kroz Mađarsku koji je potpisan u Zagrebu sredinom prosinca prošle godine. Tada je dogovoreno da bi se pregovori o uvjetima samog ugovora trebali završiti u roku od tri mjeseca, a tim bi se projektom za Inine potrebe transportiralo 1,2 milijarde prostornih metara prirodnog plina iz Rusije i Ukrajine počevši od 1. siječnja 2003. godine. Hrvatska ruski plin uvozi kroz teritorij Slovačke, Austrije i Slovenije, a sami troškovi tranzita čine oko 50 posto same cijene plina. Izgradnjom otprilike 35 kilometara plinovoda i spajanjem s Mađarskom Hrvatska bi dobila još jedan dobavni pravac ruskog plina, ali kraćim i jeftinijim putem. Novim bi se plinovodom, prema grubim procjenama iz Ine, mogla smanjiti dosadašnja cijena tranzita za približno 50 posto. MOL je jedna od vodećih naftnih kompanija na području srednje i istočne Europe, dok je po ukupnom prihodu od 742,6 milijardi forinti (više od 22 milijarde kuna) ostvarenih u prošloj godini najveća mađarska tvrtka. Neto dobit kompanije (prije troškova restrukturiranja i drugih izvanrednih troškova) u prošloj je godini iznosila 65,3 milijarde forinti odnosno bila je 42,6 posto veća nego prethodne godine. FIŽULIĆ S VELEPOSLANICOM PORTUGALA O SURADNJI DVIJU ZEMALJA Hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić prošloga je petka u nastupni posjet primio portugalsku veleposlanicu u Hrvatskoj Anu Baratu s kojom je razgovarao o unapređenju gospodarske suradnje dviju zemalja, poglavito u turizmu, priopćeno je iz ministarstva gospodarstva. Na sastanku je istaknuto da je potrebno unaprijediti gospodarsku suradnju koja bi dovela do porasta bilateralne robne razmjene. Dvije su se strane suglasile da je od posebnog obostranog interesa suradnja u turizmu, u izgradnji infrastrukture te u prehrambenoj, tekstilnoj i drvnoj industriji. Portugalska veleposlanica izrazila je zanimanje za razmjenu iskustava na polju kulturne baštine. Ona je istaknula da Hrvatska, baš kao i Portugal, ima prekrasne stare dvorce i kurije koji bi se mogli preurediti u male hotele, kako je to učinjeno u Portugalu. Pritom bi se očuvala kulturna baština te zaradio novac za njihovo održavanje i obnovu. U Portugalu se prakticira takav novi oblik hotelijerstva koji tijekom cijele godine puni fondove prihoda od turizma, rekla je Barata. Ministar Fižulić upoznao je veleposlanicu s programom hrvatske vlade kojim se želi potaknuti oživljavanje hrvatskoga gospodarstva i privući strane investitore, dodaje se u priopćenju. U tu će svrhu obje strane nastojati još ove jeseni organizirati uzajamne posjete poslovnih ljudi koje će pridonijeti intenziviranju gospodarskih odnosa, zaključeno je tijekom razgovora. IZASLANSTVO FIAS-A U HGK Izaslanstvo Savjetodavne službe za strana ulaganja FIAS (Foreign Investment Advisory Service) pri Međunarodnoj financijskoj korporaciji i Svjetskoj banci sa sjedištem u Washingtonu, posjetila je ovoga tjedna Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK). Delegaciju je vodila voditeljica programa za Europu i središnju Aziju Jacqueline Coolidge. Dunja Konjevod, direktorica Sektora za međunarodne odnose pri HGK, naglasila je da će uskoro biti prihvaćena nova zakonska regulativa temeljem koje će biti više pogodnosti za poticanje domaćeg izvoza te stranih ulaganja u Hrvatsku. Izdvojila je bankarski sektor te brodogradnju kao industrijsku granu koja kooperativnim poslovima potiče razvitak i drugih popratnih industrija, kao i međunarodno uspješne domaće tvrtke (Pliva, Zagrebačka banka). Konjevod je spomenula problem vanjskotrgovinskog deficita te važnost razvijanja proizvoda za strana tržišta te nove tehnologije kojima bi se podigla međunarodna konkurentska sposobnost domaćeg gospodarstva. Govoreći o iskustvima u suradnji s vladama drugih zemalja središnje i jugoistočne Europe, kao što su Slovenija, Slovačka, Češka, Rumunjska, Bugarska i Latvija, Jacqueline Coolidge je kazala da FIAS prikuplja i analizira podatke za izradu dviju studija za potrebe hrvatske Vlade o poreznom sustavu, poticajnim mjerama i administrativnim preprekama za investitore. FIAS će koristiti rezultate ankete gospodarstvenika i načiniti prijedloge unapređenja i poticanja ulaganja u Hrvatsku, posebno u privatnom sektoru. Savjetnik predsjednika HGK Branko Gračanin, upozorio je predstavnike FIAS-a da obrate pozornost na primjenjivost i praktičnu provedbu pojedinih rješenja iz drugih država, koja nisu adekvatna i za Hrvatsku. Pritom je naveo primjer prijedloga Svjetske banke za ukidanjem modela obveznog komorskog doprinosa, a da nisu predložena alternativna rješenja koja se primjenjuju u anglosaksonskim modelima komorskog organiziranja. Gračanin je naglasio važnost mjera za poticanje ulaganja u sklopu gospodarskih programa Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu te ulaganja u slobodne zone u Hrvatskoj u kojima postoje i carinske i porezne olakšice. OBJAVLJENA STUDIJA UN-A "EKONOMSKI PREGLED EUROPE" Samo Mađarska, Poljska i Slovenija među europskim zemljama u tranziciji imaju stabilan i uspješan gospodarski razvoj dok sve druge prolaze kroz ozbiljne teškoće, ocjena je iz "Ekonomskog pregleda Europe", dokumenta koji je u srijedu u New Yorku predstavilo ekonomsko povjerenstvo UN-a za Europu. Paul Rayment, direktor odjela za gospodarske analize, kaže da je stanje u gospodarstvima Albanije, Bugarske, Hrvatske, Rumunjske, Makedonije i SRJ "vrlo krhko", dijelom i kao posljedica kosovske krize. U tim zemljama dodatno zabrinjava vrlo visoka nezaposlenost koju stručnjaci UN-a procjenjuju na prosječno 17 posto radno aktivnog stanovništva. U Europi se tijekom ove godine očekuje prosječno povećanje BDP-a od otprilike tri posto. Tranzicijske zemlje mogle bi svoj domaći proizvod povećati u prosjeku za 4 posto što bi bio značajan pomak u odnosu na lanjskih 1,4 posto. Među zapadnoeuropskim zemljama prednjačit će Francuska i Britanija a blizu će im biti Njemačka i Italija. Za gospodarske prilike u Rusiji Rayment kaže da su "krajnje složene" i ne isključuje opasnost da se ponovi financijska kriza od prije dvije godine. Ruski BDP trebao bi se povećati za 1,5 do 2,5 posto što ovisi o kretanju cijena nafte na svjetskom tržištu. Komisija UN-a smatra da zemlje jugoistočne Europe moraju izraditi vlastite planove gospodarskog razvoja i pretvorbe o kojima bi se potom regionalno raspravljalo radi bolje usklađenosti neophodne međunarodne pomoći. 4. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI POČEO PETI HRVATSKI FINANCIJSKI FORUM Peti hrvatski financijski forum koji je okupio stotinjak sudionika s hrvatskog financijskog tržišta te inozemnih predstavnika otvoren je u srijedu u zagrebačkom hotelu Inter-Continental. Forum se do 5. svibnja održava pod nazivom: "Na novom razvojnom putu", a otvorio ga je ministar financija RH dr. Mato Crkvenac. Forum je okupio i predstavnike medija i izdavačkih kuća, tvrtke koje pružaju informacijsko-financijske servise i usluge te prvi put tvrtke koje se bave novim tehnologijama, tj. E-bankingom, Internetom i drugo. Prema riječima ministra Crkvenca ovogodišnji financijski forum održava se u novom političkom i gospodarskom ozračju, s težištem na socijalnom i gospodarskom razvoju, umrežavanjem Hrvatske za europske i svjetske procese. Crkvenac je spomenuo rastuću podršku međunarodne zajednice i očekivanja da u svibnju Hrvatska bude primljena u Partnerstvo za mir, uskoro u Svjetsku trgovinsku organizaciju, a očekuje se i ubrzani primitak Hrvatske u pridruženo članstvo Europske unije. Hrvatski financijski forum u prošlih pet godina potvrdio se i u tim vrlo teškim uvjetima. Forum kao projekt financijskog sektora Hrvatske, a ne kao državna inicijativa, i dalje se može uspješno razvijati, ocijenio je ministar financija. Cilj Foruma je, prema riječima Tomislava Gavazzija, direktora Infoinvesta - organizatora foruma, predstavljanje poslovnih aktivnosti, novih financijskih proizvoda i planova najvažnijih sudionika u hrvatskom financijskom sektoru. Programska zbivanja na forumu će biti usmjerana na konferencijski i na prezentacijski dio. U konferencijskom dijelu najviše pozornosti pridaje se okruglom stolu o gospodarskoj politici Vlade RH, pod nazivom "99 dana iza i 365 dana ispred", a održat će se i konferencije "Mirovinska reforma, drugi puta", "Daljnji pravci privatizacije i nastavak privatizacije Telekoma", "Perspektive elektronskog poslovanja u hrvatskom financijskom sektoru", tradicionalno na forumu će se proglasiti Zlatna dionica godine, u organizaciji Večernjeg lista. Generalni sponzor 5. hrvatskog financijskog foruma su Hrvatske telekomunikacije, a sponzori su Zagrebačka banka, Kompak, Allianz osiguranje te Euroline, a medijski pokrovitelji Večernji list, časopis Banka i Radio 101. 2000. - GODINA STVARANJA UVJETA ZA GOSPODARSKI UZLET Prvih sto dana nove Vlade prva su faza kratkoročnog djelovanja, a ulazi se u drugu kratkoročnu fazu djelovanja u kojoj će se oblikovati uvjeti koji bi u ovoj godini stvorili pretpostavke za gospodarski uzlet, izjavio je ministar financija Mato Crkvenac na okruglom stolu o gospodarskoj politici Vlade "97 dana iza i 365 dana ispred", održanom u srijedu na Petom hrvatskom financijskom forumu. Vlada će uskoro predstaviti mjere za iduće razdoblje koje bi omogućile da početkom 2001. uđemo u makroekonomsko ozračje koje će omogućiti zapošljavanje, gospodarski uzlet, kazao je Crkvenac. Najavljujući izmjene Zakona o porezu na dobit koje predviđaju oslobađanje od poreza zadržane dobiti, Crkvenac je u srijedu najavio i umanjenje porezne osnovice za masu plaća za sve novozaposlene osobe u obračunskom razdoblju. U širim zahvatima u porezni sustav, kazao je da se razmišlja i o općem poreznom zakonu, kao i financijskim sudovima koji bi brže rješavali takve sporove. Ministarstvo financija priprema državni proračun za razdoblje 2001.- 2003., a važnim Crkvenac označava potrebu da se istodobno postigne sporazum Vlade, poslodavaca i sindikata o socijalnom miru. Najavio je i mjere za rješavanje problema nelikvidnosti, za poticanje izvoza i ulaganja, borbu protiv sive ekonomije, žestoko suprostavljanje papirologiji i birokraciji, podržavanje uspješnih tvrtki, njih 20-30-ak koje bi poticale i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Vlada je prvih sto dana upotrijebila za "gašenje požara", ali to ne smije biti izgovor da i dalje tako nastavi, poručio je predsjednik Uprave Plive Željko Čović. Za njega je ključno kako dalje, a za to je nužna strategija razvoja. Stvorimo tim eksperata koji će promišljati Hrvatsku u novim tehnolgijama, novim znanjima, kaže Čović. Dvojica stranih analitičara Andrew Kenningham i Michael Glazer ističu potrebu smanjenja državnih rashoda, reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava. Upozorili su i na sporost sudstva te pitanje Hrvatske narodne banke (HNB) koja je, kaže Glazer, do sada bila u određenoj mjeri ispolitizirana. Ponašanje središnje banke i guverenera mora ubuduće biti isključivo apolitično, poručio je. No, Kenningham upozorava na malu zabrinutost tržišta upravo zbog zbivanja sa središnjom bankom. "Tržišta imaju pozitivan stav prema HNB-u i guverneru, boje se da bi smjena vodećih ljudi mogla loše utjecati na neovisnost središnje banke", kazao je. Guverner HNB-a Marko Škreb, uz napomenu kako iz medija nije jasno je li "mu rok trajanja (još) sedam ili 14 dana", drži nužnim nastavak politike stabilnosti. Politika stabilnosti, znači i cijena i ostalih parametara, odrednica su i Vlade, odgovara Crkvenac. Bankari, a na skupu su bili čelni ljudi Zagrebačke, Privredne, Raiffeisen banke Franjo Luković, Božo Prka i Zdenko Adrović upozoravaju da na tržištu postoji vrlo malo poduzeća s prihvatljivim kreditnim rizikom, da poduzeća traže oslonac samo u kreditima, a nedostaju alternativni izvori financiranja. Upozoreno je i na visoke kamatne stope, a razlozi tomu vide se upravo u nesposobnosti velikog broja poduzeća da vraćaju kredite, cijelim granama koje imaju loše kreditne rejtinge kao što su poljoprivreda i turizam. Prka je poručio i da nedvosmisleno treba odbiti, kao što je Vlada i učinila, pomisao o jednokratnoj devalvaciji. Ministar financija, odgovarajući na niz pitanja iz rasprave, uz ostalo je najavio da se priprema otvaranje jedne kanadske poslovne škole, da se radi na projektu koji će omogućiti kompletno elektronsko poslovanje što će pokazati da je informatičko društvo bitna strateška odrednica Vlade. U Hrvatskoj postoji "buđenje poduzetničkog optimizma", ali ne mogu se očekivati veća ulaganja u prva tri mjeseca jer kapital dolazi tek šest do 12 mjeseci nakon promjene politike u nekoj zemlji. Ne može se očekivati investicijski boom za tri mjeseca, možda ni za još tri. Ali početkom iduće godine moglo bi doći do investicijskog booma, zaključio je. DALJNJI PRAVCI PRIVATIZACIJE Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u svom portfelju još ima udjele u 1.850 društava, od čega je 48 posto insolventno, dok je 29 posto tvrtki, s ukupno 45.000 zaposlenika, s nepodmirenim obvezama duže od 360 dana, istaknuo je u četvrtak predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković na raspravi o daljnjim pravcima privatizacije u Hrvatskoj i nastavku privatizacije Hrvatskih telekomunikacija, održanoj u sklopu ovogodišnjeg Petog financijskog foruma. Po njegovim riječima, portfelj HFP-a realno vrijedi 20 posto od ukupne nominalne vrijednosti. Stoga, drži da treba izraditi strategiju upravljanja tim portfeljom i napraviti selekciju društava u portfelju, a nakon toga postoji i mogućnost da se birane dionice povjere Središnjoj depozitarnoj agenciji ili da se prodaju na burzi. HFP, kazao je, priprema prijedlog izmjena i dopuna Zakona o privatizaciji kojim će se olakšati i ubrzati prodaja tvrtki iz portfelja Fonda. Upravni odbor HFP-a bi tako dobio mogućnost da u dogovoru s resornim ministarstvima utvrđuje prodaju pod posebnim uvjetima. Pod posebnim uvjetima vjerojatno će se prodati velik dio dionica iz portfelja, smatra Vojković. Kao najvažniji razlog "devastiranja portfelja HFP-a" Vojković je istaknuo neodgovornost uprava i nadzornih odbora (NO) tvrtki. Taj problem Fond namjerava riješiti selekcijom i izborom "pravih ljudi" u NO koji će stvarno nadzirati rad uprava te su stoga u HFP-u izrađena Načela i kriterij za izbor članova NO. Govoreći o daljnjoj privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija (HT) kroz međunarodnu javnu ponudu, predsjednik Povjerenstva za privatizaciju HT-a Ivan Mijatović je istaknuo da će se dionice HT-a vjerojatno prodavati na Zagrebačkoj burzi i nekoj od stranih burza. Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum ocjenjuje da su se u Hrvatskoj stekli svi tehnički uvjeti da se cjelokupna prodaja dionica hrvatskog Telekoma obavi na hrvatskoj burzi što nije bio slučaj kod privatizacije primjerice Plive ili Zagrebačke banke kada za to nije postojala infrastruktura. Time bi se zaposlili domaći kapaciteti (banke i brokeri) , poboljšao bi se image hrvatskog tržišta, a i spriječio bi se odljev velikog dijela likvidnosti iz zemlje, drži Kardum procjenjujući da će privatizacija HT-a imati velik utjecaj na hrvatsko tržište kapitala. U SUSRET MJERAMA ZA POTICANJE ULAGANJA Prijedlogom zakona o poticanju ulaganja, koji se odnosi na ulaganja od najmanje šest milijuna kuna, želi se potaknuti velika ulaganja, otvaranje novih pogona koja bi kroz suradnju potaknula i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, istaknuo je pomoćnik ministra gospodarstva Josip Kardum u srijedu na konferenciji "U susret novoj gospodarskoj politici i mjerama za poticanje ulaganja u Hrvatskoj", održanoj u sklopu Petog hrvatskog financijskog foruma. U Mađarskoj, koja već godinama ima sustav poticanja ulaganja, u proteklih deset godina stranci su uložili 20 milijardi USD. Nasuprot tome, u Hrvatskoj strana ulaganja dosežu tek 2,5 do tri milijarde. Stoga predloženi zakon predviđa poticajne mjere za novo zapošljavanje i porezne povlastice za veća ulaganja. Tako bi porez na dobit na pet godina bio umanjen za 50 posto za ulaganje od najmanje 20 milijuna kuna (i najmanje 30 zaposlenika), 65 posto za ulaganja veća od 40 milijuna kuna (50 zaposlenih), 80 posto na iznose iznad 100 milijuna kuna (75 zaposlenih), dok bi u potpunosti poreza na dobit na osam godina bila oslobođena ulaganja veća od 400 milijuna (uz zapošljavanje najmanje 200 ljudi). Kardum je iznio i primjer stranog partnera koji istražuje tržište za gradnju nove tvornice mobilnih telefona. Ta je investicija vrijedna 20 milijuna kuna, uz dodatnih 50 milijuna za inicijalnu opremu, zaposlilo bi se otprilike 1.000 ljudi te još dva, tri puta toliko u kooperantskim tvrtkama. Moguće je da se odluka donese polovicom ove godine, a u igri su još Mađarska i Hrvatska. Do prije godinu dana Hrvatska ne bi uopće ušla u krug za ovakvu investiciju, a da imamo donesen zakon vjerojatno bi imali i više prednosti, kaže Kardum. PLIVI DODIJELJENA ZLATNA DIONICA ZA 1999. Na prigodnoj svečanosti, održanoj u srijedu u sklopu Petog hrvatskog financijskog foruma, Zlatnu dionicu za najbolju dionicu na hrvatskom tržištu kapitala u 1999. godini u srijedu je dobila farmaceutska tvrtka Pliva, čija je dionica ujedno proglašena i Industrijskom dionicom godine. Bankarska dionica je dionica Zagrebačke banke serije "O", Turistička dionica godine je dionica porečke Plave lagune, a Zlatnu dionicu za privatizacijski investicijski fond (PIF), koja se ove godine dodjeljuje prvi put, dobio je Dom fond. Dodijeljene su i četiri posebne nagrade za koje se nije glasovalo već se izračunavaju na temelju matematičkih pokazatelja koje su dionice ostvarile na hrvatskom tržištu kapitala. Dionica Riviera Holdinga imala je najveći porast tržišne kapitalizacije u odnosu na 1998. godinu i najveći porast cijene. Najlikvidnija je bila dionica Zagrebačke banke, a najveću dividendu u 1999. godini u odnosu na prosječnu tržišnu cijenu dionice isplatila je Riječka banka. Događajem 1999. godine na hrvatskom tržištu kapitala proglašen je početak rada Središnje depozitarne agencije (SDA), a novinarski dio žirija Zlatne dionice ocijenio je da najbolje odnose s medijima ima Zagrebačka banka. Ove je godine za Zlatnu dionicu bilo nominirano 17 dionica, između kojih je najbolje odabirao ocjenjivački sud od 32 predstavnika brokerskih kuća, investicijskih fondova, financijskih stručnjaka i novinara. Dodjelu Zlatne dionice od 1998. godine organiziraju poslovni prilog Večernjeg lista "Poslovni svijet", emisija Hrvatske radio televizije "Poslovni klub" i tvrtka Kapital klub. U ime nagrađenih zahvalio je predsjednik Uprave Plive Željko Čović, dok je zaključno ministar financija Mato Crkvenac, čestitavši dobitnicima, među ostalim ustvrdio kako dobiti ta priznanja znači imati europsku dimenziju i veliku ljudsku sposobnost. Crkvenac je istaknuo kako financijskom tržištu pridonose i aktivnosti Vlade RH koja nastoji smanjiti potrošnju države, vraćati dugove, dizati rejting i doprinositi stvaranju klime poduzetništva. ODRŽANA PREZENTACIJA NOVE BURZE - NEWEX U sklopu Petog hrvatskog financijskog foruma, koji se od 3. do 5. svibnja održava u zagrebačkom hotelu Intercontinental, u četvrtak je održana prezentacija nove srednjoeuropske burze u osnivanju NEWEX, koja bi trebala zaživjeti na jesen ove godine. Prezentaciju je u suradnji sa partnerskom tvrtkom te burze Ceufin Brokers održao voditelj projekta Paul Putz. NEWEX (New Europe Exchange) nova je burza, trenutačno u stadiju projekta, a namijenjena je isključivo vrijednosnicama kompanija srednje i istočne Europe. Cilj NEWEX-a, kazao je Putz, je stvoriti mjesto, koje će kompanijama srednje i istočne Europe omogućiti pronalaženje i približavanje institucionalnim investitorima i ostalim izvorima kapitala. Tu se, dakako, mogućnosti za ulaganje i dolazak do novih izvora kapitala pružaju i hrvatskim kompanijama, kazao je Putz. Motivi za osnivanje NEWEX-a su, rekao je Putz, usklađivanje struktura, ujednačavanje sustava i koncepata priključenja, stvaranje povećane tržišne transparentnosti te koncentracija likvidnosti, a NEWEX će zapravo značiti vezu između internacionalne ponude kapitala i srednjo- istočno europske potražnje za kapitalom. Trgovanje na NEWEX-u odvijat će se u eurima. Putz je pojasnio kako će dva dioničara NEWEX-a - Deutsche Boerse AG iz Frankfurta i Wiener Boerse AG iz Beča nastojati privući sve burze iz regije koji bi im postali komunikacijski partneri. Putz je kazao kako trenutačno dionice tvrtki iz srednjo-istočne Europe nisu najlikvidnije, ali kako osnove za likvidnost postoje kao i velika želja investitora da dođu do tih dionica. ZAGREBAČKA BURZA PREDSTAVILA NOVI SUSTAV INFORMACIJA U sklopu Petog hrvatskog financijskog foruma, u srijedu je Zagrebačka burza predstavila novi sustav za distribuciju burzovnih informacija u realnom vremenu putem Interneta - MOST Information Channel (MOST ich). MOST ich, korisnicima čini dostupnim informacije o ukupnom trgovanju i uvid u trenutno kretanje cijena bez odgode, on line. Unatoč toga, što je MOST ich proizvod visoke tehnologije, rijedak i na mnogo razvijenijim tržištima, njegova je upotreba za krajnjeg korisnika vrlo jednostavna. Nužno je samo biti korisnik Interneta. Namijenjen je investitorima, dioničarima, menagerima, analitičarima i drugim osobama koji traže vjerodostojnu informaciju o trenutnom stanju i cijenama na Zagrebačkoj burzi. Putem MOST ich-a tijekom trgovanja korisnik može promatrati vrijednost Crobex-a, kumulativni broj transakcija, kumulativni ostvareni promet u kunama i količinu protrgovanih dionica te za svaki odabrani vrijednosni papir može vidjeti najbolju ponudu za kupnju i prodaju, najnižu, najvišu i zadnju postignutu cijenu tijekom trgovinskog dana itd. NA FINANCIJSKOM FORUMU PREDSTAVLJEN PBZ NOVČANI FOND Ukupna neto imovina PBZ Novčanog fonda koncem 1999. godine iznosila je 23,162 milijuna kuna, a vrijednost jednog udjela 111,57 kuna. Taj otvoreni investicijski fond osnovao je prije godinu dana PBZ Invest d.o.o. za upravljanje investicijskim fondovima, u vlasništvu Privredne banke Zagreb d.d. (PBZ). Kako je istaknuto u srijedu prilikom prezentacije PBZ Novčanog fonda na Petom hrvatskom financijskom forumu, riječ je o prvom i najvećem novčanom otvorenom fondu na hrvatskom financijskom tržištu, dostupnom institucionalnim i pojedinačnim ulagateljima. Kako je kazao član Uprave PBZ Investa Marin Šimac, portfelj fonda čine dopoziti, oročenja i kratkoročni dužnički vrijednosni papiri s dospijećem do godinu dana. Prinos na ulaganje u Fond u 1999. godini iznosio je 15,4 posto na godišnjoj razini, što je ujedno bio i najveći prinos ostvaren na ulaganje u investicijske fondove u Hrvatskoj u 1999. godini. Do danas, veličina Fonda narasla je na više od 58 milijuna kuna. Veliki porast imovine Fonda rezultat je povećanog zanimanja privatnih i institucionalnih investitora za takav oblik ulaganja, kazao je Šimac. Osnovni investicijski ciljevi postižu se ulaganjem prikupljenih sredstava u nerizične i niskorizične plasmane u omjerima: od 20 do 49 posto u depozite kod financijkih institucija, do 40 posto u vrijednosne papire hrvatske države i Hrvatske narodne banke (HNB) te do 40 posto u dužničke vrijednosne papire koje su izdali drugi hrvatski izdavatelji. Najmanja vrijednost ulaganja je 3.000 kuna a ulazna provizija je 0,1 posto na neto vrijednost udjela. Prema riječima Šimca, temeljna načela poslovanja Fonda su sigurnost, stalna i bezuvjetna likvidnost te konkurentna profitabilnost. RESTRUKTURIRANJE MTČ-A DAJE REZULTATE Povećanje prihoda od prodaje Tvornice čarapa Čakovec (MTČ) za 28 posto u prvom tromjesečju ove godine, rezultat je dosadašnjeg tijeka restrukturiranja te tvrtke započetog u listopadu prošle godine kojim je zaustavljeno propadanje poduzeća i napravljen zaokret u poslovanju, istaknula je tijekom prezentaciji MTČ-a u sklopu ovogodišnjeg Petog financijskog foruma Alma Curl-Šipić, voditeljica projekta restrukturiranja koji za većinskog vlasnika (68,05 posto) privatizacijsko-investicijski fond Dom vodi tvrtka za poslovanje s vrijednosnim papirima I.C.F. Po njenim riječima MTČ je do tada poslovao loše, proizvodnja je s istim brojem zaposlenih smanjena za 50 posto, prihod od prodaje je opadao i na domaćim i stranim tržištima, iskazivana je fiktivna dobit a stvarni je gubitak iznosio tri milijuna kuna. Iako se kontaktiralo s stotinjak potencijalnih stranih investitora, svi su odustali pa je jedino rješenje za vlasnika fond Dom bilo restrukturiranje MTČ-a s ciljem povećanja vrijednosti tvrtke kako bi se u drugom pokušaju tvrtka uspješno prodala, pojasnila je Curl-Šipić. Petogodišnjim poslovnim planom, na osnovu kojeg je riješeno refinanciranje postojećih kredita i snižavanje visokih kamatnih stopa koje su opterećivale MTČ, predviđa se povećanje prihoda od prodaje za 20 posto godišnje. Iz povećanog prihoda značajan iznos dobiti investirat će se u nove strojeve. Trošak restrukturiranja u sljedećih pet godina procijenjen je na četiri milijuna kuna, dok su pozitivni efekti restrukturiranja 18 puta veći i iznose 73 milijuna kuna, istaknula je Curl-Šipić. IZ ALLIANZA PROCJENJUJU RAST PRIHODA OD OSIGURANJA U HRVATSKOJ Ukupni prihod od osiguravateljskih premija u Hrvatskoj bi do 2005. godine mogao narasti na 1,2 milijarde eura godišnje, a posebno se u tom razdoblju očekuje razvoj životnih osiguranja. Značajan udio na tom tržištu planira osvojiti osiguravajuće društvo Allianz, istaknuli su predstavnici te tvrtke na predstavljanju u u okviru Petog hrvatskog financijskog foruma. Iz Alianza povećanje ukupnih prihoda od osiguravateljskih premija predviđaju temeljem procjene rasta posebice životnih osiguranja, ali i mogućnošću povećanja hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Naime rast BDP-a, kako kažu, prati i rast prihoda od osiguravateljskih premija pa bi, prema njihovoj procjeni, hrvatski BDP 2005. godine trebao iznosio oko 31 milijardu eura. Trenutačno je na europskom osiguravateljskom tržištu prisutna deregulacija i globalizacija te otvaranje nacionalnih granica za sve osiguravatelje, stoga su uvjeti poslovanja izmjenjeni u odnosu na ranije, istaknuli su iz Allianza. Klijenti su sve izbirljiviji, smanjuje se njihova tradicionalna lojalnost, a sve su osjetljiviji na kredibilitet osiguravatelja kao i na cijene usluga i proizvoda. Allianz želi u skoroj budućnosti osvojiti drugi po veličini udjel na hrvatskom osiguravateljskom tržištu, ponudom novih proizvoda te razvijanjem osiguranja života, istaknuli su iz Allianza. Prošle je godine na hrvatskom tržištu poslovalo 25 osiguravajućih društava koja su ostvarila ukupno zaračunatu bruto premiju od 4,3 milijarde kuna. Od toga je na životna osiguranja otpalo 16 posto ili približno 684 milijuna kuna. Najveći osiguravatelji na hrvatskom su tržištu lani bili Croatia osiguranje s 54,8 posto udjela, Euroherc s 7,9 posto, zatim slijedi Zagreb osiguranje s 5,7 postotnim tržišnim udjelom, Allianz s 4,6 posto hrvatskog tržišta, dok je peti osiguravatelj po udjelu bilo Sava osiguranje s 4,1 posto. DRŽAVA MORA POSTAVITI CILJEVE POLJOPRIVREDNE POLITIKE Državna poljoprivredna politika mora postaviti ciljeve čijim bi se ostvarivanjem zaustavili negativni trendovi u domaćoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji i pokrenuo razvoj. Pritom je nužno zastaviti pad u proizvodnji hrane, stabilizirati i povećati zatečenu razinu proizvodnje te iz vlastite proizvodnje osigurati podmirenje barem 95 posto potrošnje, istaknuto je u srijedu na predstavljanju materijala "Državna poljoprivredna politika - ciljevi, sredstva, provođenje" u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstva pri HGK, će spomenuti materijal, koji je u suradnji s njima izradio savjetnik u koncernu Agrokoru i predsjednik Grupacije uljara u HGK Stipan Bilić, nakon rasprave i dopuna proslijediti mjerodavnim institucijama kao podlogu za strategiju gospodarskog razvoja Hrvatske. Preveliki uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda treba svesti na 400-500 milijuna DEM, a izvoz povećati na približno jednu milijardu DEM, kazao je Bilić. Uz to, potrebno je smanjiti cijene hrane za 20 indeksnih poena kako bi se omogućilo da veći dio primanja stanovništva bude usmjeren za potrošnju drugih roba ili za štednju, te osigurati da proizvođači hrane imaju dobar dohodak od rada u poljoprivredi. Za provođenje navedenih ciljeva u početku je potrebno osigurati novac u proračunu za poticaje u iznosu od približno 1,7 milijardi kuna, a nakon stabilizacije proizvodnje treba izraditi detaljan razvojni plan kako bi se povećala ratarska proizvodnja za 40-50 posto, a stočarska za najmanje 2,5 puta. U Hrvatskoj je, po Bilićevim riječima, u zadnjih šest do sedam godina zbog visoke carinske zaštite omogućeno formiranje većih cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje su bile približno 15-20 posto iznad cijena na svjetskom tržištu. Hrvatska nije mogla izdvajati veće iznose novca za potporu i subvencije te se većim cijenama omogućilo održavanje vlastite proizvodnje, kazao je Bilić. Međutim, kako će se skorim ulaskom u WTO, zbog otvaranja tržišta, smanjiti cijene hrane nužno je poduzeti mjere kojima će se utjecati na smanjenje troškova proizvodnje i prodajnih cijena hrane odnosno svesti ih na svjetsku razinu. Od stjecanja samostalnosti pa do danas država nije donijela cjelovitu poljoprivrednu politiku, ali je uvijek pod pritiskom trenutnih problema i događaja raznim mjerama rješavala trenutne probleme i ekscesne slučajeve, ali tako što bi svaki problem bio rješavan posebno i svaki put ispočetka, istaknuto je na predstavljanju. ČETIRI FORUMA HUP-A O STRATEGIJI GOSPODARSKOG RAZVOJA RH Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) tijekom svibnja i lipnja organizira četiri skupa - regionalna gospodarska foruma pod zajedničkim nazivom "Strategija gospodarskog razvitka Hrvatske - regionalne mogućnosti". U Osijeku, Rijeci, Splitu i zaključno Zagrebu, u otvorenom razgovoru progovorit će se o posebnostima pojedine grane gospodarstva i njezinog utjecaja na sveukupno gospodarstvo i razvitak države uopće. Više stotina pitanja upućenih potpredsjednicima Vlade i resornim ministrima na "Danu poduzetnika" tijekom razgovora gospodarstvenika s članovima Vlade o "Gospodarskom programu hrvatske Vlade", pokazalo je potrebu za zasebnim forumima posvećenim pojedinim područjima i granama gospodarstva, kažu u HUP-u. Tako su razvojne šanse poljoprivrede i prehrambene industrije te s tim u vezi iskorištenja područja od posebne državne skrbi prve u nizu rasprava. Skup će se održati 9. svibnja u Bizovačkim Toplicama. Drugi regionalni gospodarski forum održat će se u Splitu 16. svibnja 2000., a na njemu će posebno biti riječi o aktualnom stanju i perspektivama razvoja turizma. Promet, brodogradnja i veliki sustavi te mjesto i uloga malog i srednjeg poduzetništva, teme su trećeg gospodarskog foruma, koji će se održati u Rijeci, 24. svibnja. Zaključno, četvrti forum na kojem bi temeljem prethodna tri foruma i njihovim osnovnim naglascima trebalo razmotriti poticanje razvoja, posebice izvoza te investiranja te funkciju managamenta u razvoju, održat će se u Zagrebu, 14. lipnja 2000. Forumi su zamišljeni kao otvoreni razgovori predstavnika izvršne Vlade i gospodarstvenika s područja djelovanja te uglednih stručnjaka. Ujedno je to prilika da se kritički progovori o teškoćama kroz koje prolazi hrvatsko gospodarstvo, posebice pojedina područja, da predstavnici Vlade i resorni ministri upoznaju izravno gospodarstvenike s promjenama ekonomskoj politici koje se odnose na makro poslovanje, kao i na regiju te granu djelatnosti. Ujedno će Vladini dužnosnici biti u prilici čuti i prijedloge stručnjaka za pronalaženje adekvatnih rješenja, izvijestili su iz HUP-a. NA SAJMU U GRAZU 17 HRVATSKIH OBRTNIKA Nastup hrvatskih obrtnika i poduzetnika na Međunarodnom proljetnom sajmu u Grazu, od 29. travnja do 7. svibnja, jedan je u nizu susreta i predstavljanja mogućnosti hrvatskog gospodarstva koje će se tijekom svibnja održati u Austriji pod zajedničkim nazivom "Gospodarski dani Hrvatske u Austriji". Na sajmu, u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, nastupa 17 obrtnika iz Hrvatske ponajviše tekstilnog i umjetničkog obrta. Riječ je o proizvodima koji se mogu smatrati originalnim hrvatskim proizvodima, a nastup hrvatskih obrtnika usmjeren je mogućnostima proširenja suradnje i otvaranja austrijskog tržišta. Gospodarska razmjena između Hrvatske i Austrije u prošloj je godini iznosila 815 milijuna USD, od čega je iz Austrije uvezeno roba u vrijednosti 550 milijuna USD, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare na sajmu u Grazu hrvatski veleposlanik u Austriji Ivan Ilić. Ističući dobre gospodarske veze dviju država naveo je kako je Austrija na četvrtom mjestu u ukupnoj hrvatskoj razmjeni, na trećem mjestu po inozemnim ulaganjima u Hrvatsku (nakon SAD-a i Njemačke) s uloženih 663 milijuna USD, a na prvom je mjestu po broju banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija. U sklopu Dana Hrvatske, kako je najavljeno, u Beču će biti održan seminar "Investiranje u Hrvatsku" kao i treća sjednica mješovite komisije za gospodarsku suradnju. Svoje mogućnosti i potencijale, hrvatski će obrtnici i poduzetnici predstaviti i udruzi inozemnih tvrtki u Beču, a gospodarsko predstavljanje Hrvatske završava simpozijem "Hrvatska je Europa" u Grazu. Istodobno u Zagrebu će se 12. svibnja održati tzv. kooperacijska burza hrvatskih i štajerskih tvrtki o suradnji na području automobilske industrije. Zamjenik ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo Ivan Knok upoznao je nazočne s odrednicama programa hrvatske Vlade koji predviđa niz posebnih mjera za poticanje poduzetništva od smanjenja poreza, oslabađnje poreza za reinvestiranu dobit do izravnih poticanja zapošljavanja i izvoza te stranih ulaganja. Predsjednik HOK-a Stjepan Šafran istaknuo je kako hrvatski izložbeni prostor na sajmu treba gledati kao informativni punkt hrvatske ponude i razmjene informacija. Pritom je naglasio potrebu stvaranja burze podataka odnosno burze roba i usluga koja će biti na raspolaganju hrvatskim i austrijskim obrtnicima. Kao posebna područja suradnje izdvojio je proizvodne obrte te turizam u kojem bi se povezali turistički kapaciteti posebno zbog trajanja sezone ljeto-zima u dvijema državama. Hrvatsko izaslanstvo razgovaralo je i s predsjednicom štajerske Vlade Waltraud Klasnic o mogućnostima intenziviranja i dosad dobre gospodarske suradnje. Na sajmu u Grazu izlaže ukupno 1122 izlagača iz 17 država kroz osam zasebnih sajamskih projekata. ZAVRŠENI PROLJETNI MEĐUNARODNI SPECIJALIZIRANI SAJMOVI 2000. Na sedam proljetnih međunarodnih specijaliziranih sajmova - Graditeljstva, Obrtništva, Široke potrošnje, Prehrane, Poljoprivrede, Modernpaku i Dječjem sajmu, koji su se od 26. travnja održavali na Zagrebačkom velesajmu, bilo je 17,63 posto manje izlagača u odnosu prema prošlogodišnjim proljetnim međudržavnim specijaliziranim sajmovima. Izlagači su se predstavili na 9,3 posto manje prostora, a bilo je i manje posjetitelja - umjesto 150.000, koliko su organizatori očekivali, procjenjuje se da je na ovogodišnjim sajmovima bilo otprilike 80.000 posjetitelja, izjavio je u nedjelju na završnoj konferenciji za novinstvo predsjednik Uprave Zagrebačkog velesajma Jurica Pavelić, ističući kako je to posljedica ukupnog stanja u hrvatskome gospodarstvu. No - unatoč tomu, rezultate ovogodišnjih sajmova ocijenio je zadovoljavajućim jer osnovni pokazatelji govore o njihovoj uspješnosti i poslovnosti. U odnosu prema proteklim godinama, na ovogodišnjim su proljetnim sajmovima događaji znatno više i bogatije stručno popraćeni. Na 26 stručnih i popratnih manifestacija sudjelovalo je 3.250 osoba. Izlagačima su dodijeljena i 433 priznanja i nagrade. Za visoku razinu izlaganja dodijeljeno je 47 priznanja, i to pet posebnih s kristalnom skulpturom, 21 priznanje, 17 pohvala te četiri priznanja za dizajn s kristalnom skulpturom. Na Sajmu prehrane ukupno je nagrađeno 364 proizvoda - dodijeljeno je šest medalja "Šampion kakvoće", 40 velikih zlatnih medalja kakvoće, 173 zlatne medalje kakvoće, 84 srebrne medalje i 61 priznanje za kakvoću. Na Međunarodnome sajamu Modernpaku dodijeljena je "Zlatna jabuka" proizvođačima ambalaže za najbolju kvalitetu proizvoda. Ove godine nagradu je dobilo petero izlagača. Prvi je put ove godine na Međunarodnome sajmu graditeljstva dodijeljeno priznanje za kvalitetu proizvoda, koje je dobilo devet izlagača. Istodobno je na Sajmu obrtništva dodijeljena nagrada "Vrijedne ruke" najboljim podzetnicima te nagrada "Šegrt Hlapić" najboljoj školi, najboljem majstoru i najboljem učeniku. Inače, na ovogodišnjoj je proljetnoj sajamskoj manifestaciji na 93.000 četvornih metara izlagalo 1.738 izlagača iz 34 zemlje, od čega gotovo polovina iz inozemstva. 5. STATISTIKA DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE U 1999. SMANJEN 5,2 POSTO Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prošloj je godini iznosio 1,47 milijardi USD, što je smanjenje za 5,2 posto u odnosu na 1998, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). To se smanjenje ponajprije objašnjava smanjenjem negativnog salda na računu roba za 20,8 posto i smanjenjem suficita na računu usluga za 19,1 posto. Prema preliminarnim podacima nakon druge faze revizije, objavljenim u travanjskom Biltenu središnje banke, deficit na računu roba u prošloj je godini smanjen na 3,3 milijarde USD, odnosno za 20,8 posto u odnosu na 1998. (kada je iznosio 4,17 milijardi). Na smanjenje tog deficita, kako se objašnjava, utjecalo je na uvoznoj strani daljnje smanjenje domaće potražnje za robnim uvozom od 7,2 posto (iznosio je u 1999. 7,78 milijardi USD) te smanjenje tzv. "shoppinga" za otprilike 8,8 posto. Na izvoznoj je pak strani, unatoč prošlogodišnjoj deprecijaciji kune prema euru od 5,5 posto i prema dolaru za 22,6 posto, izvoz u odnosu na 1998. smanjen za 5,8 posto i u prošloj je godini iznosio 4,3 milijarde USD. Na računu usluga suficit je u prošloj godini smanjen za 19,1 posto i iznosio je otprilike 1,68 milijardi USD (u 1998. 2,07 milijardi). To je ponajviše utjecaj smanjenja neto prihoda od turizma, zbog nepovoljnog utjecaja kosovske krize. Prošlogodišnji su prihodi od turizma tako smanjeni za 16,1 posto (u 1999. iznosili su 1,79 milijardi USD), dok su neto prihodi od transportnih usluga zabilježili pad od čak 65,9 posto. Prošle je godine povećan i deficit na računu dohotka i to na 346,4 milijuna USD, što je čak 111,6 posto više nego 1998. Do toga je, objašnjava se u Biltenu HNB- a, ponajprije došlo zbog otplata kamata vanjskog duga te plaćanja dospjelih anuiteta inozemnim vlasnicima hrvatskih državnih obveznica. Smanjenje se bilježi i na računu tekućih transfera čiji su neto prihodi u prošloj godini iznosili 499,9 milijuna USD i bili su 29,4 posto manji nego u 1998. To se pak objašnjava konstantnim smanjenjem transfera doznaka radnika na radu u inozemstvu (pad od 10,3 posto u odnosu na 1998.) te, s druge strane, naglim povećanjem državnih transfernih rashoda od čak 137,7 posto ili u apsolutnim iznosima s 86,8 milijuna u 1998. na čak 206,3 milijuna u prošloj godini. Na računu kapitalnih i financijskih transakcija iznos financiranja kretao se u prošloj godini na razini od 1,41 milijarde USD, što je smanjenje od 3,3 posto u odnosu na 1998. U Biltenu središnje banke ističe se da glavnina financiranja tekućeg računa u prošloj godini potječe od izravnih stranih ulaganja koja su u prošloj godini iznosila 1,35 milijardi USD, odnosno viša su 50,7 posto nego u 1998. Portfeljna su pak ulaganja u prošloj godini iznosila 575,8 milijuna USD i time su se vratila na razinu iz 1997. jer su u godini između, odnosno u 1998. naglo smanjena zbog financijskih kriza u Aziji i Rusiji. U OŽUJKU 24,4 MILIJARDE KUNA NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE Najnoviji podaci o iznosu prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje u Zavodu za platni promet (ZAP) pokazuju da je na kraju ožujka ove godine evidentirano 24,4 milijarde kuna dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje, što je 393 milijuna kuna ili 1,6 posto manje nego mjesec dana ranije. Tako se iznos nepodmirenih naloga nastavio smanjivati treći mjesec zaredom, s tim da je u ta tri mjeseca smanjen ukupno 2,1 milijardu kuna. Za razliku od iznosa blokade, broj insolventnih pravnih osoba i dalje je u porastu, kažu u ZAP-u. U ožujku je, naime, broj blokiranih tvrtki povećan je 0,2 posto, na 32.086. Smanjivanje iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje rezultat je pokrenutih stečajeva kod većih dužnika tijekom ožujka. Prema podacima ZAP-a, tijekom ožujka otvoreni su stečajevi nad 39 pravnih osoba. Među njima su četiri veća dužnika koja su u evidenciji ZAP-a potkraj veljače imala prijavljene nepodmirene obveze veće od 700 milijuna kuna. Međutim, danom otvaranja stečajnog postupka, pojašnjavaju u ZAP-u, Zavod vraća podnositeljima nepodmirene naloge za plaćanje uvedene u svoje evidencije, a takva pravna osoba briše se iz evidencije blokiranih pravnih osoba te je automatski za navedeni iznos u ožujku smanjen iznos nepodmirenih naloga. Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje smanjio se i zbog ukidanja akceptnog naloga kao instrumenta plaćanja potkraj travnja prošle godine, a u evidencijama ZAP-a nalaze se još nepodmireni dospjeli nalozi primljeni prije tog roka. Za razliku od pravnih osoba, insolventnost fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost i dalje se pogoršava. Takvih je potkraj ožujka bilo 30.695 ili 1,6 posto više nego u veljači, a iznos evidentiranih naloga za plaćanje porasla je 2,1 posto, na 2,2 milijarde kuna. Od ukupnog iznosa nepodmirenih naloga na nepodmirene naloge za plaćanje poreza i izvršnih rješenja tijela nadležnih za porezni nadzor odnosilo se 13,7 posto, na naloge za plaćanje doprinosa iz i na plaće 4,7 posto. Te dvije vrste plaćanja, istaknuli su u ZAP-u, imaju prioritet i izvršavaju se prije ostalih prijavljenih naloga. Među blokiranim tvrtkama sve više je onih koje su u blokadi duže od godinu dana. Potkraj ožujka na takve se pravne osobe odnosilo čak dvije trećine ukupnog broja blokiranih pravnih osoba koje su imale evidentirane dospjele obveze u iznosu od 22,1 milijardu kuna ili 90,4 posto ukupnog prijavljenog iznosa. O značenju najvećih dužnika u ukupnom iznosu nepodmirenih obveza govori podatak da se na prvih 300 insolventnih pravnih osoba najvećih dužnika koji imaju evidentirane nepodmirene naloge u iznosima između 13 i 522 milijuna kuna odnosi 13,2 milijardi kuna ili 54,1 posto ukupnog iznosa. ZAP: U VELJAČI STABILNIJI NOVČANI TOKOVI Nakon izrazito nepovoljnog početka ove godine, novčani su se tokovi u Hrvatskoj tijekom veljače stabilizirali i na razini su prosječnih kretanja u prošloj godini, ocjenjuju u Zavodu za platni promet (ZAP). Ukupni primici poduzetnika u Hrvatskoj u prva dva mjeseca ove godine iznosili su 50,6 milijardi kuna, a izdaci 51 milijardu kuna. Porast primitaka od 19 posto u veljači u odnosu na siječanj, djelovao je na porast kumulativne stope rasta primitaka u prva dva mjeseca za 1,8 posto. Istodobno, porast izdataka u veljači od 15,7 posto povećao je izdatke u prva dva ovogodišnja mjeseca za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. No, to je još uvijek niže od stope rasta cijena na malo, navode u ZAP-u, pa su primici i izdaci poduzetnika u usporedbi s istim razdobljem prošle godine realno manji - primici za 2,7 posto, a izdaci za 3,7 posto. Promatrano po pojedinim područjima djelatnosti, dinamika je različita. Od deset područja djelatnosti, negativan trend je u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na iste mjesece lani, zabilježen u tri djelatnosti. U hotelima i restoranima primici su manji 13,2 posto, a izdaci 13,3 posto, u građevinarstvu su primici smanjeni za 7,5 posto, a izdaci 10,6 posto, dok su za 1,7 posto manji primici, a za tri posto izdaci u poljoprivredi, lovu i uslugama povezanim s njima. U najzastupljenijoj djelatnosti - trgovini, koja ostvaruje više od trećine ukupnih primitaka i izdataka svih poduzetnika, novčani su primici porasli nominalno 1,9 posto, a izdaci jedan posto. U prerađivačkoj industriji, na koju se u strukturi ukupnih primitaka poduzetnika odnosi 28,4 posto i otprilike isto toliko izdataka, primici su povećani 2,1 posto, a izdaci jedan posto. U strukturi primitaka, jedino su primici iz redovitog poslovanja, koji ulaze u ukupan prihod i na koje se u strukturi odnosi 88,2 posto ukupnih primitaka, ostvarili porast od nominalno pet posto (44,6 milijardi kuna), što neznatno premašuje stopu rasta cijena na malo. Kod svih ostalih primitaka zabilježeno je smanjenje i to u rasponu od 20,2 posto nominalno kod ostalih primitaka, do nominalno 0,6 posto kod povrata plasmana i drugih sredstava. U strukturi izdataka povećani su izdaci za javnu potrošnju (5,4 milijarde kuna), plaćanja za materijal, robu i usluge (na koje se u strukturi izdataka poduzetnika odnosi najveći dio) te masa isplaćenih plaća (2,95 milijardi kuna). Kod tih vrsta izdataka, dinamika je ubrzanija u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci ZAP-a. DEVIZNE REZERVE HNB-A 2,8 MILIJARDI USD Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) krajem veljače iznosile su nešto više od 2,8 milijarde USD (ili točnije 2,81 milijarde USD), podatak je travanjskog Biltena HNB-a. Istodobno, devizne pričuve poslovnih banaka krajem veljače iznosile su 1,66 milijardi USD. Međunarodne su pričuve središnje banke krajem veljače bile 217 milijuna USD ili 7,1 posto manje nego na kraju prošle godine. Devizne pak rezerve poslovnih banaka krajem veljače bile su 52,8 milijuna dolara ili 3,3 posto veće nego koncem prošlogodišnjeg prosinca. Podaci o strukturi deviznih rezervi HNB- a pokazuju da se 184 milijuna USD odnosi na specijalna prava vučenja, rezervnu poziciju u MMF-u 200.000 USD te 2,62 milijuna USD na devize, u čemu na valute i depozite 2,19 milijardi USD, a obveznice i zadužnice nešto malo manje od 439 milijuna USD. Međunarodne pričuve RH, koje inače čine samo devizne rezerve HNB-a, iskazuju se sukladno Priručniku za platnu bilancu (Međunarodni monetarni fond, 1993.) i uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. Sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF-u, strane valute i depozita kod stranih banaka te obveznica i zadužnica. Devizne pak pričuve poslovnih banaka uključuju stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka. Ove devizne rezerve predstavljaju dopunsku rezervu likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. POVEĆANJE DEVIZNE ŠTEDNJE U HRVATSKIM BANKAMA Monetarna kretanja u Hrvatskoj u veljači obilježio je blagi oporavak potražnje za novcem uz snažan rast devizne štednje, nastavak stagnacije plasmana i dalje povećanje neto inozemne aktive, ističu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Tako je devizna štednja u hrvatskim bankama u veljači porasla za (znatno iznadprosječnih) 960 milijuna kuna, nakon siječanjskog povećanja od 1,2 milijarde kuna. Devizni su depoziti u poslovnim bankama krajem veljače iznosili 39,1 milijardu kuna. Rast devizne štednje vezan je uz oročene devizne depozite u sektoru stanovništva. Podsjećajući da je prosječno mjesečno povećanje deviznih depozita tijekom prošle godine iznosilo 300 milijuna kuna, u HNB ističu da ohrabruje takav nastavak uzleta devizne štednje koji je u siječnju dobrim dijelom pripisan utjecajima oko promjene vlasti. Štednja se vraća u one banke koje stanovništvo percipira solidnim i stabilnim pa bez obzira na probleme u pojednim bankama, bankarski sustav kao cjelina bilježi povrat devizne štednje, ocjenjuju analitičari središnje banke. Tim više što se povećanje štednje ne može povezati s obveznim polozima za dobivanje kredita niti s povećanjem depozita na temelju novoodobrenih kredita jer su plasmani potpuno stagnirali. Riječ je, dakle, zaključuju u HNB-u o autonomnom povećanju devizne štednje. Istodobno, kreditna aktivnost bankarskog sustava i dalje je vrlo skromna. Nakon minimalnog siječanjskog povećanja plasmana, povećanje u veljači iznosi 270 milijuna kuna pa su ukupni plasmani krajem tog mjeseca iznosili 56,2 milijardi kuna. Monetarna je kretanja u veljači inače obilježio blagi oporavak potražnje za novcem. Nakon siječanjskog intenzivnog smanjenja novčana mase (za 1,6 milijardi kuna), u veljači se potražnja za novcem blago oporavila. Gotov novac povećan je za oko 100 milijuna kuna i iznosio je krajem veljače 5,1 milijardu kuna, a depozitni za 200 milijuna i iznosio je 7,4 milijarde. Odnosno novčana je masa u veljači iznosila 12,5 milijardi kuna prema 12,2 milijarde kuna u siječnju. Tako blagi rast nedovoljan je da kompenzira siječanjski pad, pa je u usporedbi s krajem prošle godine novčana masa smanjena. Ipak, napominje se u travanjskom Biltenu HNB-a, depozitni novac poduzeća pokazuje znakove oporavka od četvrtog tromjesečja 1999. nadalje, s blagim uzlaznim trendom početkom ove godine. 6. BANKARSTVO I FINANCIJE POTPISAN UGOVOR O PRIVATIZACIJI RIJEČKE BANKE Predsjednik Uprave Riječke banke Ivan Štokić, član Uprave njemačke Bayerishe Landesbank Dietrich Wolf i direktor Državne agencije za sanaciju banaka i osuguranje štednih uloga (DAB) Marinko Filipović potpisali su u srijedu u Rijeci Ugovor o kupoprodaji i upisu dionica kojim Bayerishe Landesbank postaje vlasnikom 59,9 posto portfelja Riječke banke. Bayerishe Landesbank kupila je dionice Riječke banke u vrijednosti od 334 milijuna kuna te je upisala nove dionice u vrijednosti od 284 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Riječke banke Ivan Štokić je istaknuo kako ovim činom Banka ne dobiva samo novog većinskog vlasnika već joj se značajno, čak za 77 posto, uvećava dionička glavnica, i kroz to dobiva novu sigurnost u poslovanju, kao i nove temelje za razvoj na domaćem i inozemnom tržištu. Član Uprave Bayerishe Landesbank dr. Dietrich Wolf je, uz ostalo, naglasio da Riječka banka dobiva snažnog strateškog partnera, šestu banku po veličini u Njemačkoj, s ukupnom bilancom od 544 milijarde DEM. Bayerishe Landesbank najviše ovom realizacijom dobiva kroz činjenicu da joj je RH kao strateškom investitoru poželjela dobrodošlicu upravo u jednoj od svojih najrenominiranijih kreditnih ustanova, ustvrdio je Wolf. Predsjednik DAB-a Marinko Filipović je kazao da je povezivanje Riječke banke i Bayerishe Landesbank od velikog značaja ne samo za te financijske ustanove, već i za Hrvatsku i Bavarsku. Potpredsjednik Vlade RH Slavko Linić pozdravio je realizaciju ugovora u ime premijera Ivice Račana i cijele Vlade. Čestitam i zahvaljujem Bayerishe Landesbank na dobroj ponudi, a Upravi Riječke banke na uspješno provedenom postupku sanacije i kasnijem iznimno uspješnom vođenju Banke. Pozdravljam činjenicu da su Rijeka i Hrvatska dobile financijsku ustanovu koja će moći pratiti razvoj gospodarstva, istaknuo je Linić. Dodao je kako ovim ugovorom na kredibilitetu dobiva i sama Vlada RH jer se nakon ovako respektabilnog investitora na ulaganja odlučuju i drugi investitori. Očekujem stoga da ćemo Riječku banku vrlo skoro kao partnera imati u nekom od značajnih projekata na državnoj ili lokalnoj razini, zaključio je Linić. DOBIT RIJEČKE BANKE VEĆIM DIJELOM U REZERVE Dobit Riječke banke iz 1999. od 90,2 milijuna kuna, temeljem nedavne odluke Glavne skupštine Banke, najvećim će dijelom, 71,9 milijuna kuna, u rezerve. Preostali iznos od 18,3 milijuna kuna bit će isplaćen kao dividenda dioničarima, u iznosu od šest posto nominalne vrijednosti dionice. Predsjednik Uprave Ivan Štokić naglasio je kako je Banka u prošloj godini ostvarila 367 milijuna kuna prihoda. No, najznačajnija aktivnost je uspješno dovršen proces privatizacije i dokapitalizacije, kojim je 59,9 posto vlasništva Banke stekla ugledna njemačka Bayerishe Landesbank. Za Riječku banku, kazao je Štokić, to predstavlja početak novog, dinamičnijeg i progresivnijeg razvojnog ciklusa jer će reference i potencijal novog vlasnika neminovno utjecati na njezin ugled, inozemni izvori bit će dostupniji, a svjetski standardi prisutniji u svakom segmentu poslovanja. Krajem prošle godine ukupno je na bančinoj deviznoj poziciji bilo 225,3 milijuna američkih dolara. Depoziti pravnih osoba iznosili su 938 milijuna kuna, dok su ukupni depoziti građana bili 3,21 milijardu kuna. Bančin potencijal dostigao je 6,13 milijarde kuna i bio je 12 posto veći nego krajem 1998. Lani je Banka pojačala kreditnu aktivnost, ali i rezerve za osiguranje rizičnih plasmana. Pravnim je osobama bilo plasirano 955 milijuna kuna kredita, 182 milijuna više nego godinu prije. Posebne rezerve za pokrivanje identificiranih rizika narasle su u tom razdoblju do 172 milijuna kuna. Fizičkim je osobama odobreno 527 milijuna kuna kredita, 17 posto više nego 1998. Prosječni dnevni višak rezervi likvidnosti iznosio je u protekloj godini 241,3 milijuna kuna, dok su rezerve likvidnosti na kraju godine, u trezorskim i blagajničkim zapisima HNB, bile 288 milijuna kuna, 21 posto više. Značajan napredak u poslovanju Riječke banke predstavlja i uvođenje sustava kvalitete prema međunarodnom standardu ISO 9001, te izdavanje međunarodne platne kartice MB CardMaestro i kreditne kartice Eurocard Mastercard. Govoreći o predstojećim aktivnostima Riječke banke, Štokić je najavio kako će one biti usmjerene daljnjem jačanju njezine tržišne pozicije: povećanjem razine i kvalitete depozitnog i kreditnog sustava te kapitalne osnovice, održavanjem primjerene razine likvidnosti, osiguranjem optimalnih rezervi u svrhu zaštite od rizičnih plasmana, restrukturiranjem troškova i na razne druge djelotvorne načine. Najavljuje rad na uspostavi integralnog informacijskog sustava, novu funkcionalnu organizaciju, poboljšanje kvalifikacijske i dobne strukture zaposlenika, racionalizaciju radnih procesa, i podizanje razine svih vrsta bančinih usluga. CROATIA BANKA SNIZILA KAMATE NA KREDITE ZA PROSJEČNO DVA POSTO Croatia banka je od 28. travnja snizila kamate na sve vrste kredita pravnim odobama za prosječno dva posto. Kamate na kredite za prvoklasne klijente smanjene su s 15 posto na 13 posto uz valutnu klauzulu ili 14 posto bez valutne klauzule. Kamate na kredite za pripremu izvoza također su smanjene s 15 posto na 13 posto uz valutnu klauzulu i 14 posto bez nje. Za ostale klijente kamate su s dosadašnjih 20 posto snižene na 18 i 19 posto. Sve navedene promjene odnose se na poslovanje s pravnim osobama. Kako se ističe u priopćenju ove banke, novost je i sniženje minimalnog iznosa depozita koji se ugovara s pravnim osobama s dosadašnjih 50.000 eura na 10.000 eura. SKUPŠTINA RBA: CJELOKUPNA DOBIT OSTAJE ZADRŽANA U BANCI Skupština dioničara Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) odlučila je cjelokupnu ostvarenu dobit u poslovnoj 1999. godini, koja nakon oporezivanja i izdvajanja zakonskih rezervi iznosi 56,37 milijuna kuna, rasporediti kao zadržanu dobit koja ostaje u bilanci stanja za 2000. godinu. Skupština je prihvatila Godišnja izvješća Uprave i Nadzornog odbora Raiffeisenbank Austria d.d. i Raiffeisen Grupe za poslovnu 1999. te za revizora društva za 2000. ponovo imenovala uglednu revizorsku tvrtku KPMG, objavljeno je iz RBA. Banka je poslovnu 1999. godinu završila uspješno, povećavši aktivu čak 50 posto u odnosu na godinu ranije, tj. na tri milijarde kuna. Dobit RBA nakon oporezivanja povećana je 17,2 posto i iznosila je 59,3 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi iznosili 256,76 milijuna kuna, što je povećanje od 27,6 posto. RBA je prva financijska institucija u Hrvatskoj koja je već krajem veljače objavila rezultate i revidirana financijska izvješća o lanjskom poslovanju. Skupština je prihvatila i izmjene i dopune Statuta kojima se detaljnije utvrđuje djelokrug i obavljanje bankovnih poslova u zemlji i inozemstvu kao i odredbe o temeljnom kapitalu društva. Tako je temeljni kapital RBA, koji iznosi 240,04 milijuna kuna, podijeljen na ukupno 217.540 dionica na ime, navodi se u priopćenju. PRAĆENJE CIJENA DIONICA NA VTV-U I ZAGREBAČKOJ BURZI MOBILNIM TELEFONOM Telekomunikacijski operater VIP-net u suradnji s Varaždinskim tržištem vrijednosnica (VTV) i Zagrebačkom burzom (ZSE), svojim je korisnicima u sklopu usluge VIP.infoblic omogućio praćenje kretanja cijena dionica uvrštenih na hrvatsko tržište vrijednosnica, izvješteno je u utorak iz VIP-neta. Putem usluge VIP.infoblic svi korisnici VIP-netove GSM mreže mogu nakon zatvaranja trgovanja dionicama jednom dnevno svakoga dana na zaslonu svog mobilnog telefona dobivati informacije o dnevnom prometu i završnim cijenama ponude i potražnje deset najatraktivnijih dionica kojima se pojedinog dana trgovalo na VTV- u ili Zagrebačkoj burzi. PROMET NA ZAGREBAČKOJ BURZI U TRAVNJU 74,9 MILIJUNA KUNA Na Zagrebačkoj je burzi u travnju ostvareno 79,940.328 kuna prometa, 65,9 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Vrijednost indeksa Crobex pala je 12,4 posto, na 834,5 bodova, a glavnina prometa, više od 48 milijuna kuna ostvarena je prodajom dionica Zagrebačke banke (25,2 milijuna kuna) i Dalmatinske banke (23,3 milijuna kuna). Redovne dionice Zagrebačke banke prodavale su se po 1201 kune, što je pad cijene od 17,17 posto, dok su dionice Dalmatinske banke poskupile 41,13 posto, na 175 kuna. Trgovinom dionica Plive ostvareno je 8,46 milijuna kuna prometa, a prodavale su se po 12,50 posto nižoj cijeni, odnosno po 525 kuna. Značajan promet, viši od po pet milijuna kuna ostvaren je prodajom dionica Podravke i Varaždinske banke, dok je prodajom dionica Riječke banke ostvareno više od 4,1 milijun kuna prometa. Od ukupno 27 dionica kojima se trgovalo u travnju na vrijednosti je dobilo njih sedam. najviše, izraženo u postocima, porasla je cijena dionica Atlantske plovidbe, 34,37 posto, na 25,53 kune. Na vrijednosti je izgubilo 18 dionica, najviše ona Jadranturista - 20 posto, na 36 kuna. TRAVANJSKI PROMET NA VTV-U 21,08 MILIJUNA KUNA Na Varaždinskom je tržištu vrijednosnica (VTV) u travnju ostvareno 21,086.099 kuna prometa, a vrijednost indeksa VIN, službenog indeksa VTV-a ostala je na istoj razini od 410 bodova. Glavnina prometa, 10,5 milijuna kuna ostvarena je prodajom u segmentu dionica. Najveći je promet ostvaren prodajom dionica tvrtke Belišće, 3,6 milijuna kuna. Prodavale su se po 140 posto višoj cijeni, tj. po 60 kuna. Trgovinom dionica Ericsson Nikole Tesle ostvareno je 1,9 milijuna kuna prometa, a cijena im je pala 9,42 posto, na 202 kune. Promet viši od milijun kuna ostvaren je i prodajom dionica tvrtke Vis, čija je cijena porasla 334,04 posto, na 51 kunu. Najviše je, izraženo u postocima, porasla cijena dionica tvrtke Bilo, 433,33 posto, na 80 kuna, dok su najviše pojeftinile dionice Hotela Jadran iz Ploča, 42,86 posto, na deset kuna. U PIF kotaciji tržišta Varaždin trgovalo se dionicama svih sedam fondova. Pritom je najveći promet ostvaren prodajom dionica Dom fonda, 2,5 milijuna kuna. Cijena tih dionica pala je 10,26 posto, na 21,60 kuna, što je ujedno i najveći pad cijene. Istodobno, najviše su na vrijednosti dobile dionice fonda Sunce, 6,56 posto, na 10,72 kune. 7. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 27. travnja - 04. svibnja 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 27.04. 1.000.000 1.000.000 12,50% 212.415.000 28.04. 23.050.000 23.050.000 8,63% 183.409.000 02.05. 30.000.000 26.830.000 11,71% 223.695.000 03.05. 5.000.000 1.800.000 12,50% 168.790.000 03.05. 15.500.000 15.500.000 11,79% - Dnevni prosjek 14.910.000 13.636.000 11,42% 197.077.000 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 02. - 04. svibnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna promjena 1. Podravka 138 -2,82 10.435.504 1.505,08 2. Zagrebačka banka O 1.199 1,52 2.734.216 -72,44 3. Pliva 500 -5,48 1.042.764 -51,59 4. Varaždinska banka 280 0,00 170.619 347,11 5. Kraš 120 -14,29 128.104 226,78 6. Dalmatinska banka 175 1,74 126.000 1.128,07 7. Arenaturist 65 18,18 105.609 1.035,21 8. Končar 65 - 19.500 - 9. Zagrebačka banka E 480 -2,04 19.200 683,67 10. Plava laguna 800 0,00 13.600 30,77 UKUPAN PROMET 14.847.196 10,88 Vrijednost indeksa CROBEX 816 -2,28 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 02. - 04. svibnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna Promjena 1. Elka 72,25 36,32 9.014.385 169.982,74 2. Čateks 100 - 4.951.700 - 3. Jedinstvo 17 - 4.777.510 - 4. Sljeme 63 - 1.458.828 - 5. MTČ Čakovec 202 - 1.172.004 - 6. Hoteli Tučepi 22,57 - 1.131.885 - 7 Končar 26 - 1.116.530 - 8. Zlatni otok 50 - 876.650 - 9. Varteks 20 - 780.000 - 10. PIF Dom 20,50 -1,96 633.462 170,59 UKUPAN PROMET 27.603.496 1.673,48 Vrijednost indeksa VIN 400 -2,44 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 03.05. HNB 35 dana 66.600.000 9,70% 03.05. HNB 91 dan 43.000.000 10,83% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 03.05. - 1.766.100.000 kn 8. VIJESTI IZ SVIJETA SVE VEĆA NEZAPOSLENOST U SRBIJI Srbijanski sindikati u povodu Međunarodnog blagdana rada ukazali su na sve teži materijalni položaj zaposlenih te da država ne osigurava jedno od osnovnih ustavnih prava - pravo na rad. Stoga su se sindikati odlučili za prosvjedno obilježavanje 1. svibnja, jer kako se ističe u njihovim porukama - bez smjene sadašnje vlasti nema poboljšanja polažaja zaposlenih. U Srbiji bez Kosova, 1989. godine radilo je 2.378.548 ljudi u društvenom i privatnom sektoru, dok je prošle godine taj broj pao na 1,892.063, što znači da je za proteklih deset godina otprilike 500.000 ljudi izgubilo radna mjesta. Iznoseći ove podatke za blagdanski "Glas javnosti", dr. Mirosinka Dinkić, iz Ekonomskog instituta, ističe da je stvarno nezaposleno 1,476.173 ljudi, odnosno da stopa nezaposlenosti iznosi katastrofalnih 47 posto. Ona je ukazala na veliki broj ljudi koji se vode kao zaposleni, ali su stvarno nezaposleni - ne rade ali nisu službeno otpušteni. Oni su u ožujku primali zajamčenu plaću od 10,5 USD. U istom je mjesecu, minimalna potrošačka košara, koja sadrži samo osnovnu hranu i piće, iznosila 49 USD po osobi. BMW SLJEDEĆEG TJEDNA POČINJE RAZGOVORE O PRODAJI ROVERA Njemački proizvođač automobila BMW obznanio je u subotu da će početkom sljedećeg tjedna početi pregovore s konzorcijem UK Phoenix o prodaji britanskog gubitaša Rovera. U slučaju neuspjeha pregovora BMW će zatvoriti pogone Rovera čime bi 24.000 zaposlenih Britanaca izgubilo posao. Britanski konzorcij Phoenix jedini je kandidat za kupnju Rovera. "To je jedini put i jedina mogućnost da se Rover spasi. U svakom drugom slučaju, zatvaranje tvrtke bit će jedina opcija", stoji u priopćenju uprave BMW-a. LONDON I FRANKFURT POTVRDILI UDRUŽIVANJE BURZI Londonska burza London Stock Exchange i frankfurtska Deutsche Boerse u srijedu su objavile sporazum o svojem udruživanju, čime će nastati europska mega burza. Taj dogovor također uključuje njihovo povezivanje s američkim elektronskim tržištem vrijednosnica - Nasdaq stock market. Udružena frankfurtska i londonska burza zvat će se iX (International Exchanges), a dvije će burze udružiti sve svoje poslovne aktivnosti u novi entitet. Spajanje, kojim se završava dvogodišnje razdoblje pregovora frankfurtske i londonske, inače najveće europske burze, omogućit će im da se bore protiv sve oštrije konkurencije elektronskih tržišta vrijednosnica i drugih burzi. Očekuje se da će spajanje biti dovršeno ujesen. Elektronski sustav trgovanja Deutsche Boerse, Xetra, postat će zajednička platforma za trgovanje na iX-u, sa sjedištem u Londonu. Burze su potpisale pismo namjere s Nasdaqom, u kotaciji kojeg su dionice tehnoloških sektora i društava s rastom dobiti u SAD-u. Tim će povezivanjem nastati europsko tržište kapitala za trgovanje dionicama društava s rastom dobiti, a sjedište će imati u Frankfurtu. Novo tržište iX pozvalo je i druge europske burze da se pridruže londonsko-frankfurtskom savezu, napomenuvši da su već razgovarali s burzama u Milanu i Madridu. Čelnik Nasdaqa kazao je da je ovo važan dan za ulagače širom Europe i u povijesti europskih financijskih tržišta. Udruživanje burzi iz Londona i Frankfurta ubrzano je nastajanjem Euronexta - spajanjem burzi iz Pariza, Bruxellesa i Amsterdama, koji je također jasno pokazao da se želi pridružiti Londonskoj burzi. JAKI JEN KRIV ZA SLABIJU DOBIT SONY-A Konsolidirana neto dobit japanskog elektroničkog diva Sony-ja u zadnjoj je poslovnoj godini (koja je u Japanu završila 31. ožujka) smanjena za 32 posto u odnosu na godinu ranije, na 121,84 milijardi japanskih jena (1,14 milijardi USD). Glavni su krivci za to, pojašnjavaju u tvrtki, jaka japanska valuta i troškovi lansiranja na tržište nove konzole za igrice PlayStation2. Smanjenje dobiti, drugu godinu za redom, u skladu je s očekivanjima analitičara, a do pada je došlo unatoč uspješnom poslovanju sektora elektronike u drugoj polovini poslovne godine. Jačanje jena u zadnjoj poslovnoj godini srezalo je prihode Sony-ja na prekomorskim tržištima, koji čine dvije trećine njihovih ukupnih prihoda. Da nije bilo aprecijacije jena grupa bi, kako tvrde u tvrtki, zabilježila za 39 posto veću dobit iz redovitog poslovanja, a ne pad za 31 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Tijekom prošle godine, zajedno s ostalim dionicama tehnološkog sektora, vrijednost Sony- jevih dionica je rasla, a u tom je razdoblju uvećana za više od dva puta. VIŠE OD 375 MILIJUNA KORISNIKA INTERNETA U SVIJETU U 2000. U svijetu će u 2000.godini biti više od 375 milijuna korisnika Interneta, što je 100 milijuna više nego prošle godine, rezultati su istraživanja čije je rezultate u utorak objavio ured za analize eTForecasts, s sjedištem u Buffalo Groveu u Illinoisu. SAD će ostati na čelu s više od trećine (36,2 posto) korisnika Interneta ili 135,7 milijuna osoba, ali porast broja korisnika u inozemstvu je veći. Prema istraživanju, udio američkih korisnika iznosio je 46 posto 1998., a dvije godine ranije bio je 55 posto. U Japanu će do kraja 2000. godine biti 7,2 posto korisnika Interneta (26,9 milijuna osoba), u Njemačkoj 5,1 posto (19,1 milijun) u Velikoj Britaniji 4,8 posto (17,9 milijuna), u Kini 4,2 posto (15,8 milijuna) i u Kanadi 4,1 posto ili 15,2 milijuna ljudi. Francuska se nalazi na desetom mjestu s devet milijuna korisnika ili 2,4 posto, iza Italije s 11,6 milijuna ljudi ili 3,1 posto. Azija će doživjeti posebice snažan rast, uglavnom zbog živosti kineskog tržišta, naglašava eTForecast koji predviđa da će Kina do 2005. godine biti druga iza SAD-a po broju korisnika Interneta. Autor istraživanja Egil Juliussen je naveo da će "osobna računala ostati najnadmoćnije sprave za pristup na Internet, ali 2000. će biti prva godina u kojoj će mobilni telefoni spojeni na Internet zadrijeti u tu dominaciju. Do 2006. godine ta dva sredstva će biti podjednako korištena, prema istraživanju. 9. POSEBAN PRILOG SVJETSKA BANKA: HRVATSKA PRED JEDINSTVENOM PRILIKOM ZA RAST RH sada ima jedinstvenu priliku zaustaviti gospodarski pad i suočiti se s postojećim zaprekama ka održivom rastu i pridruživanju Europskoj uniji. Nova Vlada treba iskoristiti taj trenutak i pokrenuti zakašnjele strukturne reforme nužne za uspostavljanje održive razine visokih stopa rasta, većeg životnog standarda i integracije u europske strukture. To zahtijeva od Hrvatske očuvanje uspješnih stabilizacijskih napora, smanjivanje veličine javnog sektora kroz strukturne reforme i otvaranja stranim i domaćim investicijama. Ocjene su to iz izvješća Svjetske banke o Hrvatskoj pod nazivom "Program mjera za gospodarsku reformu i rast". Odgađanje korektivnih ekonomskih mjera i dubokih strukturnih reformi, upozorava se istodobno, neće samo poništiti krajnji cilj dostizanja gospodarskog rasta i prilagođavanja kriterijima EU, već će zahtijevati i skuplje prilagodbe u budućnosti. Dokumentom, kojemu je svrha postaviti temelj za diskusije o nacrtu sveobuhvatne stretegije reforme i aktivnosti nove hrvatske vlasti i vanjskih partnera i donatora na početku 2000, navode se potrebni kratkoročni i srednjoročni prioriteti i mjere. Dokument naglašava tri kritična kratkoročna prioriteta - smanjivanje tekuće potrošnje, osiguranje financijske stabilnosti, stvaranje pozitivnog poduzetničkog ozračja koji bi poticao ulaganja. Drugi skup mjera predloženih u ovom dokumentu odnosi se na srednjoročne mjere poboljšanja učinkovitosti u alokaciji i korištenju proizvodnih faktora, povećanje dugoročnih stopa rasta poticanjem domaće štednje i investicija i promoviranjem obrazovanja i tehnoloških inovacija. Vjerodostojno provođenje reformi, njihov obujam i vremenski raspored od izuzetne su važnosti kako bi se međunarodna zajednica uvjerila u vjerodostojnost Vladina programa, ističe se u dokumentu koji je objavio Odjel Svjetske banke za Hrvatsku i Albaniju. Nova bi se hrvatska Vlada trebala uhvatiti u koštac s nagomilanim gospodarskim problemima koji se manifestiraju kroz slab realni sektor, visoku nezaposlenost, značajne makroekonomske neravnoteže i ranjivi bankarski sektor, smatraju stručnjaci Svjetske banke koje su svoje zapažanja pripremili na temelju ukupnih diskusija o makroekonomskoj i sektorskoj politici u Hrvatskoj. Hrvatska je, ocjenjuje se, u 1993. godini uvela uspješan stabilizacijski program, koji je smanjio inflaciju i stabilizirao tečaj. Međutim, do 1998. godine rast gospodarstva je usporen, a lani je zabilježen pad. To se dogodilo jer je napredak u reformi javnog sektora, kao i bankarskog sektora i sektora poduzeća bio neadekvatan. Osim toga, gospodarski rast temeljio se uglavnom na procesu obnove i domaćoj potrošnji, umjesto na investicijama koje su trebale unaprijediti konkurentnost zemlje. Sve to pridonijelo je povećanju manjka na tekućem računu bilance plaćanja koji je sve više bio financiran vanjskim zaduživanjima, vodeći ka ubrzanom i neodrživom rastu vanjskog duga zemlje. Istovremeno je veličina javne potrošnje povećana za 15 posto bruto domaćeg proizvoda od uspostave nezavinosti i u 1998. dosegla izuzetno visoku razinu od oko 54 posto (ne uključujući dospjela a nenaplaćena potraživanja) - jednu od najviših razina među tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe. Ima previše državnog uplitanja u krive sektore, a premalo državnih intervencija u područja u kojima su potrebne. Rezultat svega toga je da Hrvatska, koja je bila ispred većine tranzicijskih zemalja u regiji 1990. godine, sada zaostaje u tranziciji ka tržišnom gospodarstvu. U Svjetskoj banci predlažu strategiju reformi koja sadrži hitne i srednjoročne ekonomske mjere. Hitne mjere odnose se na smanjivanje makroekonomske neravnoteže sa ciljem održanja stabilnosti te uvođenje komplementarnih reformi ka uklanjanju strukturnih razloga makroekonomske neravnoteže. Pritom su mjere za uklanjanje fiskalne neravnoteže i osiguranje financijske stabilnosti prioritetne. To se ponajprije odnosi na smanjivanje tekuće potrošnje održavanjem na istoj razini ili čak smanjivanjem transfera, troškova obrane, troškova socijalnog osiguranja, plaća i zaposlenosti u javnom sektoru. Od velike važnosti je i nastavak započete mirovinske reforme i reforme zdravstvenog sustava, a trebalo bi stvoriti i učinkovitiji i transparentniji javni sektor koji bi osigurao tržišnu konkurentnost i pravednost. Nužno je osigurati financijsku stabilnost, drže u Svjetskoj banci, koja bi ojačala povjerenje u bankarski sustav kroz isplate osiguranih štednih uloga prema planu, ubrzati privatizaciju banaka u državnom vlasništvu te provođenje mehanizama rješavanja problema banaka u teškoćama. Prioritetna područja fiskalnih reformi moraju biti smanjenje državnog platnog fonda odnosno hitno zamrzavanje nominalnih plaća u državnom sektoru te racionalizaciranje zaposlenih; porezno rasterećenje plaća jer je sadašnja razina visoka s tendencijom "kažnjavanja rada"; Vlada ne bi trebala proširiti listu proizvoda i usluga s nultom stopom PDV-a niti uvesti smanjenu stopu za drugu robu i usluge. Osim toga, trebalo bi stvoriti pozitivno poduzetničko ozračje koje bi poticalo ulaganja, posebice izravna strana ulaganja. Prema mišljenju stručnjaka Svjetske banke, najhitnije mjere u tom području su: striktno provođenje svih ugovornih obveza i provođenje stečajeva, poboljšanje imovinskih prava, pojednostavljivanje administrativnih procedura za poduzetničke aktivnosti, te privatizacija preostale državne imovine, uključujući poljoprivredu. Poboljšanje kvalitete javnih i komunalnih usluga i kvalitetnije upravljanje poduzećima također bi potaknulo poslovne aktivnosti privatnog sektora. Srednjoročne mjere ponajprije se odnose na poboljšanje učinkovitosti u alokaciji i korištenju proizvodnih faktora. U "Programu mjera za gospodarsku reformu i rast" (koji je pripremio Odjel Svjetske banke za Albaniju i Hrvatsku) stručnjaci Svjetske banke navode kako bi se to moglo učiniti poticanjem domaće štednje i investicija te promoviranjem obrazovanja i tehnoloških inovacija.