ODBOR ZA USTAV PODRŽAO IZMJENE USTAVNOG ZAKONA O MANJINAMA

ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Sabora podržao je danas Prijedlog ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i pravima manjina. Odbor je danas u Saboru održao zajedničku sjednicu s Odborom za zakonodavstvo te Odborom za ljudska prava i nacionalne manjine. Predsjednik saborskog Odbora za manjine Furio Radin izrazio je nezadovoljstvo žurnim izmjenama ustavnog zakona, te je rekao da neće glasovati za zakon ako u njemu neće biti minimum manjinske samouprave.#L# Izmjene i dopune ustavnog zakona o manjinama, smatra Radin, ne moraju se donositi u paketu s još dva zakona o manjinama, koji se odnose na služebnu uporabu manjinskog jezika i obrazovanje manjina. "Ako su izmjene ustavnog zakona uvjet ulasku Hrvatske u Partnerstvo za mir, onda bi manjine poslale proglas međunarodnoj zajednici sa zahtjevom da se pričeka još 15 dana kako bismo donijeli kvalitetniji zakon", rekao je novinarima nakon sjednice Radin. Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina Hrvatska je donijela 1992. godine kao uvjet za prijem u Ujedinjene narode, a pojedine odredbe tog zakona suspendirane su 1995. nakon vojno-redarstvene akcije "Oluja". U sadašnji prijedlog izmjena i dopuna tog ustavnog zakona ušli su prijedlozi iz rasprave održane prošlog tjedna u Zastupničkom domu. Predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović (SDP) istaknuo je na današnjoj zajedničkoj sjednici triju odbora da "kotarevi", o kojima se govori u sadašnjem ustavnom zakonu, nikada nisu zaživjeli, te da danas više nemaju smisla jer bi Hrvati u njima bili manjina. Prijedlogom izmjena ustavnog zakona "kotareve s posebnim statusom" zamijenit će "jedinice lokalne uprave i samouprave". Manjinama koje su nabrojene u Vladinom prijedlogu promjena ustavnog zakona dodane su crnogorska i makedonska. Tako se sada u prijedlogu promjena ustavnog zakona spominju "Albanci, Austrijanci, Bošnjaci, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Nijemci, Romi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani, Ukrajinci, Židovi i pripadnici drugih etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina". Također, prijedlogom izmjena i dopuna ustavnog zakona, pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, čiji je udio u stanovništvu RH manji od 8 posto imaju pravo izabrati najmanje pet zastupnika u Zastupnički dom Sabora, a manjinama čija je zastupljenost iznad 8 posto, rekao je Arlović, bila bi osigurana proporcionalna zastupljenost, ali tek nakon popisa stanovništva. Odbijen je amandman Milana Đukića (SNS), kojim je zatražio da se postotak s 8 snizi na 6 posto. Time bi se, kako je obrazloženo, mijenjale neke odredbe prihvaćene od međunarodne zajednice. Radin je na sjednici odbora ponovio da je rasprava o ovome zakonu nepotrebno eskalirala tijekom prošlotjedne rasprave održane u Zastupničkom domu, te da unatoč tome što su "kotarevi" preživjeli model, manjinama treba dati alternativu. Radin je napomenuo da u Saboru nije govorio ni o kakvoj federalizaciji, ali da se zalaže za poseban oblik manjinske samouprave kakvu imaju Hrvati u Mađarskoj i Talijani u Sloveniji. Također je istaknuo da zanimljive prijedloge vezane uz izmjene i dopune ustavnog zakona ima i Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća, koje će sutra ući u saborsku proceduru. Đukić je tijekom sjednice odbora iznio podatak da je oko 600 tisuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti koje svoje državljanstvo nisu izgubili, bez obzira na domovnicu, jer se nisu ispisali iz državljanstva. Na to mu je replicirala predsjednica Odbora za zakonodavstvo Ingrid Antičević Marinović (SDP), podsjetivši ga da je u međuvremenu donijet novi Zakon o državljanstvu i da je sa zakonskog stajališta bitno da ti građani "nisu tražili upis". Troškovi popisa stanovništva koji bi se trebao održati 2001., rečeno je u raspravi, bili bi veći od 25 milijuna dolara. (Hina) daju im