DE-YU-HR-MEDIJI-Organizacije/savezi-Kriminal/zakonodavstvo/pravosuđe RDW 3. V. DAN MEDIJA NJEMAČKI RADIO - RDW3. V. 2000.Međunarodni Dan slobode medija, komentar G. Schmidt-Breer."Početkom ožujka u Beogradu su podržavljene 'Večernje
novosti', privatne novine s najvećom nakladom. Nekoliko tjedana kasnije u travnju neovisna novinska agencija Beta osuđena je na novčanu kaznu od 25.000 maraka. Neposredno prije toga još je znatno jače pogođen dnevnik 'Narodne novine' u Nišu, morao je platiti 70.000 maraka, i to u roku od 24 sata. Stereotipno obrazloženje u svim tim slučajevima je glasilo: kršenje jugoslavenskog zakona o medijima. Otkako je prije dvije godine stupio na snagu taj restriktivni državni katalog ponašanja novčane kazne protiv neomiljenih elemenata novinstva dosegle su pet milijuna maraka, što je za jugoslavenske odnose užasno opterećenje, a zapravo je samo jedan manji dio inače uobičajenih represija. Druga scena: Teheran krajem travnja. U Iranu se provodi čistka protiv reformističkih novina koje su počele nicati, ohrabrene ishodom parlamentarnih izbora. U samo nekoliko dana zabranjeno je 17 publikacija, od toga 11 dnevnih novina, koje su preliberalne za režim mulaha. Akbar Gandschi, glavni urednik dnevnika 'Sobh-e-Emrus' završio je u zatvoru među trgovcima drogama i drugim
NJEMAČKI RADIO - RDW
3. V. 2000.
Međunarodni Dan slobode medija, komentar G. Schmidt-Breer.
"Početkom ožujka u Beogradu su podržavljene 'Večernje novosti',
privatne novine s najvećom nakladom. Nekoliko tjedana kasnije u
travnju neovisna novinska agencija Beta osuđena je na novčanu kaznu
od 25.000 maraka. Neposredno prije toga još je znatno jače pogođen
dnevnik 'Narodne novine' u Nišu, morao je platiti 70.000 maraka, i
to u roku od 24 sata. Stereotipno obrazloženje u svim tim
slučajevima je glasilo: kršenje jugoslavenskog zakona o medijima.
Otkako je prije dvije godine stupio na snagu taj restriktivni
državni katalog ponašanja novčane kazne protiv neomiljenih
elemenata novinstva dosegle su pet milijuna maraka, što je za
jugoslavenske odnose užasno opterećenje, a zapravo je samo jedan
manji dio inače uobičajenih represija.
Druga scena: Teheran krajem travnja. U Iranu se provodi čistka
protiv reformističkih novina koje su počele nicati, ohrabrene
ishodom parlamentarnih izbora. U samo nekoliko dana zabranjeno je
17 publikacija, od toga 11 dnevnih novina, koje su preliberalne za
režim mulaha. Akbar Gandschi, glavni urednik dnevnika 'Sobh-e-
Emrus' završio je u zatvoru među trgovcima drogama i drugim
kriminalcima. On se previše usudio i među ostalim izvješćivao o
ubojstvima nad oporbenjacima i intelektualcima u Iranu. A to je
samo jedan slučaj među mnogima. Primjeri kao ovi možda pojašnjavaju
svečane opomene i apele, koji se i ove godine šire svijetom u povodu
3. svibnja.
Međunarodni dan slobode medija, što su ga uveli 1991. Ujedinjeni
narodi na inicijativu UNESCO-a, i u svojoj devetoj godini nije samo
puki ritual. Jer potrebno je stvaranje svijesti o nužnosti slobode
novinstva kao četvrte sile uz legislativu, egzekutivu i pravosuđe.
Kršenje novinarskih sloboda nije imaginarno nego brutalna
stvarnost koja dovodi do najtežih osobnih posljedica za progonjene
novinare, izdavače i djelatnike u medijima, sve do mučenja i smrti.
Reporteri bez granica, jedna od najrenomiranijih organizacija za
ljudska prava koja se posebno brine o sudbini medijskih radnika,
procjenjuje da je prošle godine u svijetu umrlo 36 novinara za
vrijeme obavljanja svoga posla. U najnovijem godišnjem izvješću te
organizacije ponovno su navedeni detalji koji izazivaju tjeskobu.
Riječ je o Sierra Leoneu, gdje pobunjenici doslovce love neomiljene
reportere. U Kolumbiji je ubijeno šest novinara koji su istraživali
teror narkomafije. Ali ne zaboravlja se ni Čečenija s tri poginula
novinara, ni Istočni Timor s dva, kao ni vojna hunta u Burmi.
Bilanca je doista tjeskobna: zabilježena su 363 slučaja prijetnja i
atentata na novinare. U svijetu je zabranjeno ili cenzurirano 400
medija. 1999. bila je doista crna godina za slobodu tiska.
Ohrabruje činjenica da je Međunarodni institut za novinstvo u Beču,
koji ove godine slavi 50. obljetnicu, u povodu 3. svibnja 50
novinara iz isto toliko zemalja proklamirao junacima slobode
tiska. Oni su proglašeni junacima jer su ostali čvrsti i
nepopustljivi unatoč najtežim represijama sve do uhićenja i
mučenja. Od Nijemaca to je Rudolf Augstein, utemeljitelj i
nakladnik svjetski poznatog tjednika 'Der Spiegel'. 76-godišnji
Augstein nije ni danas zaboravio kako posljedice mogu biti teške:
za vrijeme tzv. Spiegelove afere početkom 60-ih godina on je proveo
103 dana u istražnom zatvoru.
(RDW)