NJ 3.V.-FAZ- RUSIJA I LATVIJA

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 3. V. 2000. Rusija optužuje Latviju za 'fašističke' tendencije "Latvija i Rusija međusobno se optužuju da su krive za pogoršanje odnosa između dviju država. Rusija je u prošlosti baltičku republiku opetovano kritizirala zbog navodne 'diskriminacije' ruskog stanovništva u Latviji. Proteklih se tjedana klima između tih dviju država dodatno pogoršala nakon što je u Rigi jedan bivši komunistički partizan ruskoga podrijetla, ali latvijskoga državljanstva, osuđen na šest godina zatvora zbog sudjelovanja u ratnim zločinima tijekom Drugoga svjetskog rata. Ministarstvima vanjskih poslova zemalja članica Europske unije Moskva je preporučila da ponovno promisle o mogućem prijamu Latvije u EU zbog 'fašističkih', 'rasističkih' i 'revanšističkih' tendencija u Rigi. Rusija je još prošle godine u prigodi vrha EU-a u Helsinkiju prosvjedovala protiv početka pregovora o pristupu s Latvijom. U Rigi najnoviju rusku kampanju stoga drže sredstvom ometanja integracije baltičkih država u EU. Osim toga je Riga uznemirena, jer je jedna od pokretačkih snaga u najnovijem rusko-latvijskom sporu bio ruski predsjednik Putin. Ranije su se u Latviji nadali da će promjena vlasti u Moskvi dovesti do pragmatične linije Rusije prema Baltiku. Odnos između Latvije i Rusije bio je napet i pod Putinovim prethodnikom Jeljcinom. Rusija je sada na sudski proces protiv Vasilija Kononova, koji se kao 'crveni partizan' borio protiv nacističke vladavine i pritom sudjelovao u ubojstvu latvijskih civila, reagirala pozivom na bojkot godišnjeg zasjedanja Europske banke za obnovu i razvitak. Kako je rečeno u pismima latvijskom ministarstvu vanjskih poslova, od ruskih je sudionika vlada u Moskvi zatražila da izostanu sa zasjedanja koje se treba održati za dva tjedna u Rigi. U Rigi ruski postupak kojega provodi ruski predsjednik Putin, nailazi na nerazumijevanje. Sadašnja kampanja protiv Latvije, kažu u latvijskom ministarstvu vanjskih poslova, podsjeća na kriještave glasove koji su prije dvije godine bili upereni iz Rusije zbog postupka prema ruskom stanovništvu u Latviji. Tada je više zemalja članica EU-a demaršima upozorilo Moskvu da ne dopusti eskalaciju. I sada je predsjedničko vijeće EU-a pismom reagiralo na pokušaj Rusije da u slučaju Kononov utječe na latvijsko pravosuđe. Portugal je u tom pismu obećao Latviji potporu Europske unije. U latvijskom ministarstvu vanjskih poslova sa zadovoljstvom je zabilježeno da 'i Europska unija i Amerika stoje iza nas'. Washington je savjetovao Latviji da ruske optužbe prihvati ravnodušno. Da Rusija svojim prijetnjama, među ostalim i bojkotom zasjedanja banke, najviše šteti sebi samoj. U Latviji su ipak uznemireni zbog najnovijih događaja i zbog moskovske 'politike megafona'. Latvijska predsjednica države Vike-Freiberga u jednom je razgovoru britanskoj postaji BBC izjavila da bi Rusija opet mogla pasti u iskušenje da se silom umiješa u Baltik. Gospođa Vike-Freiberga rekla je da bi svaki napad na Latviju trebalo razumjeti kao napad na europsku zajednicu a neizravno i kao napad na NATO. Najnovija agresivna stajališta Moskve o latvijskim prilikama povratak su u hladni rat, rekla je predsjednica. Ponovila je stajalište Latvije da u slučaju Kononov vrijede pravila pravne države i da se komunistički teror ne može goniti drukčije od nacističkog terora. Kononova je, koji je zatražio reviziju presude suda u Rigi, Vrhovni sud Latvije u međuvremenu pustio iz zatvora. Ipak mu je naloženo da ne mijenja boravište. Neposredno poslije njegova puštanja na slobodu, rusko mu je veleposlanstvo u Rigi uručilo rusku putovnicu. Ruski predsjednik Putin još je tijekom izborne borbe zatražio od Kononova da napusti Latviju i potraži utočište u Rusiji. Putin je tada upozorio latvijsku predsjednicu da ne dopusti 'masovni progon' bivših komunističkih i 'antifašističkih boraca'. U ruskom je tisku rečeno da u Latviji progone 'ruske umirovljenike'. Prošloga je tjedna Putin napokon obznanio da je Kononovu dao rusko državljanstvo. U Rigi stoga drže da nije isključeno da bi Kononov mogao biti izručen Rusiji, kako bi se pronašao izlaz iz krize. I Rusija i latvijsko ministarstvo vanjskih poslova ipak odbijaju sumnje da su utjecali na odluku Vrhovnoga suda" - izvješćuje novinar lista kum.