FR DNA 2.5.LJUDSKA PRAVA U FRANCUSKOJ

FRANCUSKA DERNIERES NOUVELLES D'ALSACE 2. V. 2000. Prijetvorna rasprava "Francuska, kako 'lijeva', tako i 'desna', sigurno utjelovljuje arhetip socijalnog konzervatizma u Europi. Naša lijepa zemlja koja se proglašuje 'domovinom ljudskih prava' bila je među zadnjima koje su ukinule smrtnu kaznu, zadnja u Zapadnoj Europi koja je pojedincu priznala pravo na zaštitu na Sudu u Strasbourgu i jedna među zadnjima koja je prihvatila razvoj društva (sjetimo se žučnih i neplodnih rasprava oko zakona Veil i PACS-a...). Isto tako, zadnja je među 'velikim' europskim zemljama koja ne priznaje pravo na jezičnu i kulturnu raznolikost, odbacujući bezazlenu povelju Vijeća Europe o manjinskim jezicima. Danas će se Francuska opet istaknuti, načinjući, na noćnoj raspravi, bolno pitanje o pravu sudjelovanja na općinskim izborima stranaca koji nisu iz Europske unije. Ta rasprava zacijelo neće imati uspjeha jer ni većina iz 'pluralne' ljevice ni oporba ne žele pronaći razumne odgovore na pitanja... koja odavno više nisu problematična za druge europske zemlje. Uime realizma, ova rasprava o glasovanju stranaca na općinskim izborima trebala bi ipak nadići političke podjele. U našim gradovima žive i rade ljudi koji su došli odasvud. Oni nisu Francuzi, ali imaju prava kao i ostali građani, primjerice pravo na socijalnu zaštitu. Nije li normalno - osim ako ne želimo podupirati neshvaćanje - da te osobe koje su prihvaćene na našem tlu mogu očitovati svoje mišljenje? U sklopu jedinica lokalne uprave i, u širem smislu, u školama gdje se izobražavaju djeca? Očito u sklopu republikanskih i svjetovnih zakona. Na nesreću, pitanje će još jednom potaknuti krize jakobinske (kako u ljevici, tako i u desnici), pa i ksenofobične koprivnjače (u krajnjoj desnici)... No, nakon više od dvaju tisuća godina razvoja, ne možemo više vladavinu 'građanstva' ograničiti na staru podjelu antičkih Grka. Ona je razlikovala 'građane' od 'stranaca'", u uvodniku lista piše Jean-Claude Kiefer.