AT-E-NEZAPOSLENOST-Rad-Nezaposlenost AU 2.V.-DIE PRESSE-DAN RADA AUSTRIJADIE PRESSE2. V. 2000.Svjež vjetar"Baš kad su drugovi s crvenim karanfilima - ove godine brojniji nego inače - prolazili ulicom Ring, savezni je kancelar
Schuessel predočio najnovije podatke o tržištu rada. A oni su posve ohrabrujući: kao već i proteklih mjeseci, broj nezaposlenih i u travnju je očito smanjen. Pri tomu treba dakako uzeti u obzir i razne igrarije s brojkama - primjerice povećano školovanje nezaposlenih koje uljepšava statistiku sve dok im ne donese bolji posao. No općenito se pozitivan trend na tržištu rada ne može poreći.Slična je slika i u susjednoj Njemačkoj, pa i u cijeloj Europi. Iako o nekom gospodarskom i zapošljavačkom čudu a la SAD na žalost još nema govora, vojske nezaposlenih na Starom Kontinentu polako se ipak smanjuju. A konjunktura dobiva zalet u Eurolandiji, polet u nosivosti. U tomu naravno prastari slogani koji su se jučer opet mogli čuti u prvosvibanjskim povorkama na jučerašnji 'Dan rada', imaju malo udjela. Činjenica da rastu broj zaposlenih i realne plaće, velikim dijelom ovisi o globalizaciji koju mnogi lijevi
AUSTRIJA
DIE PRESSE
2. V. 2000.
Svjež vjetar
"Baš kad su drugovi s crvenim karanfilima - ove godine brojniji nego
inače - prolazili ulicom Ring, savezni je kancelar Schuessel
predočio najnovije podatke o tržištu rada. A oni su posve
ohrabrujući: kao već i proteklih mjeseci, broj nezaposlenih i u
travnju je očito smanjen. Pri tomu treba dakako uzeti u obzir i
razne igrarije s brojkama - primjerice povećano školovanje
nezaposlenih koje uljepšava statistiku sve dok im ne donese bolji
posao. No općenito se pozitivan trend na tržištu rada ne može
poreći.
Slična je slika i u susjednoj Njemačkoj, pa i u cijeloj Europi. Iako
o nekom gospodarskom i zapošljavačkom čudu a la SAD na žalost još
nema govora, vojske nezaposlenih na Starom Kontinentu polako se
ipak smanjuju. A konjunktura dobiva zalet u Eurolandiji, polet u
nosivosti. U tomu naravno prastari slogani koji su se jučer opet
mogli čuti u prvosvibanjskim povorkama na jučerašnji 'Dan rada',
imaju malo udjela. Činjenica da rastu broj zaposlenih i realne
plaće, velikim dijelom ovisi o globalizaciji koju mnogi lijevi
toliko ocrnjuju. Ona je posve zahvatila Europu i prisilila ju da
polako razbija okorjele strukture. To što su pojedine zemlje, poput
primjerice Nizozemske, u tomu već stigle dalje a druge - Njemačka,
Francuska i Italija - za njima šepaju, druga je stvar. Svjež će se
vjetar posvuda probiti.
Ako recimo neki njemački provincijski političar sloganom 'Djecu a
ne Indijce' grmi protiv zelene karte za strane računalne
stručnjake, ne postupa domoljubno nego jednostavno glupo. Isto
vrijedi i za one domaće političare, bez obzira na boju, koji načelno
ocrnjuju širenje EU-a na Istok umjesto da uvide šanse i razmisle
kako svladati rizike koji kod takvog koraka dakako postoje.
Činjenica da europska industrija - a austrijska je na sreću unatoč
sankcijama EU-a posve u trendu - ima ispunjene knjige narudžaba,
povezana je na posljetku i s toliko kuđenim eurom. Europsko izvozno
gospodarstvo na svjetskim tržištima ima naravno veliku konkurentnu
prednost zbog eura, mekanog kao maslac. Trebalo bi ju iskoristiti
za provedbu svih potrebnih reforma i pripremiti se za globalnu
utakmicu - jer euro ne mora trajno ostati u podrumu. Da zajednička
valuta unatoč trenutačnoj slabosti ima svojih zasluga, pokazuje
jasno pristanak danske vlade za ulazak u monetarnu uniju.
Ako potraje poboljšanje na tržištu rada - što se može očekivati na
temelju izjava gospodarskih znanstvenika - vruće željezo unutarnje
politike osjetno će izgubiti aktualnost. Otpor prema povećanju
životne dobi za prijevremenu mirovinu do sada se ponajprije
pojašnjavao time da stariji ljudi na tržištu rada ionako nemaju
šanse. Tom se argumentu sada pomalo izmiče tlo, ponajprije kada
poduzeća surađuju i sve starije od 50 godina automatski ne bacaju u
staro željezo i ne otpuštaju. Moglo bi se ozbiljno pozabaviti
pitanjem kako Austriju odvratiti da uvijek i vječno bude 'svjetski
prvak u ranom umirovljenju', iako si to već dugo više ne možemo
priuštiti. I to ne zbog 'zle' globalizacije, nego jednostavno zbog
sve veće očekivane životne dobi.
Manje nezaposlenih pozitivna su posljedica i globalizacije koju
mnogi lijevi ocrnjuju" - drži Christine Domforth.