HR-STATISTIKA-Gospodarski pokazatelji POVEĆANJE DEVIZNE ŠTEDNJE U HRVATSKIM BANKAMA POVEĆANJE DEVIZNE ŠTEDNJE U HRVATSKIM BANKAMA Monetarna kretanja u Hrvatskoj u veljači obilježio je blagi oporavak potražnje za novcem uz snažan rast
devizne štednje, nastavak stagnacije plasmana i dalje povećanje neto inozemne aktive, ističu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Tako je devizna štednja u hrvatskim bankama u veljači porasla za (znatno iznadprosječnih) 960 milijuna kuna, nakon siječanjskog povećanja od 1,2 milijarde kuna. Devizni su depoziti u poslovnim bankama krajem veljače iznosili 39,1 milijardu kuna. Rast devizne štednje vezan je uz oročene devizne depozite u sektoru stanovništva. Podsjećajući da je prosječno mjesečno povećanje deviznih depozita tijekom prošle godine iznosilo 300 milijuna kuna, u HNB ističu da ohrabruje takav nastavak uzleta devizne štednje koji je u siječnju dobrim dijelom pripisan utjecajima oko promjene vlasti. Štednja se vraća u one banke koje stanovništvo percipira solidnim i stabilnim pa bez obzira na probleme u pojednim bankama, bankarski sustav kao cjelina bilježi povrat devizne štednje, ocjenjuju analitičari središnje banke. Tim više što se povećanje štednje ne može povezati s obveznim polozima za dobivanje kredita niti s povećanjem depozita na temelju novoodobrenih kredita jer su plasmani potpuno stagnirali. Riječ je, dakle, zaključuju u HNB-u o autonomnom
POVEĆANJE DEVIZNE ŠTEDNJE U HRVATSKIM BANKAMA
Monetarna kretanja u Hrvatskoj u veljači obilježio je blagi
oporavak potražnje za novcem uz snažan rast devizne štednje,
nastavak stagnacije plasmana i dalje povećanje neto inozemne
aktive, ističu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Tako je devizna
štednja u hrvatskim bankama u veljači porasla za (znatno
iznadprosječnih) 960 milijuna kuna, nakon siječanjskog povećanja
od 1,2 milijarde kuna. Devizni su depoziti u poslovnim bankama
krajem veljače iznosili 39,1 milijardu kuna. Rast devizne štednje
vezan je uz oročene devizne depozite u sektoru stanovništva.
Podsjećajući da je prosječno mjesečno povećanje deviznih depozita
tijekom prošle godine iznosilo 300 milijuna kuna, u HNB ističu da
ohrabruje takav nastavak uzleta devizne štednje koji je u siječnju
dobrim dijelom pripisan utjecajima oko promjene vlasti. Štednja se
vraća u one banke koje stanovništvo percipira solidnim i stabilnim
pa bez obzira na probleme u pojednim bankama, bankarski sustav kao
cjelina bilježi povrat devizne štednje, ocjenjuju analitičari
središnje banke. Tim više što se povećanje štednje ne može povezati
s obveznim polozima za dobivanje kredita niti s povećanjem depozita
na temelju novoodobrenih kredita jer su plasmani potpuno
stagnirali. Riječ je, dakle, zaključuju u HNB-u o autonomnom
povećanju devizne štednje. Istodobno, kreditna aktivnost
bankarskog sustava i dalje je vrlo skromna. Nakon minimalnog
siječanjskog povećanja plasmana, povećanje u veljači iznosi 270
milijuna kuna, pa su ukupni plasmani krajem tog mjeseca iznosili
56,2 milijardi kuna. Monetarna je kretanja u veljači inače
obilježio blagi oporavak potražnje za novcem. Nakon siječanjskog
intenzivnog smanjenja novčana mase (za 1,6 milijardi kuna), u
veljači se potražnja za novcem blago oporavila. Gotov novac povećan
je za oko 100 milijuna kuna i iznosio je krajem veljače 5,1
milijardu kuna, a depozitni za 200 milijuna i iznosio je 7,4
milijarde. Odnosno novčana je masa u veljači iznosila 12,5
milijardi kuna prema 12,2 milijarde kuna u siječnju. Tako blagi
rast nedovoljan je da kompenzira siječanjski pad, pa je u usporedbi
s krajem prošle godine novčana masa smanjena. Ipak, napominje se u
travanjskom Biltenu HNB-a, depozitni novac poduzeća pokazuje
znakove oporavka od četvrtog tromjesečja 1999. nadalje, s blagim
uzlaznim trendom početkom ove godine.