ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Mađarska naftna kompanija MOL zainteresirana je za okupljanje više nacionalnih naftnih kompanija na području srednje i istočne Europe. Poslovodstvo MOL-a, na godišnjoj skupštini održanoj krajem prošlog
tjedna u Budimpešti, istaknulo kako je to jedan od načina da se manje nacionalne naftne tvrtke s tog područja održe na tržištu, posebice zbog brzih promjena i globalizacije cjelokupnog svjetskog energetskog tržišta.
ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Mađarska naftna kompanija MOL
zainteresirana je za okupljanje više nacionalnih naftnih kompanija
na području srednje i istočne Europe. Poslovodstvo MOL-a, na
godišnjoj skupštini održanoj krajem prošlog tjedna u Budimpešti,
istaknulo kako je to jedan od načina da se manje nacionalne naftne
tvrtke s tog područja održe na tržištu, posebice zbog brzih
promjena i globalizacije cjelokupnog svjetskog energetskog
tržišta.#L#
U tom je smjeru mađarski MOL prošle godine i pokrenuo inicijativu za
spajanje s hrvatskom naftnom kompanijom Inom, dok je krajem ožujka
ove godine objavio i svoj sporazum o zajedničkom strateškom
investiranju sa slovačkom naftnom kompanijom Slovnaft.
Poslovodstvo MOL-a u svom godišnjem izvješću za 1999. ističe kako
je kompanija i dalje zainteresirana za spajanje s Inom, iako su
pregovori s hrvatskim partnerom prekinuti krajem prošle godine. U
MOL-u očekuju da se o toj mogućnosti odredi nova hrvatska Vlada u
sklopu utvrđivanja hrvatske energetske strategije.
Ukoliko bi mogući prijedlozi za spajanje MOL-a i Ine bili
prihvatljivi za obje strane, proces udruživanja mogao bi biti
završen u relativno kratkom roku, rekao je predsjednik uprave MOL-a
Janos Csak hrvatskim novinarima u razgovoru nakon godišnje
skupštine. Pregovori MOL-a sa Slovnaftom, primjerice, završili su
nakon pet mjeseci, a te su kompanije početkom ovogodišnjeg travnja
potpisale sporazum prema kojem će mađarski partner u prvoj etapi
steći 36,2 posto vlasničkog udjela u Slovnaftu. Zajednički udjel u
maloprodaji na tržištu naftnih derivata tih dviju kompanija trebao
bi u Mađarskoj iznositi 36 posto, Slovačkoj 38 posto, te u
Rumunjskoj tri odnosno u Češkoj dva posto. Zajednički preradbeni
rafinerijski kapaciteti dviju kompanija iznosit će 330 tisuća
barela nafte dnevno, a predviđa se i zauzimanje značajnijih
strateških pozicija MOL-a i Slovnafta za širenje na tržišta
Austrije i južne Poljske.
U srednjoročnom razdoblju Ina i MOL imaju dobre šanse za stjecanje
povoljnijeg položaja na tržištima regije, kažu u MOL-u. Dobru
suradnju dviju kompanija potvrđuje i dio zajedničkih inicijativa
poput Memoranduma o razumijevanju za transport prirodnog plina
kroz Mađarsku koji je potpisan u Zagrebu sredinom prosinca prošle
godine. Tada je dogovoreno da bi se pregovori o uvjetima samog
ugovora trebali završiti u roku od tri mjeseca, a tim bi se
projektom za Inine potrebe transportiralo 1,2 milijarde prostornih
metara prirodnog plina iz Rusije i Ukrajine počevši od 1. siječnja
2003. godine. Hrvatska ruski plin uvozi kroz teritorij Slovačke,
Austrije i Slovenije, a sami troškovi tranzita čine oko 50 posto
same cijene plina. Izgradnjom oko 35 kilometara plinovoda i
spajanjem s Mađarskom Hrvatska bi dobila još jedan dobavni pravac
ruskog plina, ali kraćim i jeftinijim putem. Novim bi se
plinovodom, prema grubim procjenama iz Ine, mogla smanjiti
dosadašnja cijena tranzita za oko 50 posto.
MOL je jedna od vodećih naftnih kompanija na području srednje i
istočne Europe, dok je po ukupnom prihodu od 742,6 milijardi
forinti (više od 22 milijarde kuna) ostvarenih u prošloj godini
najveća mađarska tvrtka. Neto dobit kompanije (prije troškova
restrukturiranja i drugih izvanrednih troškova) u prošloj je
godini iznosila 65,3 milijarde forinti odnosno bila je 42,6 posto
veća nego prethodne godine.
(Hina) mku/ggr ds