ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko znanstvenim se skupom naslovljenim "Dies Academicus" danas prisjetila dvojice svojih bivših profesora i istaknutih bosanskih franjevaca - dr. fra
Rastislava Drljića i dr. fra Berislava Gavranovića. Skup održan u zagrebačkoj Starogradskoj vijećanici, priredili su članovi Udruge u čast i povodom stote obljetnice rođenja dvojice svojih profesora, koji su, istaknuto je, svojim djelovanjem ostavili duboke tragove ne samo u povijesti Gimnazije nego i u širemu kontekstu crkvene povijesti te povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini uopće.
ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Udruga đaka Franjevačke klasične
gimnazije Visoko znanstvenim se skupom naslovljenim "Dies
Academicus" danas prisjetila dvojice svojih bivših profesora i
istaknutih bosanskih franjevaca - dr. fra Rastislava Drljića i dr.
fra Berislava Gavranovića. Skup održan u zagrebačkoj Starogradskoj
vijećanici, priredili su članovi Udruge u čast i povodom stote
obljetnice rođenja dvojice svojih profesora, koji su, istaknuto
je, svojim djelovanjem ostavili duboke tragove ne samo u povijesti
Gimnazije nego i u širemu kontekstu crkvene povijesti te povijesti
Hrvata u Bosni i Hercegovini uopće. #L#
Namjera priređivača nije bila sustavno rasvjetljavanje života i
djela fra Rastislava i fra Berislava već okvirno obraditi pojedine
teme iz njihova djela, istaknuo je predsjednik Udruge Anto Jeličić.
Jer, drži Jeličić, još je prerano davati konačne sudove o njihovu
djelu te djelovanju franjevaca u Bosni i Hercegovini u XX. st.
Udruga je skupom željela ukazati na složenost življenja u Bosni i
Hercegovini prije te nakon ratnih devedesetih godina. Posebice se
pak, ističe Jeličić, htjelo ukazati na ugroženost opstanka Hrvata u
Bosni i Hercegovini koji vape za pomoć da bi izgradili porušene
domove i infrastrukturu nužnu za normalan život.
U tom smislu, dometnuo je "franjevci Bosne i Hercegovine svojim
stoljetnim rvanjem sa svim mogućim nedaćama mogu biti uzor
neslomljivosti i domoljublja".
O djelovanju spomenute dvojice istaknutih franjevaca, a i
franjevaca uopće, u očuvanju bosanske državnosti i hrvatske
samobitnosti u Bosni i Hercegovini govorili su članovi Udruge iz
Zagreba, Visokoga, Sarajeva, Dubrovnika i Muenchena - akademik
Dalibor Brozović, dr. Ivo Pranjković, Anto Dugonjić, fra Igancije
Gavran, fra Mato Mrkonjić, fra Stjepan Lovrić, fra Marijan Karaula,
Anto Šoljić, Srećko Džaja i Jozo Džambo, a među govornicima bili su
i drugi poznavatelji djelovanja franjevaca u Bosni i Hercegovini,
poput Tomislava Ladana.
Bosanski franjevci u djelo su provodili ideju o univerzalnosti
ljubavi, čime su bili pravi promicatelji europske i svjetske
kulture, rekao je Ladan govoreći o odnosu franjevaca i europske
kulture.
Dalibor Brozović osvrnu se pak na "glasine po kojima je fra
Rastislav Drljić bio jugofil i Jugoslaven". Nazvavši takva
stajališta zabludom, Brozović je rekao da je Drljić imao romatično
stanovište o slavenstvu. Jer, istaknuo je Brozović, "mnogo toga u
hrvatskoj povijesti zbilo se pod zvucima 'Lijepe naše', ali i pod
zvucima pjesme 'Hej Slaveni'". To što danas Hrvati ne pjevaju "Hej
Slaveni", posljedica je, drži Brozović, osamdesetgodišnje
povijesti i života u državi koja je Hrvate oštetila za dio njihove
autentične povijesti".
Srećko Džaja nije se pak složio s tim, kako je rekao, "difuznim
predodžabama o Drljićevu jugoslavenstvu". Za Džaju, "fra Rastislav
Drljić bio je pragmatičar - prilagodljiv čovjek koji se ponašao u
skladu s vremenom". Uz to, dometnuo je "jugoslavenstvo početka XX.
st. nije isto kao jugoslavenstvo danas i treba ih racionalno
razlikovati".
Član Udruge akademski slikar Vlatko Blažanović ovom je prigodom
darovao Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji Visoko portret fra
Rastislava Drljića.
(Hina) ip ds