IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 28. TRAVNJA 2000. GODINE

IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 28. TRAVNJA 2000. GODINE a) Indeksi na najznačajnijim svjetskim burzama u 12:00 GMT Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE -------------------------------------------------- New York/DJIA 10.888,10 10.945,50 Tokyo/NIKKEI 17.973,70 18.019,17 London/FTSE-100 6.279,70 6.179,30 Frankfurt/DAX 30 7.323,79 7.221,74 -------------------------------------------------- Komentar: Dvojbe više nema. Najnoviji statististički podaci pokazuju kako se američki gospodarski "boom" nastavio nesmiljenom brzinom i snagom. Prema podacima Ministarstva trgovine, objavljenih jučer neposredno prije otvaranja Wall Streeta, američki je bruto društveni proizvod (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju porastao 5,4 posto, prema ranije procjenjenih 5,9 posto. No, istodobno je deflacionirani BDP, inače najznačajniji pokazatelj kretanja cijena i inflacije, uvećan 2,7 posto u odnosu na očekivanih 2,2 posto. Ove su brojke, jednoglasni su analitičari, osjetno povećale vjerojatnost ponovno podizanja ključnih kamatnih stopa u SAD- u.Pritom ističu kako će se Fed na svojoj sjednici 16. svibnja vjerojatno odlučiti na drastičnije povećanje u odnosu na ranijih nekoliko puta kada ih je podizao po 0,25 postotnih bodova budući nisu polučila željene učinke. Špekulira se o povećanju kamata za 0,50 postotnih bodova. I podaci američkog Ministarstva rada analitičare su ponukale na isti zaključak. Indeks troškova zaposlenih (ECI) u prva je tri ovogodišnja mjeseca rastao najbrže u posljednjih deset godina. Naime, skočio je 1,4 posto u usporedbi s očekivanih 0,9 posto. Sve se ovo negativno odrazilo na njujorško tržište. Cijene tradicionalnih dionica značajno su pale, što je Dow Jones indeks odvuklo ispod razine od 10.900 bodova. Za razliku od Wall Streeta, ulagači u elektronskom trgovanju jučer su profitirali. Naime, općeprihvaćeno je mišljenje kako će dionice tehnološkog sektora ostati na "površini" neovisno o odluci Feda glede kamatnih stopa. Nasdaq indeks stoga je ojačao više od 140 bodova. Iako je logično zaključiti kako su američki statistički podaci jutros zabrinuli i ulagače na burzi u Tokiju, glavne razloge lošeg dana za najveću azijsku burzu ipak treba tražiti drugdje. Naime, za Nikkeijev pad ponajprije treba okriviti dionice financijskih institucija, poglavito banaka, zbog nagađanja o njihovoj trenutačnoj nelikvidnosti i time nevoljkosti za odobravanjem kredita. Nikkei je stoga, po prvi puta u posljednjih šest mjeseci, kraj sastanka dočekao ispod 18.000 bodova. Europske su pak burze ovoga jutra pozitivnu "injekciju" dobile od američkog elektronskog trgovanja. listu su dobitnica pritom predvodile ne samo tehnološke dionice, već i vrijednosnice telekomunikacijskog sektora koje su snažnu potporu dobile nakon objave sjajnih poslovnih rezultata švedskog Ericssona. I londonski FTSE i frankfurtski DAX skočili su danas oko 100 bodova. ------------------------------------------------- b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00 GMT TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI ------------------------------------------------- Euro/USD 0,9072 0,9132 0,9031 Euro/JPY 97,22 97,55 96,55 USD/JPY 107,18 107,39 106,38 Cijena zlata 275,95 USD/Unca ------------------------------------------------- Komentar: Jedinstvena je europska valuta u odnosu na američki dolar danas potonula na novu najnižu razinu svih vremena - 0,903 USD. U usporedbi pak s japanskim jenom, tečaj se eura tek neznatno izdigao iznad jučerašnjih rekordno niskih 96,52 JPY. Euru tako nije uspjela pomoći niti Europska središnja banka (ECB). Na svojoj je jučerašnjoj sjednici ECB donijela odluku da kamate poveća 0,25 postotnih bodova na 3,75 posto. No, jedinstvenoj europskoj valuti to nije donijelo željeni položaj. Jer, kažu analitičari, povećanjem kamata za četvrtinu postotnog boda, središnja europska financijska institucija zapravo nije učinila ništa značajno. Naime, da je primjerice kamate ostavila nepromjenjene, iskazala bi svoju poptunu nezainteresiranost glede budućnosti eura i čvrsto uvjerenje kako euro ima snage sam se izboriti za povoljnije ?mjesto pod suncem". S druge pak strane, povećanje kamata za više od 0,25 postotnih bodova moglo je prouzročiti paniku među ulagačima i produbiti nestabilnost, ne samo deviznih, tržišta. ?Na kakav god potez da se ECB odlučila, mi bismo je oštro kritizirali - ili zato što nije pomogla euru ili pak zato što ne čini ništa drugo već samo pomaže euru", pojasnio je trenutačno raspoloženje jedan analitičar. "Zelenbać" je i danas nastavio rasti u odnosu na jen, što je isključivo posljedica znatno uspješnijeg trgovanja u New Yorku u usporedbi s Tokijom. Inače, dolar trenutačno vrijedi više od 107 JPY.