ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Bivši ministar financija Borislav Škegro ponovio je danas da 102 milijuna dolara - koji su dobiveni od privatizacije Hrvatskih telekomunikacija i bili su prebačeni u jednu banku u Irskoj - nisu trebali
poslužiti za kupovanje socijalnog mira prije izbora, kao što ga se optužuje u medijskim napisima.
ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Bivši ministar financija Borislav
Škegro ponovio je danas da 102 milijuna dolara - koji su dobiveni od
privatizacije Hrvatskih telekomunikacija i bili su prebačeni u
jednu banku u Irskoj - nisu trebali poslužiti za kupovanje
socijalnog mira prije izbora, kao što ga se optužuje u medijskim
napisima.#L#
U hrvatskom tisku nedavno je objavljeno da je Ured predsjednika RH
na zahtjev MUP-a dostavio transkript i kazete razgovora iz
listopada 1999. između predsjednika Tuđmana i Škegre, u kojem
Škegro obavještava Tuđmana da je u jednu irsku banku prebačeno 100
milijuna dolara, koji su trebali poslužiti kako bi HDZ dobio
izbore.
Tih 102 milijuna dolara dio je prihoda od privatizacije HT-a, i
nalazili su se u pričuvi u inozemstvu, a iskorišteni su kako bi se
platilo dospjelo državno jamstvo za kredit koji je dobio
koncesionar autoceste Zagreb-Goričan, kazao je na današnjoj
konferenciji za novinare u Glavnom tajništvu HDZ-a Borislav
Škegro.
Napomenuo je da je taj novac bio u pričuvi u jednoj od
najkvalitetnijih banaka - Chase Manhattann Vista - registriranoj u
Irskoj, i da su za to, osim njega, znali i bivši predsjednik Franjo
Tuđman i premijer Zlatko Mateša.
Kazavši kako je novac bio u pričuvi "u slučaju da se dogodi
najgore", Škegro je istaknuo da je u prosincu dospjelo na naplatu
jamstvo za kredit za "Transeuropsku autocestu" u iznosu od oko 900
milijuna kuna, te da ta stavka nije bila predviđena u državnom
proračunu.
"Jesam li kao ministar financija mogao dopustiti da država
bankrotira kad je dospjelo na naplatu to jamstvo za Transeuropsku
autocestu, koja je dobila kredit od talijanske banke Mediocredito
Centrale", upitao je Škegro. Napomenuo je da je dospjelo jamstvo
otplaćeno dan prije roka, odnosno 2. prosinca prošle godine.
Također, rekao je da se 102 milijuna dolara nalazilo u banci u
Irskoj točno 54 dana, od 7. listopada do 2. prosinca prošle godine.
Tih 102 milijuna dolara nalazila su se u pričuvi u inozemstvu, kao
što se tamo nalaze i ukupne devizne pričuve HNB-a, kazao je.
Vlada je u listopadu prošle godine donijela odluku o prodaji 35
posto HT-a njemačkom Deutsche Telekomu za 850 milijuna dolara.
Ugovorom je bilo predviđeno da se 807,5 milijuna plati odmah po
potpisivanju ugovora, dok se preostalih 42,5 milijuna dolara
trebalo uplatiti kada se utvrde svi podaci o poslovanju HT-a.
Istaknuo je da se podaci o privatizaciji HT-a nalaze u
dokumentaciji koja je u Ministarstvu financija, te da je dinamika
trošenja novca dobivenog od privatizacije vidljiva svakom laiku.
Sve ove informacije predsjednik Mesić mogao je dobiti od ministra
financija Mate Crkvenca, bez ikakvog preslušavanja vrpci, kazao je
Škegro. No, Mesića, kaže Škegro, očito nije zanimala istina, njega
čini se više zanima blaćenje pokojnog predsjednika, njegovih
suradnika i HDZ-a.
Ističući kako žali što vrpca nije objavljena, Škegro je kazao da će
oni koji je preslušaju moći čuti sasvim suprotno od onoga što se
tvrdi u medijima.
Pozvao je hrvatsku Vladu da provjeri činjenice o kojima je govorio,
te da o tome izvijesti javnost, kao i da utvrdi individualnu
odgovornost svih onih koji su neprimjerenim istupima u javnosti i
dostavljanjem, kako je rekao, dezinformacija medijima, nanijeli
štetu ne samo njegovoj obitelji, nego i HDZ-u i hrvatskoj državi. Od
predsjednika Mesića očekujem ispriku, rekao je Škegro.
Na novinarski upit zašto ne tuži Mesića, i da li će samo novinari
snositi krivnju za objavljeno, Škegro je kazao da se najprije treba
utvrditi individulana odgovornost, te da ne želi ispasti žrtva zato
što novinare štiti novinarski kodeks prema kojem oni trebaju
štititi svoj izvor informacija.
(Hina) az im