FINANCIJSKI BILTEN 20. - 27. TRAVNJA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 20. - 27. travnja 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Županijski dom završio 40. sjednicu 8. Vlada upozorava na visoke kamte po kojima se zadužuju tvrtke 9. Zatvorena sjednica Vlade 10. Do sredine godine podmirit će se polovica državnih dugovanja 11. Mandati članova Savjeta HNB-a na raspolaganje Saboru 12. Zagrebačka banka preuzima Varaždinsku banku 13. Spajaju se Bjelovarska, Čakovečka i Trgovačka banka 14. I ove godine na Financijskom forumu dodijela Zlatne dionice 15. Statistika 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 20. IV. 8.100.000 7.100.000 11,33 % 234.430.000 21. IV. 21.200.000 21.200.000 13,52 % 253.537.000 25. IV. 20.000.000 14.700.000 13,68 % 214.245.000 26. IV. 13.450.000 11.450.000 12,16 % 205.145.000 27. IV. 1.000.000 1.000.000 12,50 % - Dnevni prosjek 12.750.000 11.090.000 12.63 % 226.839.000 Proteklih se tjedan dana trgovanje na Tržištu novca odvijalo u već uobičajenom ritmu - potražnja je u noćnom trgovanju s uspjehom podmirivana, dok je u dnevnom kreditiranju dio potražnje uglavnom ostajao bez pokrića. U prekonoćnom je trgovanju kreditorima posebno zanimljiv bio petak. Naime, zbog "dugog Uskršnjeg vikenda" poraslo je zanimanje kreditora za plasman svojih sredstava. Jer bilo im je u interesu plasirati što više sredstava te na taj način ostvariti zaradu na četverodnevnim kamatama U utorak, prvog ovotjednog radnog dana, započelo je novo razdoblje za održavanje obvezne pričuve, no potražnja za sredstvima bila je slaba. To pak govori u prilog činjenici da su "minusi" na računima depozitnih institucija očito smanjeni. U dnevnom se kreditiranju od utorka obvezna pričuva poslovnih banaka kod HNB počela obračunavati po novoj, sniženoj, stopi. Banke koje nisu korigirale stopu izdvajanja imale su pravo na povrat po toj osnovi, što su iskoristile već u srijedu i to u iznosu od preko 200 milijuna kuna. To je pak smanjilo potražanju za kratkoročnim pozajmicama. Međutim, opet su na scenu stupili kreditni limiti kreditora pa potražnja nije u cijelosti podmirena, a i dio je ponude ostao bez plasmana. U četvrtak je pak situacija bila čudna. Naime, prijavljena je ukupna potražnja od samo milijun kuna. Ponuda je pritom bila više no zadovoljavajuća, tj. iznosila je čak 45 milijuna kuna. Kreditori su stoga svoja sredstva, pokušavajući ih ipak plasirati, korisnicima koji nisu na njihovim limitnim listama nudili po cijeni od osam posto. Unatoč tome, zainteresiranih nije bilo Cijena se novca u proteklih tjedan dana nije značajnije izmijenila. Novi su opozivni krediti odobravani uz kamatu od 10,85 do 12,50 posto, dok se cijena za ročne kredite kretala na razini od 15 posto. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u petak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do 25. travnja. Prihvaćene su sve pristigle ponude u iznosu od oko 74,46 milijuna kuna. Pritom je prosječna kamata iznosila 12,50 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 95,2 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,80 posto, upisani su zapisi u iznosu od 67,7 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,95 posto, upisani su zapisi u iznosu do osam milijuna kuna, dok je pet milijuna kuna ponuda odbijeno. Na rok pak od 182 dana, uz kamatu od 12,30 posto, upisani su zapisi u iznosu od 19,5 milijuna kuna, dok je devet milijuna kuna ponuda odbijeno. Od 26. travnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,795 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 25. do 27. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 170 172 172 10.260 Pliva 522 545 529 2.153.845 Podravka 142 150 142 650.154 Varaždinska banka 280 285 280 38.160 Zagrebačka banka 0 1.181 1.215 1.181 9.919.606 Arenaturist 55 55 55 9.303 Jadran-turist 38 40 40 34,055 Karlovačka pivovara 360 360 360 36.000 Kraš 140 140 140 39.202 Plava laguna 800 800 800 10.400 Privredna banka 80 80 80 1.600 Riječka banka 127 138 130 452.184 Riviera 75 77 75 13.466 Splitska banka 85 85 85 3.995 Sunčani Hvar 23 23 23 13.794 Štedionica Sonic 401 401 401 802 Zagrebačka banka E 490 490 490 2.450 Zagrebačka banka C 650 650 650 650 13.389.927 Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi, unatoč "skraćenom" tjednu, ostvaren promet od 13,3 milijuna kuna, što je gotovo 70 posto više u odnosu na tjedan ranije. To se ponajviše može zahvaliti trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke (9,9 milijuna) te Plive (2,1 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 18 dionica, pri čemu ih je osam izgubilo, a pet dobilo na vrijednosti. Najveći je ovotjedni gubitnik, s cijenom nižom 100 kuna, bila dionica Plave lagune. Značajnije, 20 kuna, pojeftinila je i dionica Karlovačke pivovare. Slijedila ju je obična dionica Zagrebačke banke s padom cijene od 19 kuna. Cijena pak Podravkine dionice potonula je osam, a Splitske banke pet kuna. Dionica Jadran-turista jeftinija je ovoga tjedna četiri, a Rivijere tri kune. Na posljednjem se mjestu liste gubitnica, s padom cijene od jedne kune, našla dionica Sunčanog Hvara. S dobitkom od 55 kuna ili gotovo 25 posto, na listi je dobitnica vodeće mjesto zauzela dionica Varaždinske banke. Cijena dionica Plive te Privredne banke porasla je četiri kune. Dionica Dalmatinske banke poskupila je pak dvije, a Štedionice Sonic tek jednu kunu. CROBEX indeks je u odnosu na tjedan ranije potonuo šest bodova te se spustio na 835 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 25. do 27. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Brodospas 50 50 50 2.500 Bilo 14,70 80 80 9.718 Chromos Samobor 440 400 440 5.720 Elka 53 53 53 5.300 Ericsson-Tesla 200 202 200 140,380 Istraturist 45 45 45 3.600 Jadranski naftovod 1.250 1.250 1.250 8.750 PIF Dom 20,91 22,51 20,91 234.105 PIF Expandia 23,34 24,55 23,71 354.616 PIF Pleter 12,81 13,20 13,20 44.558 PIF Slavonski 12,62 12,71 12,70 171.351 PIF Sunce 10,70 11,20 10,70 84.206 PIF Sred. nac. 15,60 15,99 15,60 158.509 PIF Velebit 16,50 16,60 16,50 330.139 1.556.459 Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren skroman promet od 1,5 milijuna kuna, a aktivno je bilo 14 dionica. Pritom je šest dionica izgubilo na vrijednosti, dok su skuplje bile samo dionice pet PIF-ova. Najviše, 12 kuna, pojeftinila je dionica Ericsson-Tesle. Slijedila ju je, s gubitkom od sedam kuna, dionica Elke. Cijena pak dionice Brodospasa pala je dvije kune. U gubitku su bile i dvije dionice PIF-ova. Tako je cijena dionice Velebit fonda niža pet, a Središnjeg nacionalnog svega jednu lipu. Na listi je pak dobitnica vodeće mjesto, s cijenom višom 76 lipa, zauzela dionica Expandia fonda. S rastom cijene od 70 lipa, slijedila ju je dionica Pletera. Dionica Slavonskog fonda poskupila je 48, a fonda Sunce 28 lipa. Na kraju se ove liste zatekla dionica Dom fonda, budući joj je cijena porasla 11 lipa. Ponajviše zahvaljujući padu cijena dionica Ericsson-Tesle i Elke, VIN indeks potonuo je ovoga tjedna tri boda na 410 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 20. travnja 27. travnja Promjena u % New York/DJIA 10.674,96 10.945,50 + 2,53 Tokyo/Nikkei 18.959,32 18.019,17 - 4,96 London/FTSE-100 6.241,20 6.179,30 - 0,99 Frankfurt/DAX 30 7.157,95 7.221,74 + 0,89 Nakon dva izuzetno turbulentna i nestabilna tjedna, u prošlih je tjedan dana poslovanje na najznačajnijoj svjetskoj burzi proteklo u znatno pozitivnijem ozračju. To se ponajprije očituje i u kretanju Dow Jones indeksa, koji je u odnosu na prošli četvrtak skočio više od 2,50 posto ili za preko 270 bodova. U središtu su ulagača pritom bile tehnološke dionice, preciznije softwearski div Microsoft. Naime, ovih su dana financijski čelnici Microsofta procjene porasta zarade tvrtke za ovo tromjesečje spustili na 15 posto u odnosu na ranijih 20 posto. Ukoliko se pak tome pridoda negativni učinak, što su na ulagače imale špekulacije kako će američki Federalni sud, koji je početkom ovoga mjeseca donio presudu prema kojoj Gatesova tvrtka ima monopolski položaj na tržištu, od Microsofta zatražiti razdvajanje kompanije u dvije do tri manje tvrtke, stvari postaju puno jasnije. Naime, investitori su se nastojali riješiti Microsoftovih, ali i ostalih jakih tehnoloških, dionica prije no što takva odluka, odnosno takve procjene postanu stvarnost. No, strah je ulagača kratko trajao pa su se i cijene, ne samo Microsoftovih, već i Intelovih te Hewllet- Packardovih, dionica ubrzo oporavile. No, Dow Jones su u pozitivnom teritoriju u proteklih tjedan dana ipak držale tradicionalne vrijednosnice, poglavito financijskih institucija. Međutim, ulagači nisu baš posve bezbrižni. Naime, u četvrtak poslijepodne bit će objavljeni podaci o američkom bruto domaćem proizvodu (BDP) i kretanju plaća u prvom ovogodišnjem tromjesečju, a koji će, prema ocjenama većina analitičara, ukazati na nastavak snažnog gospodarskog rasta SAD-a. To su djelomično potvrdili i ovih dana objavljeni podaci o broju narudžbi za kupovinu trajnih proizvoda. Prema podacima Ministarstva trgovine, u ožujku je broj tih narudžbi, primjerice za zrakoplove i industrijske strojeve, skočio 2,6 posto, u odnosu na 1,8 posto koliko su iznosile ranije procjene analitičara. Zbog svega ovoga, ulagači su skloni mišljenju da će se Fed na sjednici zakazanoj za 16. svibnja odlučiti na drastičnije povećanje kamatnih stopa kako bi suzbio inflacijske pritiske i spriječio pregrijavanje američkog gospodarstva. Nikkei u izuzetno ranjivom razdoblju Najveći je gubitnik u proteklih tjedan dana svakako bila burza u Tokiju. Naime, u odnosu na prošli četvrtak Nikkei je oslabio gotovo pet posto ili oko 940 bodova i zaronio na najnižu razinu još od 02. studenog prošle godine - 18.019 bodova. Službeni je indeks tokijske burze Nikkei po svemu sudeći trenutačno vrlo ranjiv. U jednom je trenutku zapao i ispod razine od 18.000 bodova. Analitičari drže kako je tome razlog "uhodavanje" Nikkeija u novom sastavu. Naime, početkom tjedna Nikkei je modificiran i umjesto 225 dionica sada sadrži 195 dionica. Pritom su neke, primjerice zbog znatno manjeg obujma trgovanja, izuzete, no pridodatne su i neke nove, pri čemu je ponajviše onih iz tradicionalnog sektora. To je još jednom potvrdilo duže vrijeme prisutan trend na najznačajnijoj azijskoj burzi. Riječ je ponajprije o nepovjerenju tamošnjih ulagača prema tehnološkim dionicama. One su naime u prošlih sedam dana bile predmet obimnih dobitonosnih prodaja pa je tako u samo jednom danu službeni indeks tokijske burze, zbog osjetnog pada cijena tih dionica, potonuo više od 700 bodova. Znatnije su investicije ulagača, a time i osnovu za oporavak burze, spriječile i njihove nedoumice uoči objavljivanja podataka o američkom BDP-u i plaćama te izvješćima o poslovnim rezultatima vodećih japanskih tehnoloških kompanija. Na europskim burzama raznoliko Ulagači na dvije najznačajnije europske burze zbog Uskrsa su se "odmarali" u petak i ponedjeljak. No, niti ostatak tjedna nije protekao u uzbudljivijem ozračju. Tamošnji su ulagači većinom pratili zbivanja na Wall Streetu i Tokiju te se u skladu s tim i ponašali. Naime, nakon snažnog pada Nasdaqa i Europljani su se dobitonosnim prodaja odlučili "riješiti" TMT (tehnologija- mediji-telekomunikacije) dionica. Isto tako, većinu su tjedna proveli u špekulacijama kakve će signale odaslati podaci o kretanju američkog BDP-a i plaća u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Ti su podaci objavljeni prije zatvaranja Londona i Franfurta u četvrtak. Nažalost, kako su se i mnogi pribojavali potvrdili su robustan rast gospodarstva SAD-a, a time ojačali i strah kako će Fed osjetno povećati ključne američke kamatne stope. Stoga su u četvrtak indeksi obje burze značajno oslabili. Inače, na tjednoj se razini FTSE spustio jedan posto, dok je pak DAX bio viši oko 0,90 posto. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 20. travnja 27. travnja Promjena u % Euro/USD 0,9392 0,9096 - 3,15 Euro/JPY 98,93 96,75 - 2,20 USD/JPY 105,32 106,37 + 1,00 Cijena zlata: USD/Unca 20. travnja 27. travnja Promjena u % 280,65 276,10 - 1,62 Jedinstvena je europska valuta u četvrtak potonula na novu najnižu razinu svih vremena. Tečaj se eura prema američkom dolaru stropoštao na 0,906 USD, dok je u odnosu na japanski jen vrijedio tek 96,52 JPY. Iako se do zatvaranja deviznih tržišta lagano oporavio, na tjednoj je razini euro prema "zelenbaću" oslabio golemih 3,15 posto, a prema jenu, ništa manje zabrinjavajućih, 2,20 posto. Uzroke toga treba ponajprije tražiti u pesimizmu kako ulagača tako i analitičara glede budućeg gospodarskog prosperiteta Eurolanda, ali i u izuzetno promjenjivom raspoloženju svjetskih tržišta vrijednosnica. U prvom su dijelu tjedna, pojedini analitičari smatrali kako bi euro mogla spasiti Europska središnja banka (ECB) novim podizanjem ključnih kamatnih stopa. Na svojoj je sjednici u četvrtak ECB donijela odluku da kamate poveća 0,25 postotnih bodova na 3,75 posto. No, jedinstvenoj europskoj valuti to nije donijelo željeni položaj. Jer, kažu analitičari, povećanjem kamata za četvrtinu postotnog boda, središnja europska financijska institucija zapravo nije učinila ništa značajno. Naime, da je primjerice kamate ostavila nepromjenjene, iskazala bi svoju poptunu nezainteresiranost glede budućnosti eura i čvrsto uvjerenje kako euro ima snage sam se izboriti za povoljnije "mjesto pod suncem". S druge pak strane, povećanje kamata za više od 0,25 postotnih bodova moglo je prouzročiti paniku među ulagačima i produbiti nestabilnost, ne samo deviznih, tržišta. "Na kakav god potez da se ECB odlučila, mi bismo je oštro kritizirali - ili zato što nije pomogla euru ili pak zato što ne čini ništa drugo već samo pomaže euru", pojasnio je trenutačno raspoloženje jedan analitičar. Inače, zaključno sa srijedom, znači i prije odluke ECB- a, jedinstvena je europska valuta od svog uvođenja u siječnju prošle godine, u odnosu na dolar oslabila 21 posto, dok je prema jenu jeftinija 26 posto. Osim prema euru, dolar je u proteklih tjedan dana poskupio i u usporedbi s japanskom valutom. Naime, dosegnuo je gotovo 106,40 JPY, što je prema prošlom četvrtku jedan posto više. Prema riječima analitičara, odnos dolar/jen odražava trenutačnu situaciju na tržištima dionica. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 21.- 28. travnja 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 21. travnja 28. travnja u % Euro 1 7,7208 7,7283 + 0,10 DEM 1 3,9476 3,9514 + 0,10 USD 1 8,2232 8,3912 + 2,04 GBP 1 12,9812 13,2179 + 1,82 JPY 100 7,8548 7,8991 + 0,56 ATS 1 0,5610 0,5616 + 0,10 ITL 100 0,3987 0,3991 + 0,10 CHF 1 4,9144 4,9114 - 0,06 SIT 100 3,7944 3,7976 + 0,08 Njemačka je marka u proteklih tjedan dana na tečajnici HNB ojačala 0,10 posto. Isto tako, poskupile su i gotovo sve ostale valute. Tečajevi američkog dolara i britanske funte rastu već treći tjedan zaredom. U tom je razdoblju cijena "zelenbaća" skočila preko 4,30 posto, a funte više od 3,70 posto. U značajnom je porastu i tečaj japanskog jena. Naime, u posljednja je dva tjedna on porastao gotovo 3,50 posto. Tijekom proteklih 14 dana porasla je i cijena slovenskog tolara i to približno 0,60 posto. Kao i marka, u odnosu na prošli četvrtak euro, austrijski šiling i talijanska lira poskupili su 0,10 posto. U proteklih je tjedan dana na vrijednosti izgubila tek jedna valuta. Naime, tečaj švicarskog franka spustio se 0,06 posto. 7. Županijski dom završio 40. sjednicu Županijski dom Hrvatskog državnog sabora jednoglasno je u srijedu podržao dva prijedloga zakona kojima je cilj utvrđivanje pravila u zaštiti prava autora nad njihovim djelima kada su ona objavljena putem Interneta. Radi se o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo te Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o izvedbama i fonogramima Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo. U kraćem obrazloženju Nikola Kopčić, ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, kazao je kako se tim ugovorima Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo ustanovljuju nova međunarodna pravila u trgovini proizvodima čija je distribucija moguća putem Interneta, a na koja autori polažu prava. Istaknuo je također kako će se potvrđivanjem tih ugovora u konačnici omogućiti bolja zaštita prava hrvatskih autora. Županijski je dom bez rasprave podržao oba prijedloga zakona u hitnom postupku, čime je završena 40. sjednica tog Doma. 8. Vlada upozorava na visoke kamte po kojima se zadužuju tvrtke Hrvatska se Vlada u četvrtak načelno suglasila sa zaduživanjem Hrvatskih pošta (kod Raiffeisen banke) i Hrvatskih telekomunikacija (kod Siemensa), ali i upozorila na previsoke kamate od deset posto, odnosno 6,25 posto za nabavu opreme. Vlada je stoga zatražila da se potraže rješenja s povoljnijim kamatama te više transparentnosti u nabavi opreme. Hrvatske su pošte od Vlade zatražile suglasnost za zajam kod Raiffeisen banke u iznosu od 12,5 milijuna DEM na 4,5 godina i uz godišnju kamatu od deset posto. Zajam bi se koristio za automatsku razradu pismovnih pošiljaka (Zagreb, Split, Rijeka), informatizaciju i tehnološko unapređenje te ulaganje u trajna sredstva na ratom stradalim područjima. Ministar financija Mato Crkvenac upozorio je da je to vrlo visoka kamata te uz načelnu suglasnost zatražio od Pošte da potraži povoljnije rješenje. Stoga bi prije samog potpisivanja aranžmana na njega suglasnost trebalo dati Ministarstvo financija. Na niz je kritika naišla i visina kamate od 6,25 posto po kojoj bi se Hrvatske telekomunikacije zadužile kod tvrtke Siemens. Taj zajam u iznosu 20,16 milijuna DEM koristio bi se za plaćanje opreme i usluga u GSM CRONET mreži. Upravo zato što se radi o nabavi opreme kredit je za ministra javnih radova, obnove i useljeništva Radimira Čačića još nepovoljniji od prvoga. "Ako nabavljate robu uz kamatu od 6,25 posto može se reći da su vas 'oderali'", kaže Čačić. Kritičan je i ministar gospodarstva Goranko Fižulić koji smatra da je riječ o "nastavku prakse u kojoj se država smatrala kravom muzarom". Onima koji daju takve zajmove, Fižulić je poručio da "ekstraprofite ostvaruju u nekoj drugoj državi, a ne ovdje". Tako su obje odluke dobile tek načelnu Vladinu suglasnost, uz traženja da se prouče uvjeti drugih banaka te traženje uvida u ponude koje stižu na natječaje za nabavu roba i usluga. 9. Zatvorena sjednica Vlade Na zatvorenom je dijelu sjednice održanom u četvrtak Vlada RH, između ostaloga, prihvatila prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka kojemu je svrha prenošenje odgovornosti za buduće teškoće u bankarskom poslovanju na uprave, nadzorne odbore, vlasnike i ustanove za nadzor rada banaka, dok su po važećem zakonu teret sanacije banaka snosili porezni obveznici. Isto tako, donijeta je odluka o pokretanju druge faze privatizacije - javne ponude dionica Hrvatskih telekomunikacija d. d. kao i odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade za privatizaciju javnih poduzeća. Koordinacija za borbu protiv gospodarskoga kriminala dopunjena je novim članom - glavnim deviznim inspektorom. 10. Do sredine godine podmirit će se polovica državnih dugovanja Više od polovine, od ukupno 9,58 milijardi kuna starih državnih dugovanja, bit će podmireno do sredine godine, odnosno u lipnju, najavljeno je iz Ministarstva financija. Dio od 3,6 milijardi kuna podmirit će se novcem iz državnog proračuna, dok će se dio podmiriti vrijednosnim papirima kao što su obveznice za zdravstvo, porezne obveznice. Značit će to pojavu novih državnih vrijednosnica te zaživljavanje za sada ipak prilično nerazvijenog hrvatskog tržišta kapitala. Kod vrijednosnih papira koji će se emitirati za podmirenje starih državnih dugovanja vodilo se računa da oni ne budu u razmjerima i s uporištima koja bi mogla ugrožavati stabilnost, izjavio je na nedavnoj konferenciji za novinare ministar financija Mato Crkvenac. Najavio je da će se država i ubuduće puno više oslanjati na vrijednosne papire. Crkvenac smatra da bi i hrvatske tvrtke trebale na tržište više izlaziti sa svojim vrijednosnim papirima, a ne kao sada oslanjati se samo na klasične bankarske kredite. Zanimanje javnosti ponajviše je izazvala najava o izdavanju poreznih obveznica. One se, prema Vladinu programu za podmirenje dugovanja, planiraju emitirati u lipnju, u iznosu 1,586 milijardi kuna. Porezne obveznice bile bi vrijednosni papiri Ministarstva financija koji bi kružili u gospodarstvu potirući međusobna dugovanja i potraživanja dok ne završe kod onoga tko ima poreznu obvezu prema državi. Na bojazan da bi te obveznice mogle izazvati poreznu evaziju, iz Ministarstva poručuju kako do toga neće doći, kako će se s njima raditi vrlo pažljivo i uz strogu kontrolu. I nagomilana dugovanja u zdravstvu rješavat će se vrijednosnim papirima, odnosno obveznicama. Konzorcij banaka na čelu sa Zagrebačkom bankom otkupit će obveznica u iznosu 1,7 milijardi kuna u iduća dva mjeseca. U međuvremenu bi se dijelom toga kredita, s otprilike 400 milijuna kuna našla "financijska premosnica" dok ne dođe do realizacije naplate obveznica. Od dugovanja (3,6 milijardi) koja će se podmirivati iz proračuna, kako je nedavno izvijestio zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, već je podmireno 1,3 milijarde, od čega 372 milijuna u gotovini. Među starim dugovanjima koja su do sada podmirena su primjerice prošlogodišnji dugovi za socijalnu skrb, dio dugova Ureda za prognanike i izbjeglice, dio obveza za subvencije, premije i regrese u poljoprivredi, i slično. Vlada dio dugovanja namjerava podmiriti mjenicama, i to u ukupnom iznosu 1,6 milijardi. Pritom bi se već 2. svibnja izišlo s 400 milijuna kuna s dospjećem u svibnju i lipnju, a preostalih 1,2 milijarde u posljednjem kvartalu ove godine. Jedna od mjera za rješavanje dugovanja je i prijeboj poreznih obveza s potraživanjima koje dobavljači, odnosno tvrtke imaju od ministarstava. Na taj je način već rješeno približno 300 milijuna kuna, a ukupno bi se u iduća dva mjeseca tako podmirilo 1,3 milijarde dugovanja. Država izdvojeno pak namjerava rješavati dugovanje od 2,4 milijarde kuna po osnovi osigurane štednje u propalim bankama. Tek manji dio toga, 420 milijuna isplatit će se iz proračuna, a za preostalih 1,9 milijardi radi se na posebnom aranžmanu. 11. Mandati članova Savjeta HNB-a na raspolaganje Saboru Članovi Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB) odlučili su na sjednici, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, staviti svoje mandate na raspolaganje Hrvatskom državnom saboru, priopćeno je iz HNB-a. Odluka je donijeta jednoglasno (uz jednog odsutnog člana), nakon uvida u raspravu i zaključke s prošlotjedne sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora, na kojoj nisu prihvaćena izvješća o radu središnje banke za 1998. i prvu polovinu 1999., kao ni financijski planovi za prošlu i ovu godinu, čime je zapravo uskraćena podrška ovom najvišem tijelu središnje banke, koje je te dokumente prethodno usvojilo. Vodeći računa u prvom redu o važnosti što veće vjerodostojnosti, stabilizirajućeg djelovanja i kontinuiteta u ostvarivanju ustavnih zadaća središnje banke, Savjet HNB ocijenio je da će odlukom o vraćanju mandata Hrvatskom državnom saboru, nadležnom za razrješenje i imenovanje članova Savjeta HNB i najviših dužnosnika središnje banke, dati odgovarajući doprinos razrješavanju nastale situacije u što kraćem roku, odnosno sa što manje neželjenih posljedica za makroekonomsku stabilnost, povjerenje u hrvatski bankovni sustav i za položaj zemlje na financijskim tržištima. Savjet HNB apelira i na sve sudionike daljnjih odluka vezanih za središnju banku i bankovni sustav da vode računa o tim ciljevima. Upravo iz tih razloga, Savjet HNB zaključio je da i njegovi članovi, kao i svi djelatnici središnje banke, trebaju s najvećom mogućom odgovornošću i predanošću obavljati i nadalje svoje dužnosti sve dok Hrvatski državni sabor ne donese o ovome svoje odluke. Sukladno takvom stavu, i na ovoj sjednici je donijeto i više drugih odluka iz djelokruga najvišeg tijela Hrvatske narodne banke. Tako je njemačkoj Bayerische Landesbank izdana prethodna suglasnost za preuzimanje 59,9 posto dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini Riječke banke d.d. Rijeka, a isto takvu suglasnost dobila je i talijanska banka Unicredito Italiano za preuzimanje 62,6 posto dionica s pravom glasa u Splitskoj banci d.d.. Split. Nije bilo nikakvih zapreka niti za neizdavanje suglasnosti Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb za preuzimanje 70 posto dionica s pravom glasa u Varaždinskoj banci d.d. Varaždin, pogotovo nakon što su se za ovog kupca opredijelili i Uprava i Nadzorni odbor Varaždinske banke, te je potom Raiffeisen Zentralbank Oesterreich AG iz Beča odustala od nadmetanja za istu banku i povukla svoj zahtjev za suglasnost. 12. Zagrebačka banka preuzima Varaždinsku banku Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) dao je suglasnost Zagrebačkoj banci za stjecanje više od 70 posto dionica Varaždinske banke, izvijestili su u četvrtak iz Zagrebačke banke. Zagrebačka banka do sada je na tržištu kupila gotovo deset posto dionica Varaždinske banke, a o rokovima i načinu daljnje kupnje dionica, odlučit će Uprava Zagrebačke banke u skladu s ponudom danom Upravi i Nadzornom odboru Varaždinske banke. Nakon suglasnosti HNB-a, o svojoj namjeri daljnje kupnje dionica Varaždinske banke, Zagrebačka banka će obavijestiti Komisiju za vrijednosne papire, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i druge relevantne institucije. Preuzimanjem Varaždinske banke, vodeće regionalne banke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Zagrebačka banka će dodatno ojačati svoj položaj na tržištu, a Varaždinska banka će ulaskom u Grupaciju Zagrebačke banke dodati novu kvalitetu svom poslovanju i proširiti usluge, ocjenjuju u Zagrebačkoj banci. 13. Spajaju se Bjelovarska, Čakovečka i Trgovačka banka Ugovorom o spajanju Bjelovarske, Čakovečke i Trgovačke banke, potpisanom u četvrtak u Bjelovaru, stvara se nova banka, s aktivom od otprilike 2,5 milijarde kuna. Prema riječima predsjednika Uprave Bjelovarske banke Petra Radakovića, ovaj je ugovor prvi korak u spajanju koje će službeno potvrditi glavne skupštine tri banake, s ciljem stvaranja nove banke, čiji će većinski vlasnici biti dvije austrijske banke - Erste bank iz Beča i Steiermarkische iz Graza. Sjedište nove banke, koja ima za cilj racionalizirati i povećati uspješnost poslovanja te postati jednom od vodećih banaka u Hrvatskoj, bit će u Zagrebu. Ime nove banke, kazao je Radaković, bit će najvjerojatnije Erste i Steiermarkische banka. Nova banka bit će okrenuta i dalje prije svega malom i srednjem poduzetništvu, ali će se snažnije širiti i na međunarodno tržište. U sve tri banke ukupno je 386 zaposlenih. 14. I ove godine na Financijskom forumu dodijela Zlatne dionice Na Petom hrvatskom financijskom forumu, koji će se u organizaciji Infoinvesta, održati od 3. do 5. svibnja u Zagrebu, bit će dodijeljena Zlatna dionica za najbolju dionicu na hrvatskom tržištu kapitala u 1999. godini. Istodobno, bit će dodijeljena i priznanja za najbolju bankarsku, industrijsku i turističku dionicu te prvi put nagrada za najbolju dionicu privatizacijskog fonda (PIF). U konkurenciji za izbor na temelju unaprijed određenih kriterija ušle su dionice 16 dioničkih društava: Arenaturist, Istraturist, Jadran-turist, Pliva, Podravka, Privredna banka Zagreb, Riječka banka, Riviera holding, Splitska, Varaždinska, Zagrebačka banka (redovne i povlaštene dionice) te Zagrebačka pivovara. Za najbolju dionicu PIF-a kandidirano je svih sedam hrvatskih privatizacijskih fondova: Dom fond, Expandia fond, PIF Pleter, Slavonski PIF, Sunce PIF, Središnji nacionalni fond PIF i Velebit PIF. Kriteriji za nominaciju dionice u jednu od kategorija su bili njena likvidnost, profitabilnost, kapitalizacija te od ove godine članstvo u Središnjoj depozitarnoj agenciji (SDA). Dionica je također morala kotirati na organiziranom tržištu vrijednosnica i njome se moralo aktivno trgovati barem 50 dana. Žiri Zlatne dionice, sastavljen od 30-ak predstavnika brokerskih kuća, investicijskih fondova, financijskih stručnjaka i novinara, izabrat će i događaj godine na hrvatskom tržištu kapitala. Dodjelu Zlatne dionice organiziraju već treću godinu za redom redakcije tjednog priloga Večernjeg lista "Poslovni svijet", emisije Hrvatske radio televizije "Poslovni klub" te tvrtka Kapital klub. Peti hrvatski financijski forum i ove se godine održava pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Zagrebačke burze u hotelu Inter-Continental u Zagrebu. Glavni moto Foruma, na kojemu će se predstaviti stotinjak sudionika hrvatskog financijskog tržišta te inozemnih predstavnika, bit će "Na novom razvojnom putu". Financijski forum, središnje je mjesto informiranja, predstavljanja i raspravljanja o "financijskoj industriji", a cilj mu je predstavljanje poslovnih aktivnosti, novih financijskih proizvoda i planova svih najvažnijih sudionika u hrvatskom financijskom sektoru. 15. Statistika Rast robnog izvoza - Hrvatska je u prva dva mjeseca ove godine izvezla u inozemstvo roba u vrijednosti od 666,3 milijuna USD, što je 11,8 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno, uvezeno je roba za 931,5 milijuna USD ili 8,3 posto manje nego u prva dva prošlogodišnja mjeseca. Vanjskotrgovinski deficit iznosi 265 milijuna USD, a pokrivenost uvoza izvozom je 71,5 posto, prethodni su podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prošlogodišnji pad izvoza to su nesumnjivo povoljni izvozni rezultati, pri čemu treba imati u vidu i promjene u metodologije prikupljanja podataka o robnoj razmjeni. Od 1. siječnja u Hrvatskoj je u primjeni novi Carinski zakon kojim je u carinskom postupku propisana upotreba nove carinske isprave - Jedinstvene carinske deklaracije. Uvođenje novog izvora podataka uzrokovalo je potpuno novi pristup u obradi podataka u Državnom zavodu za statistiku. Osim toga, od početka ove godine promijenjen je način statističke obrade podataka o izvozu i uvozu prema kojem se u određenom mjesecu obrađuju samo one deklaracije koje imaju datum prihvaćanja u carinarnici/ispostavi iz tog mjeeeca, a na isti način izvršeno je preračunavanje podataka i za baznu godinu. Podaci o izvozu po sektorima pokazuju da je u prva dva mjeseca ove godine izvezeno strojeva i transportnih uređaja za 187,4 milijuna USD, što je 42,9 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Raznih gotovih proizvoda izvezeno je u vrijednosti od 137 milijuna USD, a kemijskih proizvoda za 85,5 milijuna USD ili 4,1 posto više. Značajan rast izvoza, za 104 posto, na 71,6 milijuna USD ostvaren je u sektoru mineralna goriva i maziva, dok je pad od 22,4 posto na 39 milijuna USD zabilježen kod izvoza hrane i živih životinja. Značajano je da je izvoz u zemlje EU, na koje otpada 59 posto vrijedosti svih isporuka u inozemstvo, povećan 17,7 posto na 393,4 milijuna USD. Istodobno, uvoz iz zemalja EU, ostvaren u vrijednosti od 514,6 milijuna USD, manji je 8,6 posto u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine. Po vrijednosti izvoza među pojednim zemljama i dalje je na prvom mjestu Italija, u koju je u prva dva mjeseca ove godine izvezeno roba u vrijednosti od 165,6 milijuna USD, što je 51,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Hrvatski je uvoz iz te zemlje veći dva posto i iznosi 145,8 milijuna USD. U Njemačku je ostvaren izvoz od 95,2 milijuna USD, što je 23,6 posto manje nego u prva dva prošlogodišnja mjeseca, a i uvoz iz te zemlje, u vrijednosti od 160,5 milijuna USD, manji je 20 posto. Manje smanjenje robne razmjene bilježi se sa susjednom Slovenijom, u koju je izvezeno roba za 62,9 milijuna USD ili 3,4 posto manje, a uvezeno za 79,7 milijuna USD, što je smanjenje od 2,2 posto. U prvom tromjesečju tečaj kune stabilan - Tečaj kune prema euru, odnosno DEM te ostalim valutama zemalja članica Europske monetarne unije tijekom prvog tromjesečja ove godine bio je stabilan, ukupno oslabivši samo 0,63 posto, ističu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). U ožujku je tečaj kune prema DEM u prosjeku oslabio neznatnih 0,04 posto u usporedbi s prosječnim vrijedostima ostvrenim u veljači. Prosječni je pak tečaj USD u ožujku porastao 2,09 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom, a na kraju ožujka zabilježena je aprecijacija dolara prema kuni od 1,23 posto. Stoga je na kraju ožujka ostvarena blaga deprecijacija dnevnog nominalnog efektivnog tečaja kune od 0,48 posto, podaci su iz travanjskog Biltena HNB-a. Pritom se napominje da u uvjetima koje karakterizira izostanak značajnijih pritisaka na tečaj, u ožujku nije bilo intervencija središnje banke na deviznom tržištu. Unatoč nešto jačoj deprecijaciji kune od 0,53 posto u siječnju, koja se, po ocjenama iz HNB-a, dijelom može pripisati pojačanoj potražnji za devizama zbog neizvjesnosti oko gospodarskih smjernica nove vlasti, tijekom prva tri mjseca ove godine tečaj kune prema euru, DEM i ostalim valutama zemalja EMU bio je stabilan, odnosno oslabio je svega 0,63 posto. Dnevni nominalni efektivni tečaj koji odražava kretanje najznačajnijih svjetskih valuta za hrvatsko gospodarstvo, oslabio je tijekom prva tri ovogodišnja mjeseca 2,61 posto. Pritom se u HNB-u napominje kako je značajan doprinos smanjenju pritisaka povećane potražnje na deviznom tržištu u prva tri mjeseca, kada dospijevaju i velike rate inozemnih kredita, imao ostvareni priliv od privatizacije Privredne banke Zagreb (PBZ) kao i od plasiranih euroobveznica. Realni je pak efektivni tečaj deflacioniran cijenama na malo u veljači deprecirao 1,2 posto, a deflacioniran cijenama pri proizvođačima 0,79 posto.