DE-IZVJEŠĆA-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije RDW-PREGLED TISKA-27-4 NJEMAČKI RADIO - RDW 27. IV. 2000. Pregled tiska "Iz današnjeg pisanja njemačkog tiska izdvajamo dvije naglašene teme: pad tečaja europske valute eura i
povoljne prognoze na njemačkom tržištu rada. O prvoj temi u dnevniku 'Leipziger Volkszitung' čitamo: 'Dođe li nam marka, ostajemo, ako ne dođe - mi idemo k njoj. I takvim su sloganom, demonstrirali građani DDR-a za njemačko jedinstvo i za monetarnu uniju. Teško je moguće pretpostaviti da bi netko od njih danas svoj glas digao za euro. Ni jedno ni drugo ne čudi: njemačka marka je simbol zapadno-njemačkoga gospodarskog čuda, ona je jamčila standard i samim time bila mamac. Euro je pak otkad je uveden, prije petnaest mjeseci, u odnosu na dolar izgubio više od petine svoje vrijednosti. Stalni pad vrijednosti daje mu imidž gubitnika', navodi 'Leipziger Volkszeitung'. Dnevnik 'Nordbayerischer Kurier' na to međutim gleda drukčije: 'Strah za euro je neutemeljen. Gospodarstvo cvjeta, smanjuje se broj nezaposlenih. Do sada ne može biti govora ni o uvezenoj inflaciji. Spirala cijena okreće se prema dolje, euro je na svojim domaćim tržištima čvrsta valuta. Opasnosti vrebaju na drugoj
NJEMAČKI RADIO - RDW
27. IV. 2000.
Pregled tiska
"Iz današnjeg pisanja njemačkog tiska izdvajamo dvije naglašene
teme: pad tečaja europske valute eura i povoljne prognoze na
njemačkom tržištu rada.
O prvoj temi u dnevniku 'Leipziger Volkszitung' čitamo: 'Dođe li
nam marka, ostajemo, ako ne dođe - mi idemo k njoj. I takvim su
sloganom, demonstrirali građani DDR-a za njemačko jedinstvo i za
monetarnu uniju. Teško je moguće pretpostaviti da bi netko od njih
danas svoj glas digao za euro. Ni jedno ni drugo ne čudi: njemačka
marka je simbol zapadno-njemačkoga gospodarskog čuda, ona je
jamčila standard i samim time bila mamac. Euro je pak otkad je
uveden, prije petnaest mjeseci, u odnosu na dolar izgubio više od
petine svoje vrijednosti. Stalni pad vrijednosti daje mu imidž
gubitnika', navodi 'Leipziger Volkszeitung'.
Dnevnik 'Nordbayerischer Kurier' na to međutim gleda drukčije:
'Strah za euro je neutemeljen. Gospodarstvo cvjeta, smanjuje se
broj nezaposlenih. Do sada ne može biti govora ni o uvezenoj
inflaciji. Spirala cijena okreće se prema dolje, euro je na svojim
domaćim tržištima čvrsta valuta. Opasnosti vrebaju na drugoj
strani: 'Slatki otrov' slabe valute, koji ohrabruje izvoznike ali
paralizira reformatore, ne smije sprječavati potrebnu reformu
poreznoga i socijalnog sustava', upozorava 'Nordbayerischer
Kurier'.
Pišući o ovoj temi 'Mannheimer Morgen' bavi se spekulacijama o
mogućem potezu Europske središnje banke - novom podizanju kamata i
ističe: 'Naravno da je zavrtanje kamatnoga vijka sredstvo za
zaustavljanje pada tečaja eura. Tko ga suviše stegne, davi
konjunkturu. Europljani stoga moraju povezati snage. Na žalost,
Europsko povjerenstvo ustrajava na stanju paraliziranosti, budući
da je njegov šef Romano Prodi, očito krivo kadrovsko rješenje.
Bruxelles konačno ponovno mora pojačati brzinu kako bi stvorio
povoljne okvirne uvjete. Gospodarske prognoze su povoljne. Ali to
se može promijeniti, jer slabost valute zao je predznak inflacije.
Dođe li stvarno do toga, onda pomažu jedino bolni zahvati',
podsjeća 'Mannheimer Morgen'.
Povoljne prognoze na njemačkome tržištu rada. A one ovih dana
dolaze s više strana. Najprije su eksperti za istraživanje
gospodarstva izjavili kako bi broj nezaposlenih u Njemačkoj već do
2002. mogao pasti ispod psihološki važne granice od tri milijuna.
Potom je predsjednik Saveznog Zavoda za rad Bernhard Jagoda
ustvrdio kako je moguće da će se sadašnji broj nezaposlenih od
četiri milijuna u idućih deset godina prepoloviti, a zamjenica
predsjednika Njemačkog Saveza sindikata Ursula Engelen-Kefer,
iznijela je još i svjetlije viđenje: kazala je da bi za deset godina
nezaposlenost u Njemačoj mogla biti smanjena čak za tri milijuna,
čime bi se, praktično, postigla puna zaposlenost.
'Magdeburger Volksstimme' naglašava: 'Ima prognoza kojima srce
želi vjerovati, čak i kad se razum protiv toga buni. Njemačka se
tako već četiri godine muči sa službeno četiri milijuna
nezaposlenih, u stvarnosti ih je najmanje šest milijuna. I onda
ovo: najkasnije za deset godina svi ćemo biti lišeni te brige. Tada
ćemo čak ponovno morati uvoziti radnu snagu. To je kao san iz kojeg
se čovjek ne želi probuditi. To je san na 'gornjem kraju spektra
optimizma' - kako upozoravaju eksperti za tržište rada. Činjenice
zabranjuju bilo kakvu euforiju: do sada je broj nezaposlenih stalno
brže rastao nego što je padao. Sve dok je jeftinije deset bankara
zamijeniti jednim računalom, takve su prognoze iluzorne. Ali
čovjek u to ipak želi vjerovati', bilježi komentator lista
'Magdeburger Volksstimme'".
(RDW)