GB-HR-RAZGOVORI-Vlada-Izbjeglice/prognanici BBC-IZMJENA ZAKONA O OBNOVI-27-4 BRITANSKI RADIO - BBC 27. IV. 2000. Hrvatski je Sabor danas u prvom čitanju imao prijedlog izmjena zakona o obnovi, kojima se izjednačavaju prava svih
povratnika, bez obzira na njihovu nacionalnost, te zakona o uporabi jezika manjina. BBC u razgovoru s Robertom Palmerom, glasnogovornikom misije OESS-a, i Brankom Pekom, tajnikom Zajednice povratnika, daje odgovor kako te izmjene ocjenjuju predstavnici međunarodne zajednice i oni na koje se zakon odnosi, povratnici. Prilog Sanje Ravlić i Ivan Šubarić-Hedl."Za međunarodnu zajednicu povratak svih izbjeglica s područja jugoistočne Europe od izuzetnog je značenja, pa ohrabruju potezi nove hrvatske vlade, kaže Peter Palmer, glasnogovornik misije OESS-a u Zagrebu.- Izmjena ovog zakona vrlo je važna. Time je uklonjena jedna od glavnih zapreka povratku Srba u Hrvatsku. Prema prijašnjem zakonu postojale su različite kategorije izbjeglica, i on je diskriminirao većinu srpskih izbjeglica jer im je bilo teže doći do novca za obnovu od Hrvata. To je razlog tome što, kad putujete Hrvatskom, možete na mnogo mjesta vidjeti da su hrvatska sela obnovljena, dok srpska nisu.
BRITANSKI RADIO - BBC
27. IV. 2000.
Hrvatski je Sabor danas u prvom čitanju imao prijedlog izmjena
zakona o obnovi, kojima se izjednačavaju prava svih povratnika, bez
obzira na njihovu nacionalnost, te zakona o uporabi jezika manjina.
BBC u razgovoru s Robertom Palmerom, glasnogovornikom misije OESS-
a, i Brankom Pekom, tajnikom Zajednice povratnika, daje odgovor
kako te izmjene ocjenjuju predstavnici međunarodne zajednice i oni
na koje se zakon odnosi, povratnici. Prilog Sanje Ravlić i Ivan
Šubarić-Hedl.
"Za međunarodnu zajednicu povratak svih izbjeglica s područja
jugoistočne Europe od izuzetnog je značenja, pa ohrabruju potezi
nove hrvatske vlade, kaže Peter Palmer, glasnogovornik misije
OESS-a u Zagrebu.
- Izmjena ovog zakona vrlo je važna. Time je uklonjena jedna od
glavnih zapreka povratku Srba u Hrvatsku. Prema prijašnjem zakonu
postojale su različite kategorije izbjeglica, i on je
diskriminirao većinu srpskih izbjeglica jer im je bilo teže doći do
novca za obnovu od Hrvata. To je razlog tome što, kad putujete
Hrvatskom, možete na mnogo mjesta vidjeti da su hrvatska sela
obnovljena, dok srpska nisu.
No, prema mišljenju oporbenog HDZ-a i HSP-a, ovim se izmjenama
zakona izjednačavaju agresor i žrtva. To mišljenje dijeli i
zajednica povratnika Hrvatske, kako to iznosi njezin tajnik Branko
Pek.
- Sada, donošenjem ovog zakona, sve one ljude koji su se jasno
opredijelili, odnosno izjasnili su se da ne žele živjeti pod
hrvatskom zastavom, pod hrvatskom vlasti i zato su napustili RH -
imali su priliku, sve ovo vrijeme do sada nitko im to nije branio i
priječio, i dosadašnji Zakon o obnovi im je omogućavao, samo uz
određene prioritete. Bilo je rečeno, prioritet prvo imaju,
naravno, invalidi, branitelji, udovice poginulih i roditelji
poginulih i nestalih. Iza toga su bili prognanici i izbjeglice i
ostali ljudi. I, naravo, hrvatski korpus iz drugih država, iz BiH,
ali i povratnici iz drugih zemalja.
No, hrvatska vlada jasno je dala do znanja, kaže Peter Palmer iz
misije OESS-a, da povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku ne
uvjetuje rješavanjem problema povratka hrvatskih izbjeglica u BiH,
poglavito na područje RS-a.
- No, povratak Hrvata u BiH također je važan. Povratak onih koji se
tamo žele vratiti, jer nitko nikoga ne može natjerati da se negdje
vrati. Naravno, uvjeti za povratak izbjeglica u BiH, i naročito na
područje RS-a, potpuno su neprihvatljivi i, naravno, tamo se
situacija treba promijeniti. No, uzmimo one bosanske Hrvate koji se
ne žele vratiti u BiH - moraju se pronaći prikladna rješenja. A
prikladno rješenje nikako ne znači da oni imaju pravo na imovinu
hrvatskih građana srpskog porijekla.
- Zajednicu povratnika najviše brine to da će se izmjenama zakona o
obnovi smanjiti postojeća prava hrvatskih prognanika, tj. da neće
biti dovoljno novca za sve. Ponovno Branko Pek:
- Kada taj zakon, koji je sada donesen, ne bi smanjivao prava na
obnovu obiteljskih kuća i stanova itd., hrvatskim prognanicima
koji već desetu godinu čekaju na povratak, i takvih ima još nešto
manje od 100.000, koji još uvijek nisu ostvarili povratak i pravo na
obnovu... kad ne bi on smanjivao ta prava, nego kontinurano i
paralelno kad bi se obnavljalo i jedno i drugo, onda ne bi tu bilo
nekakvih posebnih problema. Mi stalno govorimo: nemamo ništa
protiv da međunarodna zajednica odriješi kesu, da isfinancira
koliko god hoće kuća ili bilo čega, bilo kojoj nacionalnoj manjini u
RH.
- No, kako ističe Peter Palmer iz misije OESS-a, međunarodna
zajednica obećala je sredstva na nedavnoj donatorskoj konferenciji
Pakta o stabilnosti, za pomoć pri povratku izbjeglica obećana su
značajna sredstva. No, novac nije sve, kaže Peter Palmer.
- Novčana sredstva su važna, ali ona postoje. No, moram istaknuti da
su mnogo toga može postići i bez ogromnih novčanih sredstava. Na
primjer, jedna od najvećih zapreka povratku srpskih izbjeglica je
to da je njima vrlo često teško natrag dobiti vlastitu imovinu,
vratiti se u svoje domove u koje su privremeno smješteni hrvatski
prognanici, većinom iz BiH. Njima je potrebno osigurati privremeni
smještaj negdje drugdje. Dakle, ima mnogo načina na koji se može
pospješiti povratak Srba u njihove domove. Zato mislim da je važno
da postoji volja da se nešto učini. Mislim da predsjednik Mesić i
hrvatska vlada iskreno žele pospiješiti povratak srpskih
izbjeglica, no bitno je da poruka stigne iz centara političke moći
na razinu lokalih vlasti jer se na toj razini stvaraju zapreke
povratku izbjeglica".
(BBC)