ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu idući tjedan bi se mogao naći pred Vladom, a u Saboru bi mogao biti prihvaćen do kraja lipnja. U završnoj fazi izrade su i prijedlozi izmjena Zakona o porezu na
dobit kojim bi se plaćanja poreza oslobodila reinvestirana, odnosno sva zadržana dobit, te niz drugih zakonskih izmjena. Najavili su to danas potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek na "Obrtničkom forumu", tradicionalnom skupu koji se održava tijekom Međunarodnog sajma obrtništva na Zagrebačkom velesajmu.
ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o
obrtu idući tjedan bi se mogao naći pred Vladom, a u Saboru bi mogao
biti prihvaćen do kraja lipnja. U završnoj fazi izrade su i
prijedlozi izmjena Zakona o porezu na dobit kojim bi se plaćanja
poreza oslobodila reinvestirana, odnosno sva zadržana dobit, te
niz drugih zakonskih izmjena. Najavili su to danas potpredsjednik
Vlade Slavko Linić i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo
Željko Pecek na "Obrtničkom forumu", tradicionalnom skupu koji se
održava tijekom Međunarodnog sajma obrtništva na Zagrebačkom
velesajmu.#L#
Uz niz pitanja vezanih za porezno rasterećenje, obrtnike su posebno
zanimale mjere Vlade za stimuliranje izvoza. Vlada će osigurati
dodatna sredstva za Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) koja
treba pratiti izvoz, najavio je Linić. Potrebni su i povoljniji
krediti, a Linić smatra da će kamatne stope i nadalje padati te bi do
kraja ove godine mogle pasti ispod 10 posto.
Predstavnici Vlade najavili su izmjene niza zakonskih prijedloga,
uz ostalo i Zakona o zadrugama te Zakona o deviznom poslovanju. Tim
bi se izmjenama izjednačilo domaće i vanjsko tržište jer je, kako je
rečeno, nelogično da poduzetnici izvoznici, ako u roku 90 dana ne
naplate potraživanja iz inozemstva, moraju platiti PDV, te ih
kažnjava i središnja banka.
Nizom kritika obrtnici su pak dočekali prijedlog zakona o poticanju
stranih ulaganja. U tom prijedlogu koji se odnosi samo na ulaganja
veća od šest milijuna kuna ne prepoznajemo obrtnike, poručio je
predsjednik Hrvatske obrtničke komore Stjepan Šafran. Puno
kritičniji je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan
Vidošević koji smatra da takav zakon nije ni potreban, već su
potrebne promjene postrojećeg sustava, odnosno poreza na dobit i na
dohodak, kao i izmjene sadašnjih rješenja o HBOR-u kao i Hrvatskoj
garancijskoj agenciji.
No, nasuprot tome, ministar Pecek ističe da se predloženim zakonom
želi stvoriti privlačna klima za investitore, jer dolazak velikih
sustava potiče suradnju i s malim i srednjim poduzetnicima. Pecek
poručuje kako to znači i promjenu dosadašnje uvozne orijentacije
Hrvatske zbog koje je deficit u robnoj razmjeni u posljednjih pet
godina ukupno dosegnuo zastrašujućih 20 milijardi dolara.
Niz pitanja obrtnika odnosilo se i na poticaje i stimulacije
otvaranja novih obrtničkih radionica, posebno proizvodnih i
poticanje zapošljavanja, pitanje otkupa poslovnih prostora u
gradovima, rješavanje problema nelikvidnosti. Iako broj obrtnika
raste, to se dešava u trgovini, intelektualnim uslugama,
ugostiteljstvu, dok se istodobno smanjuje broj proizvodnih obrta,
za što je naveden primjer Varaždinske županije, gdje su u
posljednje vrijeme zatvorene 84 radionice s 380 zaposlenih. Stoga
obrtnici poručuju da bez reza, zaokreta u poreznoj politici i
stimulacija ne očekuju boljitak za obrtništvo.
Na ovogodišnjem 42. sajmu obrtništva predstavlja se 330 izlagača,
od kojih 50 inozemnih iz sedam zemalja.
(Hina) bn/db ds