DE-US-HR-VOJSKE-Parlament-Politika RDW 25. IV. TISAK NJEMAČKI RADIO - RDW25. IV. 2000.Pregled tiskaU pregledu pisanja njemačkog tiska danas izdvajamo navode iz komentara o uskršnjim marševima, prijeporu oko budućnosti Bundeswehra i
pitanja - služenje vojnog roka, zbivanjima u američkom Miamiju vezanima uz odluku vlasti da se šestogodišnji dječak Elian Gonzales dade ocu koji će ga iz Sjedinjenih Država vratiti u domovinu - Kubu. Započinjemo s uskršnjim prosvjednim marševima u kojima se uobičajeno svake godine na stup srama stavljaju krive pojave šireg značaja. 'Muenchner Merkur' piše svake godine sudionici uskršnjih marševa ponovno se probude. I dok se milijuni Nijemaca daju u potragu za obojanim jajima, sudionici marševa u glavi imaju nešto uzvišenije, a to je mir. Nažalost, međutim, nešto što je svojedobno počelo kao častan prosvjed protiv svjetskog ludila naoružavanja, dovelo se do apsurda - na stupu srama nalaze se krive pojave. Tako i u 2000. godini razumijevanje zaslužuju oni koji prosvjeduju zbog bombaških atentata ili isporuke tenkova Turskoj. Ljutnju svakako izaziva luda kritika njemačkom sudjelovanju u međunarodnim ratnim akcijama. Ali potpuno groteskni izgledaju marševi kada na stup srama stavljaju akciju
NJEMAČKI RADIO - RDW
25. IV. 2000.
Pregled tiska
U pregledu pisanja njemačkog tiska danas izdvajamo navode iz
komentara o uskršnjim marševima, prijeporu oko budućnosti
Bundeswehra i pitanja - služenje vojnog roka, zbivanjima u
američkom Miamiju vezanima uz odluku vlasti da se šestogodišnji
dječak Elian Gonzales dade ocu koji će ga iz Sjedinjenih Država
vratiti u domovinu - Kubu. Započinjemo s uskršnjim prosvjednim
marševima u kojima se uobičajeno svake godine na stup srama
stavljaju krive pojave šireg značaja. 'Muenchner Merkur' piše
svake godine sudionici uskršnjih marševa ponovno se probude. I dok
se milijuni Nijemaca daju u potragu za obojanim jajima, sudionici
marševa u glavi imaju nešto uzvišenije, a to je mir. Nažalost,
međutim, nešto što je svojedobno počelo kao častan prosvjed protiv
svjetskog ludila naoružavanja, dovelo se do apsurda - na stupu
srama nalaze se krive pojave. Tako i u 2000. godini razumijevanje
zaslužuju oni koji prosvjeduju zbog bombaških atentata ili
isporuke tenkova Turskoj. Ljutnju svakako izaziva luda kritika
njemačkom sudjelovanju u međunarodnim ratnim akcijama. Ali potpuno
groteskni izgledaju marševi kada na stup srama stavljaju akciju
NATO-a protiv srpskog ubojice naroda Miloševića i ulogu
Bundeswehra na Kosovu, razmišlja komentator dnevnika 'Muencher
Merkur'.
Ministar ekologije, Juergen Trittin, uoči uskršnjih blagdana
svojim stajalištem o ukidanju vojne obveze izazvao je široku
raspravu i naišao na odlučan otpor u svom ministarskom kolegi iz
resora obrane Rudolfu Scharpingu. Kakav bi Bundeswehr trebao biti -
profesionalna vojska, vojska dragovoljaca ili ono što je i do sada?
Komentator lista 'Thueringer Allgemeine' iz Erfurta razmišlja da
iako je od kraja hladnog rata prošlo deset godina, Bundeswehr je još
uvijek u takvom obliku kao da bi se morao braniti od goleme
tenkovske vojske s istoka. Moderna je tehnika toliko kompleksna, a
da bi je mogli opsluživati vojni obveznici. I zbog toga se postavlja
pitanje profesionalne vojske. No, problem je ipak višeslojniji.
Vojska sastavljena od obveznika stalno je i socijalna poveznica
društva. A bez vojne obveze nema ni civilne službe. Treba
razmisliti i o posljedicama za mnoge druge socijalne institucije.
Vojska dragovoljaca sigurno bi djelotvornije mogla odgovoriti
zahtjevima obrane zemlje i sposobnosti NATO-a. Tako to ne vidi samo
Trittin. Još ljeti 1997. bivši general Manfred Opel, SPD-ov
stručnjak za pitanja obrane, tražio je da prestane vojna obveza, a
podržavao ga je tadašnji šef kluba zastupnika Rudolf Scharping,
podsjeća 'Thueringer Allgemeine'.
'Neue Presse' iz Hannovera ističe da je već odavno poznato da je
Bundeswehr na duži rok preskup i unatoč državnom kursu štednje.
Broj vojnih obveznika proteklih se godina smanjio, a vojni rok u
međuvremenu je skraćen na deset mjeseci. Vojska time sigurno nije
postala boljom. Planirane su nove odlučujuće mjere. Unatoč tome
nikako ne iznenađuje što ministar obrane odbacuje ideju svoga
zelenog kolege iz vlade. Rudolf Scharping boji se da osim što bi
izgubio vlastitu moć, da bi moglo doći do svađe među političarima
svih boja na komunalnoj i pokrajinskoj razini, tvrdi hannoverski
dnevnik.
Svjetski mediji su za blagdana Uskrsa vrvjeli izvješćima iz
Miamija, američkoga turističkog odredišta u koji su ovoga puta oči
svijeta bile uprte iz drugog razloga. Šestogodišnji dječak Elian
Gonzales, koji je u bijegu iz Kube ostao bez majke, a u Americi bio
smješten kod svojih rođaka, predan je svome ocu, i to intervencijom
naoružanih pripadnika organa Ureda za useljeništvo. To je u
Castrovu režimu na Kubi izazvalo zadovoljstvo, a među Kubancima u
Americi, kojih je samo u Miamiju oko 800 tisuća - zaprepaštenje.
'Stuttgarter Nachrichten' piše da u moru raspoloženja i propagande
na kraju više gotovo nije bilo mjesta za razum. Od početka se -
shodno nacionalnim i međunarodnim zakonima - očekivalo da će mali
Elian biti vraćen ocu, i unatoč tomu što se on nalazi na 'krivoj'
strani mora. Kako se to nije bilo dogodilo, to se polusiroče našlo
između žrvnja politike i izborne kampanje, postao je objektom
ponižavajućeg natezanja - zatvoren i instrumentaliziran, skrivan i
na kraju istrgnut. Bio je to nevjerojatan slučaj zlorabljenja
djeteta pred očima sviju nas, čitamo u ovom dnevniku.
(RDW)