KIJEV, 25. travnja (Hina/AFP) - Želim umrijeti kako bi prestao patiti, kaže Leonid Malinjin, 63-ogodišnji Ukrajinac čija je egzistencija određena 26. travnja 1986. kada je došlo do eksplozije u nuklearnoj centrali Černobil u
Ukrajini.
KIJEV, 25. travnja (Hina/AFP) - Želim umrijeti kako bi prestao
patiti, kaže Leonid Malinjin, 63-ogodišnji Ukrajinac čija je
egzistencija određena 26. travnja 1986. kada je došlo do eksplozije
u nuklearnoj centrali Černobil u Ukrajini.#L#
"Otada sve je samo crna rupa", objašnjava Malinjin iz svog
bolničkog kreveta u Kijevu.
U 1 sat i 23 minuta ujutro 26. travnja 1986. atomska jezgra četvrtog
reaktora centrale zapalila se tijekom testa sigurnosti. Došlo je do
eksplozije, a zatim i do velikog požara koji je u atmosferu izbacio
milijune radielemenata, što je odgovaralo intenzitetu 500 bombi
bačenih na Hirošimu.
Ukrajina, Bjelorusija i Rusija bile su jako zagađene radioaktivnih
oblakom, a zagađena je, u manjoj mjeri, bila i zapadna Europa.
Leonid Malinjin, koji je tada radio kao vozač autobusa u Kijevu,
drugog je dana nakon eksplozije otišao na mjesto nesreće kako bi
pomogao u evakuaciji 52.000 stanovnika Pripiata, malog mjesta oko
dva kilometara udaljenog od Černobila u kojem su živjeli radnici
centrale i njihove obitelji.
Leonid je zajedno s oko 350.000 spasitelja uz minimalnu zaštitu
čistio kontaminiranu zonu i evakuirao stanovnike. Svi ti
"čistači", kako ih se nazivalo, bili su ozračeni.
"Njihovo se stanje svake godine pogoršava", objašnjava dokorica
Centra za zaštitu od zračenja u Kijevu Svetlana Bekojeva.
Veliki broj ozračenih osoba pati od depresije, boluje od tumora,
ima probleme nervnog sustava te boluje od kardio-vaskularnih
bolesti.
Četrnaest godina nakon drame još uvijek nije poznat točan broj
poginulih u Černobilu.
Teško je dobiti i pouzdane informacije o broju oboljelih od
leukemije ili kardio-vaskularnih bolesti.
Službeno tijekom incidenta poginula je 31 osoba. Posljednji
neslužbeni podaci govore o 15.000 poginulih i 50.000 ranjenih.
Jedna je stvar sigurna: 3,5 milijuna Ukrajinaca je ozračeno, a broj
oboljelih od raka štitnjače kod adolescenata porastao je za 10
posto od nuklearne katastrofe.
Posljedice bi bile puno manje da sovjetske vlasti nisu čekale više
od tjedan dana da zemlji objave stvarnu težinu situacije.
Ukrajina se od 1995. zalaže pri Skupini najrazvijenijih zemalja
svijeta (G7) da se do kraja 2000. zatvori centrala u Černobilu.
Ali zatvaranje nuklearke u Černobilu danas je još uvijek neizvjesno
i ta centrala, prava bomba, i dalje prijeti stanovništvu Europe.
(Hina) nab dh