DE-YU-HR-ZAJEDNICA-Organizacije/savezi-Politika RDW 22. IV. TJEDNI TISAK NJEMAČKI RADIO - RDW22. IV. 2000.Pregled tjednikaU pregledu ovotjednog tiska osvrćemo se na dva intervjua. Tjednik 'Der Spiegel' donosi razgovor s jednim od
političkih vođa kosovskih Albanaca, Ibrahimom Rugovom, a 'Fokus' - razgovor s povjerenikom međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, Wolfgangom Petritschem. 'Fokus' najprije postavlja Wolfgangu Petritschu pitanje kakvu bilancu bi povukao nakon četiri godine Daytona, budući da Bosna i Kosovo pokazuju da se multietničko društvo ne može uspostaviti vojnim nasiljem. Petritsch odgovara kako je upravo za Bosnu multietničko društvo rješenje, a ne problem. Cilj je, kako kaže, civilno društvo u kojem su na prvom mjestu građani, a ne Bošnjak ili Hrvat ili Srbin. Petritsch kod toga vidi problem da mnogim političarima nedostaje dobre volje. Na pitanje je li se politika Hrvatske prema bosanskim Hrvatima izmijenila nakon promjene Vlade u Zagrebu, Wolfgang Petritsch odgovara potvrdno. On smatra da je sada HDZ-u u Bosni jasno: ili će voditi opsežne reforme ili će se raspasti. Što se tiče potpore bosanskim Hrvatima, međunarodni povjerenik za BiH-a smatra da tamo
NJEMAČKI RADIO - RDW
22. IV. 2000.
Pregled tjednika
U pregledu ovotjednog tiska osvrćemo se na dva intervjua. Tjednik
'Der Spiegel' donosi razgovor s jednim od političkih vođa kosovskih
Albanaca, Ibrahimom Rugovom, a 'Fokus' - razgovor s povjerenikom
međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, Wolfgangom
Petritschem.
'Fokus' najprije postavlja Wolfgangu Petritschu pitanje kakvu
bilancu bi povukao nakon četiri godine Daytona, budući da Bosna i
Kosovo pokazuju da se multietničko društvo ne može uspostaviti
vojnim nasiljem. Petritsch odgovara kako je upravo za Bosnu
multietničko društvo rješenje, a ne problem. Cilj je, kako kaže,
civilno društvo u kojem su na prvom mjestu građani, a ne Bošnjak ili
Hrvat ili Srbin. Petritsch kod toga vidi problem da mnogim
političarima nedostaje dobre volje.
Na pitanje je li se politika Hrvatske prema bosanskim Hrvatima
izmijenila nakon promjene Vlade u Zagrebu, Wolfgang Petritsch
odgovara potvrdno. On smatra da je sada HDZ-u u Bosni jasno: ili će
voditi opsežne reforme ili će se raspasti. Što se tiče potpore
bosanskim Hrvatima, međunarodni povjerenik za BiH-a smatra da tamo
- već zbog same gospodarske krize u Zagrebu, više ne može teći velik
novac.
Na pretpostavku 'Fokusa' kako bi se neke države najradije povukle
iz Bosne, Petritsch odgovara kako bi bila velika pogreška u ovom
trenutku prestati se angažirati. On smatra da još nije sve
završeno, premda se na kraju tunela nazire svjetlo. Povjerenik za
Bosnu se u sljedećoj godini nada prodoru gospodarstva koje će samo
sebe podupirati. Stoga se, kako kaže, koncentrira na ekonomske
reforme. Prema njegovim riječima, nužan je početni poticaj.
Privatizacija se mora forsirati, zakonski okviri za investitore,
poboljšati.
Na pitanje kako namamiti investitore koji se, među ostalim
pribojavaju ekstremne korupcije, Petritsch kaže kako je korupcija
na lokalnoj razini uistinu znatno rasprostranjena, kao i u svim
zemljama u tranziciji, ali izražava optimizam da će se to staviti
pod kontrolu. Nedavno su neki dužnosnici bili osuđeni na visoke
kazne zatvorom, što, kako dodaje, ima zastrašujuće djelovanje.
O utjecaju jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića na
republiku srpsku, Petritsch kaže da u toj mjeri u kojoj Zagreb ima
pozitivan utjecaj, Milošević ima negativan, premda smatra kako se
on nakon kosovskog rata povukao. Na pitanje zašto SFOR do sada nije
uhitio Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koji su optuženi za
ratne zločine, Petrić odgovara da je to izvanredno osjetljiva i
opasna stvar. Karadžića čuvaju tjelohranitelji, a Mladić je u
Beogradu. Njihovo uhićenje bilo bi međutim ekstremno važno za
mirovni proces, naglašava Wolfgang Petritsch.
Tjednik 'Der Spiegel' donosi intervju s jednim od političkih lidera
kosovskih Albanaca, Ibrahimom Rugovom, o putu prema neovisnosti
Kosova i odnosu sa Srbima. Na pitanje gdje će jugoslavenski
predsjednik Milošević započeti sljedeći balkanski rat, Rugova
odgovara da Beograd može izigrati svoje karte u cijeloj regiji - u
Bosni, Makedoniji, na Kosovu i, naravno, u Crnoj Gori, gdje nije
isključen dramatični razvoj ukoliko Crna Gora bude ustrajala u
planovima za neovisnost.
'Der Spiegel' konstatira da Beograd stalno najavljuje ponovno
zarobljavanje Kosova, pitajući Rugovu da li je takva nepromišljena
konfrontacija s NATO-om zamisliva. Rugova drži da je Beograd još
vojna sila, budući da NATO nije uništio srpsku vojsku. On smatra da
je Miloševićev glavni cilj permanentna destabilizacija Kosova,
kako bi se spriječila demokratizacija i gospodarska obnova. Do nove
gužve, smatra Rugova, moglo bi doći u južnoj Srbiji, gdje još živi
100.000 Albanaca, a i Kosovska Mitrovica je trajno krizno
područje.
'Der Spiegel' zaključuje kako nije samo Beograd taj koji podgrijava
situaciju, već i ekstremisti bivšeg OVK traže natrag teritorij
južne Srbije. Rugova objašnjava da se ulažu napori za obustavu
provokacije, kako se Beogradu ne bi dao alibi za oružanu akciju, ali
dodaje kako neki ekstremisti među Albancima očito ne procjenjuju
pravilno moguće posljedice takvih akcija. Jer kako smatra Rugova,
Milošević planira južnu Srbiju etnički očistiti od Albanaca. Tamo
naime prolazi koridor Solun - Beograd, željeznička pruga i pristup
Egejskom moru.
Na pitanje da li bi neovisnost Crne Gore koja bi ujedno bila i kraj
Jugoslavije, značila i šansu za nezavisnost Kosova, Rugova
odgovara da je Kosovo već sada izvan Jugoslavije, a osvrćući se na
rezoluciju UN-a 1244, prema kojoj to nije tako, on kaže kako je to
bio samo veliki kompromis kako bi se završio rat na Kosovu. Time
međutim, nije isključena buduća nezavisnost Kosova, mišljenja je
Ibrahim Rugova.
No, što ako međunarodna zajednica bude i dalje inzistirala na
integraciji Kosova u Jugoslaviju, pita 'Der Spiegel'. Rugova
odgovara da će u tom slučaju doći do novog rata. Cijelo stanovništvo
Kosova ustati će na barikade; a postoje i politički krugovi na
Kosovu koji zahtijevaju da svi Albanci pripadaju jednoj državi,
nastavlja albanski političar. U Makedoniji trenutno živi 35 posto
Albanaca, a njihov broj raste i u Crnoj Gori. Albanci su podijeljen
narod, dodaje Rugova.
Novinara tjednika 'Der Spiegel' zanimalo je da li je to korak u
smjeru 'velike Albanije'. Konfrontacija s Albanijom je jedno od
pitanja budućnosti, smatra Rugova i - kako ističe - bolje jučer nego
sutra.
(RDW)