FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RDW 22. IV. TJEDNI TISAK

DE-YU-HR-ZAJEDNICA-Organizacije/savezi-Politika RDW 22. IV. TJEDNI TISAK NJEMAČKI RADIO - RDW22. IV. 2000.Pregled tjednikaU pregledu ovotjednog tiska osvrćemo se na dva intervjua. Tjednik 'Der Spiegel' donosi razgovor s jednim od političkih vođa kosovskih Albanaca, Ibrahimom Rugovom, a 'Fokus' - razgovor s povjerenikom međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, Wolfgangom Petritschem. 'Fokus' najprije postavlja Wolfgangu Petritschu pitanje kakvu bilancu bi povukao nakon četiri godine Daytona, budući da Bosna i Kosovo pokazuju da se multietničko društvo ne može uspostaviti vojnim nasiljem. Petritsch odgovara kako je upravo za Bosnu multietničko društvo rješenje, a ne problem. Cilj je, kako kaže, civilno društvo u kojem su na prvom mjestu građani, a ne Bošnjak ili Hrvat ili Srbin. Petritsch kod toga vidi problem da mnogim političarima nedostaje dobre volje. Na pitanje je li se politika Hrvatske prema bosanskim Hrvatima izmijenila nakon promjene Vlade u Zagrebu, Wolfgang Petritsch odgovara potvrdno. On smatra da je sada HDZ-u u Bosni jasno: ili će voditi opsežne reforme ili će se raspasti. Što se tiče potpore bosanskim Hrvatima, međunarodni povjerenik za BiH-a smatra da tamo
NJEMAČKI RADIO - RDW 22. IV. 2000. Pregled tjednika U pregledu ovotjednog tiska osvrćemo se na dva intervjua. Tjednik 'Der Spiegel' donosi razgovor s jednim od političkih vođa kosovskih Albanaca, Ibrahimom Rugovom, a 'Fokus' - razgovor s povjerenikom međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, Wolfgangom Petritschem. 'Fokus' najprije postavlja Wolfgangu Petritschu pitanje kakvu bilancu bi povukao nakon četiri godine Daytona, budući da Bosna i Kosovo pokazuju da se multietničko društvo ne može uspostaviti vojnim nasiljem. Petritsch odgovara kako je upravo za Bosnu multietničko društvo rješenje, a ne problem. Cilj je, kako kaže, civilno društvo u kojem su na prvom mjestu građani, a ne Bošnjak ili Hrvat ili Srbin. Petritsch kod toga vidi problem da mnogim političarima nedostaje dobre volje. Na pitanje je li se politika Hrvatske prema bosanskim Hrvatima izmijenila nakon promjene Vlade u Zagrebu, Wolfgang Petritsch odgovara potvrdno. On smatra da je sada HDZ-u u Bosni jasno: ili će voditi opsežne reforme ili će se raspasti. Što se tiče potpore bosanskim Hrvatima, međunarodni povjerenik za BiH-a smatra da tamo - već zbog same gospodarske krize u Zagrebu, više ne može teći velik novac. Na pretpostavku 'Fokusa' kako bi se neke države najradije povukle iz Bosne, Petritsch odgovara kako bi bila velika pogreška u ovom trenutku prestati se angažirati. On smatra da još nije sve završeno, premda se na kraju tunela nazire svjetlo. Povjerenik za Bosnu se u sljedećoj godini nada prodoru gospodarstva koje će samo sebe podupirati. Stoga se, kako kaže, koncentrira na ekonomske reforme. Prema njegovim riječima, nužan je početni poticaj. Privatizacija se mora forsirati, zakonski okviri za investitore, poboljšati. Na pitanje kako namamiti investitore koji se, među ostalim pribojavaju ekstremne korupcije, Petritsch kaže kako je korupcija na lokalnoj razini uistinu znatno rasprostranjena, kao i u svim zemljama u tranziciji, ali izražava optimizam da će se to staviti pod kontrolu. Nedavno su neki dužnosnici bili osuđeni na visoke kazne zatvorom, što, kako dodaje, ima zastrašujuće djelovanje. O utjecaju jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića na republiku srpsku, Petritsch kaže da u toj mjeri u kojoj Zagreb ima pozitivan utjecaj, Milošević ima negativan, premda smatra kako se on nakon kosovskog rata povukao. Na pitanje zašto SFOR do sada nije uhitio Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koji su optuženi za ratne zločine, Petrić odgovara da je to izvanredno osjetljiva i opasna stvar. Karadžića čuvaju tjelohranitelji, a Mladić je u Beogradu. Njihovo uhićenje bilo bi međutim ekstremno važno za mirovni proces, naglašava Wolfgang Petritsch. Tjednik 'Der Spiegel' donosi intervju s jednim od političkih lidera kosovskih Albanaca, Ibrahimom Rugovom, o putu prema neovisnosti Kosova i odnosu sa Srbima. Na pitanje gdje će jugoslavenski predsjednik Milošević započeti sljedeći balkanski rat, Rugova odgovara da Beograd može izigrati svoje karte u cijeloj regiji - u Bosni, Makedoniji, na Kosovu i, naravno, u Crnoj Gori, gdje nije isključen dramatični razvoj ukoliko Crna Gora bude ustrajala u planovima za neovisnost. 'Der Spiegel' konstatira da Beograd stalno najavljuje ponovno zarobljavanje Kosova, pitajući Rugovu da li je takva nepromišljena konfrontacija s NATO-om zamisliva. Rugova drži da je Beograd još vojna sila, budući da NATO nije uništio srpsku vojsku. On smatra da je Miloševićev glavni cilj permanentna destabilizacija Kosova, kako bi se spriječila demokratizacija i gospodarska obnova. Do nove gužve, smatra Rugova, moglo bi doći u južnoj Srbiji, gdje još živi 100.000 Albanaca, a i Kosovska Mitrovica je trajno krizno područje. 'Der Spiegel' zaključuje kako nije samo Beograd taj koji podgrijava situaciju, već i ekstremisti bivšeg OVK traže natrag teritorij južne Srbije. Rugova objašnjava da se ulažu napori za obustavu provokacije, kako se Beogradu ne bi dao alibi za oružanu akciju, ali dodaje kako neki ekstremisti među Albancima očito ne procjenjuju pravilno moguće posljedice takvih akcija. Jer kako smatra Rugova, Milošević planira južnu Srbiju etnički očistiti od Albanaca. Tamo naime prolazi koridor Solun - Beograd, željeznička pruga i pristup Egejskom moru. Na pitanje da li bi neovisnost Crne Gore koja bi ujedno bila i kraj Jugoslavije, značila i šansu za nezavisnost Kosova, Rugova odgovara da je Kosovo već sada izvan Jugoslavije, a osvrćući se na rezoluciju UN-a 1244, prema kojoj to nije tako, on kaže kako je to bio samo veliki kompromis kako bi se završio rat na Kosovu. Time međutim, nije isključena buduća nezavisnost Kosova, mišljenja je Ibrahim Rugova. No, što ako međunarodna zajednica bude i dalje inzistirala na integraciji Kosova u Jugoslaviju, pita 'Der Spiegel'. Rugova odgovara da će u tom slučaju doći do novog rata. Cijelo stanovništvo Kosova ustati će na barikade; a postoje i politički krugovi na Kosovu koji zahtijevaju da svi Albanci pripadaju jednoj državi, nastavlja albanski političar. U Makedoniji trenutno živi 35 posto Albanaca, a njihov broj raste i u Crnoj Gori. Albanci su podijeljen narod, dodaje Rugova. Novinara tjednika 'Der Spiegel' zanimalo je da li je to korak u smjeru 'velike Albanije'. Konfrontacija s Albanijom je jedno od pitanja budućnosti, smatra Rugova i - kako ističe - bolje jučer nego sutra. (RDW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙