US 24. III. NYT RAZORUŽANJEI

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 24. IV. 2000. Izazov iz Rusije "Ratifikacija Starta II. i paketa antibalističkih dogovora iz 1997. u oba doma ruskoga parlamenta, te nakon toga prihvaćanje Sveobuhvatne zabrane nuklearnog testiranja u donjem domu, očito najavljuju tijek zbivanja koji, prema mišljenju Moskve, treba slijediti u ovoj zamršenoj svjetskoj situaciji", piše ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov. "Strateška napadačka oružja oduvijek su zauzimala posebno mjesto u nizu dogovora o razoružanju iz posljednjih deseljeća; ona imaju važnu ulogu u rusko-američkim odnosima te su, naravno, izravno povezana s ruskom sigurnošću. Rusko vodstvo, vojni i diplomatski stručnjaci i članovi parlamenta proučavaju ta pitanja zamalo četiri godine, jer u tim problemima nemaju pravo pogriješiti. A razlozi zbog kojih Start II. nije bio ratificiran ranije, poznati su: parlament ga je stavio na stranu prvo zbog bombardiranja Iraka krajem 1998. i zatim opet zbog prošlogodišnje vojne akcije NATO-a protiv Jugoslavije. Nakon ratifikacije Starta II. i antibalističkih dogovora, Rusija je obavila svoj dio posla. Loptica je sad na terenu Sjedinjenih Država. Razmjena ratifikacijskih dokumenata omogućila bi provedbu tih dogovora i nastavak postupka smanjenja strateškog oružja. A tu je i još jedno važno pitanje: bliska povezanost Starta II. i antibalističkog dogovora iz 1972., koji potpisnicama zabranjuje razmještanje nacionalnih antibalističkih raketnih sustava. Sjedinjene Države razmatraju stvaranje takvog sustava, što bi bilo otvoreno kršenje dogovora. Svi trebaju biti svjesni da bi propast antibalističkog dogovora imala razoran domino učinak na postojeći sustav dogovora o razoružanju. Uvjeti pod kojima su Start I. i II. dogovoreni promijenili bi se. Čak i s formalnog gledišta, ako se Sjedinjene Države povuku iz antibalističkog dogovora, Rusija više ne bi bila obvezana na strateško smanjenje oružja. U pitanje bi došla sudbina dogovora o raketama srednjeg i kratkog dometa. Napokon, to bi značilo ometanje razvoja Starta III. Opet bismo se našli u razdoblju sumnja i sukoba. Uvjeren sam da to nikom ne bi bilo drago, posebno u Rusiji ili u Sjedinjenim Državama. Naše su zemlje uložile previše truda i previše sredstava da završe hladni rat i sukobe. Istodobno, Rusi pažljivo prate američku raspravu o opasnostima od raketa i mogućim protumjerama. Stajalište koje ovdje prevladava, i odražava se u odluci ruskih zastupnika, jest da se toj prijetnji (za koju, usput, naši stručnjaci misle da je u najmanju ruku pretjerana) ne bi smjelo suprotstavljati na razoran način. Postoje drugi načini koji bi bili daleko djelotvorniji u smislu međunarodne stabilnosti. Primjerice, početak izravnog dijaloga između Amerike i Sjeverne Koreje donio je veoma pozitivnu reakciju u svijetu jer bi mogao pomoći u pojašnjavanju mnogih pitanja, uključujući ona povezana s raketnim izazovima. Rusija Sjedinjenim Državama predlaže zajednički razvoj programa koji bi sprječio proliferaciju raketa i raketnih tehnologija ili uklonio poticaje za njihovo stjecanje. Drugi je put nastaviti s pokušajima jačanja nadzora raketne tehnologije i stvoriti globalni sustav nadzora kako bi se spriječila proliferacija raketa i raketne tehnologije. U ožujku je Moskva bila domaćin međunarodnog sastanka stručnjaka za takve sustave, na kojem su predstavnici 50 zemalja razmjenjivali zamisli o praktičnim koracima. Rusija je spremna surađivati s Amerikom i drugim zemljama u stvaranju sustava nestrateške antiraketne obrane koji nisu zabranjeni prema antibalističkom dogovoru iz 1972. Temelj za to predstavljaju rusko-američki dogovori o ograničavanju strateških i nestrateških antibalističkih sustava iz 1997., koji čekaju ratifikaciju Kongresa. I na posljetku, daljnja smanjenja strateškog oružja, a Rusija je spremna smanjiti broj nuklearnih bojevih glava na 1.500 prema Startu III., recipročno sa Sjedinjenim Državama, pružaju dodatni poticaj za jačanje neproliferacije oružja masovnog uništenja i sredstava njihova ispaljivanja. Ukratko, ruska strana nudi konstruktivnu alternativu ometanju strateške stabilnosti. Mi smo također otvoreni prema pozitivnim zamislima američke strane, usmjerenima prema budućoj suradnji na području razoružanja. Odluka parlamenta o paketu Start- antibalistički dogovor zapravo je naš poziv."