FR-LE MONDE 22.4.POMOĆ BALKANU

FRANCUSKA LE MONDE 22. IV. 2000. Europska prepirka oko pomoći Balkanu "'Nema nikakve koristi od iznošenja golemih brojka. Bolje je ići korak po korak'. Ove riječi ministra vanjskih poslova Europske unije ticale su se Christophera Pattena. Na donatorskoj konferenciji za Balkan, europski je povjerenik za vanjske poslove najavio da Povjerenstvo kani izdvojiti 5,5 milijarda eura za obnovu Balkana u razdoblju od 2000. do 2006. Francuska i Njemačke odmah su dale do znanja da su ti zahtjevi nestvarni. Niječan odgovor Pariza u svezi je s podrijetlom jednog dijela obećanog novca: g. Patten predviđa da se za Balkan izdvoji nepotrošeni iznos od trista milijuna eura na godinu koji pripadaju zajedničkoj agrarnoj politici (PAC): pravi izazov za Francusku. Danas g. Patten ostaje pri svome: ugled zajedničke vanjske i sigurnosne politike (PESC) gradi se na Balkanu. Ako Europa ne uspije u uspostavi mira i u obnovi gospodarstva na tom području, njezini bi planovi mogli propasti. U času kada Eurokorpus preuzima zapovjedništvo od KFOR-a na Kosovu, razlog nije zanemariv. Ne želimo li mijenjati proračunska predviđanja iz Agende 2000. koja su prije godinu dana utvrđena u Berlinu (a to će se morati učiniti s obzirom na 'račun na Kosovu' i troškove PESC-a), treba računati s nepotrošenim novcem iz proračuna, nastojao je g. Patten. Savjetnik Jeana Glavanyja, francuskog ministra poljodjelstva, potvrdio je za 'Le Monde' u četvrtak 20. travnja, da nema ni govora o tome da se 'dira u PAC' kako bi se 'financirala nesigurna pomoć Srbiji'. U Quai d'Orsayju ističu da je predsjednik Chirac o svom neslaganju izvijestio predsjednika Europskog povjerenstva Romana Prodija. Petnaestorica se nisu složila oko brojka g. Pattena, dodaje se. No ovaj ne popušta: 'Ne želim da za dvije do tri godine moram tražiti dodatne mogućnosti financiranja za Srbiju.' Njegove službe priznaju da se, u nedostatku mišljenja neovisnih stručnjaka, njihove prosudbe temelje na mišljenju skupine od sedamnaest srpskih stručnjaka koji drže da su za obnovu potrebne četiri milijarde eura. U jednom dokumentu Povjerenstva kaže se da će 'obnova započeti 2002. i da će se odobreni iznosi nakon toga povećavati (...) te na koncu dostići iznos od 2,3 milijarde eura za spomenuto razdoblje'", iz Bruxellesa izvješćuje Laurent Zecchini.