US 20. IV. WT KAPITALIZAM

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 20. IV. 2000. Prosvjedi koji su promašili metu "Prosvjednici protiv kapitalizma, koji su ovoga tjedna u Washingtonu tražili 'globalnu pravdu', i mješavinu drugih ljevičarskih, radikalnih ciljeva, imaju barem jednu zajedničku značajku: duboko nerazumijevanje načina na koji slobodno tržište funkcionira i tko od njega ima koristi", piše Donald Lambro. "U zlatno doba kad kapitalizam uspijeva širom svijeta, a komunizam, socijalizam i slični sustavi su mrtvi, umiru ili nestaju, odrpana vojska revolucionara koji su se okupili ovdje pokušavala je reaktivirati dugo uspavane ciljeve kojima je mjesto samo u učionicama. Oni su navodno došli prosvjedovati protiv Svjetske banke i MMF-a i pozvati na raspuštanje tih multilateralnih pozajmljivačkih ustanova, koje godišnje izdvajaju milijarde dolara iz produktivnih, kapitalističkih gospodarstava za očajnički siromašna socijalistička gospodarstva, uz loše rezultate. U jednome su vođe prosvjeda imali pravo: ta dva svjetska tijela, svojom pogrješnom politikom u stilu javnih radova poput New Deala, čvrstim proračunom i visokim porezom, oštećuju siromašne zemlje kojima pokušavaju pomoći. Svjetska banka i MMF, kojima dajemo milijarde dolara u pomoći, mogu se pohvaliti malim brojem uspjeha, ako ih uopće mogu navesti. No antikapitalističko, antiglobalno stajalište, izjave protiv slobodne trgovine i rasta, koje prožimaju retoriku prosvjednika, pokazuju koliko su oni neinformirani o gospodarstvu slobodnog tržišta. Slušajte Juliette Beck, jednu od organizatorica prosvjeda protiv Svjetske banke i MMF-a: 'Mnogi mladi ljudi počinju shvaćati da je raširenu društvenu, ekološku i duhovnu krizu koju smo naslijedili izazvao život u kapitalističkom društvu.' Ako to mnogi mladi ljudi počinju shvaćati, to je zato što ih tako uče ljevičarski sveučilišni profesori (za čije plaće novac izdvajaju kapitalisti koji plaćaju školarinu, poreze i doprinose fondovima za obrazovanje). Oni još žale za danima socijalizma i čekaju da se oni vrate. Naprotiv, naš je kapitalistički sustav, ne samo Amerikancima, dao najprosperitetnije gospodarstvo na svijetu, a također je izvukao više ljudi iz siromaštva od bilo kojega drugog sustava u povijesti čovječanstva. Postali smo gospodarski model zemljama širom svijeta - u Aziji, u zapadnoj i istočnoj Europi, i na zapadnoj polutci. Azijski tigrovi - Singapur, Hong Kong, Tajvan, Južna Koreja, Japan i sad Kina - nisu bili gospodarstva koja karakterizira mogućnost napredovanja, kao što su to sada. Oni su među dominantnim kapitalističkim gospodarstvima u regiji zato što su stavili moć u ruke ulagača, radnika i poduzetnika, slamanjem regulatornih, zapreka trgovini slobodnog tržišta. No Juliette Beck čini se jednako malo zna o koristima globalnog kapitalizma kao i o koristima kapitalizma u ovoj zemlji. U članku u 'The Washington Postu', ona tvrdi: 'Odluke koje donosi Wall Street nikad neće ukloniti siromaštvo... Je li cilj maksimizirati korporacijske profite za manjinu ili ispuniti osnovne ljudske potrebe i zaštititi Zemlju?' Profiti za manjinu? Gotovo polovica svih Amerikanaca sad posjeduje američko gospodarstvo u dionicama. (...)Gotovo 80 milijuna Amerikanaca, što je zamalo polovica svih američkih kućanstava, posjeduje dionice ili fondove koji isplaćuju dobar povrat na njihova ulaganja. Planovi zaposleničkih kupovina dionica također rastu silnom brzinom. Radnici velikih multikorporacijskih kompanija poput Procter & Gamblea i stotine drugih dijele korporacijske profite i tako se bogate. A to kapitalističko stvaranje bogatstva razbija granice rase i prihoda. Newyorška burza procjenjuje da 10 milijuna obitelji koje posjeduju dionice ima prihode 25.000 dolara ili manje. Zamalo četvrtina svih crnačkih obitelji posjeduje više od 5.000 dolara u dionicama, obveznicima ili fondovima, prema nedavnom ispitivanju javnog mnijenja. Što se tiče zaštite Zemlje, bivše komunističke zemlje (u kojima korporacije i profiti nisu postojali) i druga državna gospodarstva imaju najgori okoliš na svijetu, dok je kvaliteta okoliša ovdje i u drugim kapitalističkim zemljama veoma visoka. Jedna od skupina koje su ovdje prosvjedovale naziva se Revolucionarni antikapitalistički blok. Po njima, kapitalizam je odgovoran za osiromašene zemlje svijeta. No siromaštvo, glad, nepismenost i onečišćenja u Sjevernoj Koreji, Indiji, Južnoj Americi, Africi i drugdje u svijetu postoje zbog odsutnosti slobodnih tržišta, ne zbog njihova postojanja. Godišnji indeks gospodarskih sloboda Zaklade Heritage pokazuje da su najprosperitetnije zemlje na svijetu one koje su otvorile svoja gospodarstva inozemnim ulaganjima i globalnoj trgovini snižavanjem ili uklanjanjem carina, deregulacijom svojih gospodarstava kako bi olakšali pokretanje poslova, i smanjivanjem poreza radi poticanja rasta i gospodarske ekspanzije. S druge strane, indeks pokazuje da najsiromašnije zemlje svijeta imaju suprotnu politiku: visoki porezi, protekcionističke trgovinske zapreke i mnoštvo regulacija koje ometaju stvaranje novih poslova. Kapitalizam nije problem u tim zemljama, on je rješenje. Ti zbrkani, neinformirani prosvjednici promašili su u svojim prosvjedima mjesto i gospodarski sustav."