ŠV LE TEMPS 20.4.ŠVICARSKA I EU

ŠVICARSKA LE TEMPS 20. IV. 2000. Švicarska se domogla Europe a la carte a da se petnaestorica nisu naljutila "Bilateralni sporazumi znače 'početak novog razdoblja trajnih odnosa' između Švicarske i petnaestorice, svečano je obznanilo Europsko povjerenstvo u prigodi njihova potpisivanja u lipnju prošle godine. Oni će dati 'znatnu dodatnu vrijednost trgovačkim bilateralnim sporazumima', dodao je Bruxelles ističući 'uravnoteženost' paketa koji je načinjen nakon više od četiri godine mučnih pregovora. Uravnotežen? Ako pogledamo bolje, Švicarska je nedvojbeno podignula dobitak. U europskom taboru slažu se s time, premda su, kažu, i petnaestorica pronašla svoju računicu. 'Izišli smo iz slijepe ulice europskog gospodarskog prostora', sa zadovoljstvom je utvrdio Hans Van den Broek, europski povjerenik za vanjske odnose u prigodi političkog zaključenja pregovora u prosincu 1998. Uz Pascala Couchepina i Josepha Deissa, glavni pregovarač petnaestorice ublažio je ipak svoj optimizam upozoravajući na granice zadaće. Sedam sektorskih sporazuma, rekao je Hans Van den Broek među pozlatom Hofburške palače u Beču, 'ne možemo nazvati savršenima, ali su zacijelo najbolji mogući rezultat do danas'. Naime, osim slobode kretanja osoba, cestovnog prometa i, u manjoj mjeri, poljodjelstva, bilateralni će sporazumi najviše koristiti Švicarskoj. 'Išli smo jako daleko kako bismo zadovoljili Švicarce, sigurno je da su ovi sporazumi načinjeni za njih', kaže dužnosnik Povjerenstva. Bern uostalom očekuje bitno povećanje rasta (dva posto za deset godina ili osam milijarda franaka). Ništa od toga u Bruxellesu, premda je Švicarska drugi trgovački partner Unije, iza Sjedinjenih Država i ispred Japana: više od 60 posto svoje proizvodnje izvozi u Uniju, dok gotovo 80 posto uvoza potječe sa zajedničkog tržišta. Dok su u Švicarskoj u jeku pripreme za referendum, bilateralni sporazumi, neočekivano, izazivaju opću ravnodušnost u taboru petnaestorice. Treba reći da je Švicarska, sa sedam milijuna stanovnika, skromno tržište za Europu, napose za njezine zrakoplovne tvrtke. Sporazum o zračnom prijevozu uglavnom će koristiti Swissairu. On će moći preuzeti nadzor nad Sabenom i letjeti u Uniji bez ograničenja. 'Jasno je da je to dar za Swissair', priznaju u Povjerenstvu. Naprotiv, sa 375 milijuna mogućih potrošača, Europa je golemo tržište za švicarsku industriju kojoj će jako ići u prilog ukidanje tehničkih zapreka pri razmjeni. Diplomat iz jedne južne zemlje slaže se s time: 'Ovi su sporazumi zanimljiviji za Švicarsku nego za Uniju.' Da bismo protumačili ovu neravnotežu moramo se prisjetiti prilika u kojima su započeli pregovori. Bilo je to nakon izrečenog 'ne' europskom gospodarskom prostoru, glasovita 'crna nedjelja' iz prosinca 1992. Cilj koji su isticali u Bernu, kao i u Bruxellesu, bio je ne izolirati Švicarsku zato što je odbila sudjelovati u ustroju koji je skrojen po njezinoj mjeri. 'Švcarska je među najvažnijim partnerima Unije, ističe diplomat iz velike susjedne zemlje, nama nije bilo u interesu da ju kaznimo.' Bilateralni pristup, mislili su k tome Europljani, mogao bi potaknuti Švicarsku da ponovno postavi zahtjev za ulazak. 'Tada smo razmišljali u tom pravcu, potvrđuje isti izvor. Trebalo je pokazati da naši odnosi nisu bili zamrznuti, da se nećemo neprijateljski gledati.' Nakon više mjeseci dvojbe, Europa je napokon odlučila krenuti u pustolovinu, uz stanovite uvjete. Broj tema o kojima Švicarska želi pregovarati petnaestorica smanjuju s petnaest na pet. Njima dodaju slobodu kretanja osoba i cestovni promet, dva pitanja koja im leže na srcu. I proglašuju, uime 'prilagođenog paralelizma', da će budući sporazumi biti jedna cjelina. Na koncu, moramo priznati da Švicarska dobro napreduje. Ona je na neki način s bilateralnim sporazumima najavila Europu a la carte. Povjerenstvo i nekoliko država članica smatraju, iz sadašnje perspektive, da su načinile stratešku pogrješku. 'Načinjena je iznimka kada se Švicarskoj omogućilo da pregovara a la carte. To nije bila dobra odluka', priznaje diplomat iz jedne sredozemne zemlje. Prošlo je puno vremena od tada, a petnaestorica u međuvremenu pregovaraju s trinaest zemalja koje kucaju na njihova vrata. Hoće li, u takvim prilikama, biti spremni da opetuju pokus kao što to želi Švicarska, premda nitko u Bernu ne želi u ovoj fazi govoriti o novom nizu bilateralnih sporazuma. Povjerenstvo je suzdržano s obrazloženjem da će to biti loš znak za kandidate. Kada je riječ o europskim vladama, one nisu tako odlučne. 'Ako postoji međusoban interes za to, zašto ne. Sve će ovisiti o sadržaju', uzvraća diplomat iz susjedne zemlje. Jedan od njegovih kolega s juga Europe jasniji je. Budući da Švicarska u skoroj budućnosti ne ramišlja o ponovnom zahtjevu za ulazak, 'nema drugog izbora doli bilateralni pristup'. To se zove realpolitik", iz Bruxellesa izvješćuje Roland Krimm.