RIM, 19. travnja (Hina) - Talijanski premijer Massimo D'Alema u srijedu se oprostio s dužnošću premijera podnijevši predsjedniku države neopozivu ostavku kao 24. po redu premijer na čelu 57. vlade od završetka Drugog svjetskog
rata.
RIM, 19. travnja (Hina) - Talijanski premijer Massimo D'Alema u
srijedu se oprostio s dužnošću premijera podnijevši predsjedniku
države neopozivu ostavku kao 24. po redu premijer na čelu 57. vlade
od završetka Drugog svjetskog rata.#L#
"Ostavka premijera Massima D'Aleme je konačna", kaže se u
priopćenju vlade objavljenom u trenutku kada se d'Alema sastao s
predsjednikom Carlom Azegliom Ciampijem kako bi mu priopćio svoju
odluku.
D'Alema, prvi bivši komunist koji je postao talijanski premijer,
ostavku je ponudio još u ponedjeljak, nakon što je njegova
koalicija lijevog centra pretrpjela težak poraz na nedjeljnim
izborima za predsjednike 15 talijanskih regija.
Predsjednik Ciampi je, međutim, zatražio da se o svemu raspravi na
jedinom institucionalnom mjestu - parlamentu - što je i učinjeno u
srijedu ujutro.
Predstavnici desnog centra zatražili su raspuštanje parlamenta i
prijevremene izbore, dok lijevi centar želi iznijeti sadašnji
mandat parlamenta koji treba potrajati još 11 mjeseci.
D'Alema je na dužnosti premijera proveo 18 mjeseci, vodeći vladu
komunista i demokršćana na čelu raznorodne ekipe sastavljene od
devet stranaka, što je katkad pružalo zbunjujuću sliku.
Predsjednik Ciampi će sada morati odlučiti hoće li mandat za sastav
nove vlade povjeriti novome kandidatu vladajućeg lijevog centra,
imenovati tehnokrata koji će voditi prijelaznu vladu do redovitih
izbora ili prijevremenih, ako se odluči za njihovo raspisivanje.
D'Alemin pad izazvala je nadmoć desnog centra na regionalnim
izborima. Koalicija televizijskog magnata Berlusconija i
sjevernjačkog autonomaša Umberta Bossija osvojila je 50,7 posto
glasova, ili osam regija, a lijevi centar 45.1 posto glasova
odnosno sedam regija. I u tradicionalno ljevičarskim izbornim
područjima zabilježen je pad podrške vladajućoj koaliciji.
Nakon što su njegove optimističke predizborne prognoze pale u vodu,
D'Alema je u ponedjeljak na sjednici vlade konstatirao kako je
"Italija izgubila povjerenje u njega" i najavio da će "radi
dobrobiti lijevog centra" napustiti politički život.
Istodobno je pozvao vladu da se usredotoči na referendum o izbornom
sustavu 21. svibnja, na kojem je predloženo ukidanje razmjernog
(mješanog) i uvođenje čistog većinskog sustava koji bi, kroz
bipolarizaciju političke scene, Italiji trebao osigurati
stabilnije vlade.
Na dužnost je stupio u listopadu 1998., kao prvi talijanski
premijer bivši komunist. Predsjedao je vladom u vrijeme
gospodarskog uzleta, a Talijanima je u 2000. ponudio najniži
proračun u desetljeću i smanjenje poreza. Tijekom mandata uspješno
je odgovorio na više međunarodnopolitičkih izazova, počev od krize
s kurdskim vođom Abdulahom Ocalanom, preko Kosova, pa do iskoraka u
obnovi odnosa Zapada s Iranom i Libijom.
Rođen u Rimu u komunističkoj i partizanskoj obitelji, D'Alema se
rano uključio u politiku, aktivirajući se još u "pionirima" KP
Italije. Stranci je pristupio 1968. a od tada je brzo napredovao
kroz njezine redove, uključujući i uređivanje stranačkog glasila
Unita, te postajući kasnije čelnikom njezine nasljednice - stranke
Demokratske ljevice - koju je čvrsto ukotvio u arhitekturu Nove
europske ljevice.
Poznat je kao oštrouman intelektualac koji voli bridž, filmove
Woody Alena i jedrenje na svojoj jahti Ikarus. Odani je navijač
nogometaša Rome, oženjen i otac dvoje djece.
Kao njegovi mogući nasljednici najčešće se spominju Mario Monti
(57) europski povjernik za tržišnu utakmicu; Giuliano Amato (61)
ministar finacija i bivši premijer; Antonio Fazio (63) guverner
središnje banke; Lamberto Dini (69) ministar vanjskih poslova;
Nicola Mancino (68) predsjednik Senata i rimski gradobnačelnik
Franceso Rutelli (45).
(Hina) rt/dh/st dh