ZAGREB, 18. travnja (Hina) - U domaćoj tekstilnoj industriji prosječno je mjesečno u 1999. gubilo posao između 100 i 200 zaposlenih, a nakon svojevrsnog "udara" u prvom ovogodišnjem tromjesečju, kada je zbog stečajnih postupaka u
nekoliko tvrtki ponovno bilo većih otpuštanja, očekuje se stabiliziranje njihova broja.
ZAGREB, 18. travnja (Hina) - U domaćoj tekstilnoj industriji
prosječno je mjesečno u 1999. gubilo posao između 100 i 200
zaposlenih, a nakon svojevrsnog "udara" u prvom ovogodišnjem
tromjesečju, kada je zbog stečajnih postupaka u nekoliko tvrtki
ponovno bilo većih otpuštanja, očekuje se stabiliziranje njihova
broja. #L#
U toj je industrijskoj grani broj zaposlenih lani bio i više nego
dvostruko manji u usporedbi s 1989., kada ih je bilo oko 82 tisuće.
Nastavljen je i trend smanjivanja tekstilne proizvodnje. Samo lani
je proizvodnja pala za 11,7 posto u odnosu na godinu dana ranije, a
proizvodnja odjeće, dorade i bojenja krzna 9,8 posto. Izvoz
tekstila i odjeće bio je 5,2 posto manji, a smanjen je i izvoz kože,
galanterije i obuće za 14,5 posto.
Iako još nije dosegnuto samo dno, jer zasigurno će biti još
stečajnih postupaka, u Hrvatskoj gospodarskoj komori predviđaju da
će se stanje u tekstilnoj industriji uskoro početi stabilizirati.
Opstat će tvrtke koje su ovih godina investirale, te one koje su
stvorile svoju marku odjeće, poput Varteksa, Kamenskog, TKZ-a,
RIO-a, TKT-Zlatna igle, Emke.
Te su tvrtke godišnje ulagale od nekoliko stotina do više milijuna
njemačkih maraka u novu tehnologiju, kako bi uspjele zadržati
doradne (lohn) poslove za inozemna tržišta, odnosno skraćivati
vrijeme izrade odjevnih predmeta te tako ostati konkurentne.
Većina uspješnih tekstilnih tvrtki uspjela je ostvariti omjer lohn
poslova i proizvodnje za domaće tržište te punog izvoza 70:30. To je
omjer koji omogućuje zapošljavanje svih kapaciteta, pri čemu se
troškovi poslovanja i redovite plaće pokrivaju s lohn poslovima dok
se proizvodnjom za domaće tržište i punim izvozom ostvaruje dobit.
Osim nepovoljne gospodarske situacije, koja jednako pogađa sve
tvrtke, uzrok neuspjeha velikog broja hrvatskih tekstilnih tvrtki
su ponajprije njihova rukovodstva, koja u posljednjih deset godina
nisu znala pronaći tržište i proizvod kreiran za kupca.
Poseban problem u nekima od njih, koja ovih dana dobivaju stečajne
upravitelje (primjerice Nik, Vesna, Goričanka, Sloboda), sami su
vlasnici, koji su crpili kapital iz njih, umjesto da investiraju,
bez čega se kupci u toj industrijskoj grani gube već iduće godine,
kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
I nakon vrlo teških desetak godina za ovu industriju, koja u ukupnom
hrvatskom izvozu sudjeluje sa značajnih 19 posto, uspjet će se
očuvati sve vrste tekstilne proizvodnje. Jedina perspektiva,
smatraju stručnjaci Sektora za industriju pri HGK, i dalje će biti
izvoz.
Od posebnog značenja trebalo bi biti najavljeno oslobađanje
reinvestirane dobiti od plaćanja poreza. Ono što bi toj industriji
značajno smanjilo troškove, mišljenja su u HGK, smanjivanje je
troškova za naknade bolovanja radnicima, koja do 42 dana idu na
teret poduzeća.
(Hina) sbo ds