START II - MOGUĆA RUSKA ZAMKA ZA BILLA CLINTONA

WASHINGTON, 14. travnja (Hina/AFP) - Sjedinjene Države izrazile su veliko zadovoljstvo zbog ruske ratifikacije sporazuma o smanjivanju nuklearnog naoružanja START II, no uvjeti za njegovo poštivanje koje je postavila Moskva mogli bi predstavljati političku i diplomatsku zamku za američkog predsjednika Billa Clintona, ocjenjuje u petak France presse. #L# Washington je ustrajno vršio pritiske na Rusiju da ratificira taj sporazum koji predviđa smanjivanje nuklearnog arsenala dviju zemalja za dvije trećine, tj. na 3.500 nuklearnih bojevih glava za SAD i na 3.000 nuklearnih glava za Rusiju. Ratifikaciju sporazuma odbijali su, međutim, sedam godina ruski komunisti i nacionalisti u znak prosvjeda protiv širenja NATO-a na istočnu Europu te protiv američkih napada na Irak i na SRJ. Sporazum bi se ipak mogao pokazati kao politička i diplomatska zamka za američkog predsjednika Billa Clitona. Povezujući poštivanje sporazuma s američkim poštivanjem sporazuma o antibalističkim projektilima (ABM) iz 1972., Moskva je američku administraciju dovela u nezavidan položaj. Washington, naime, traži reviziju tog sporazuma kako bi mogao izgraditi nacionalni sustav za zaštitu od napada balističkim projektilima, no Moskva se tome oštro protivi. Taj je ruski uvjet tim nezgodniji jer američki Senat nije još uvijek ratificirao dodatne tehničke protokole sporazuma ABM i START II koje su u rujnu 1997. potpisali Madeleine Albright i ruski ministar vanjskih poslova Jevgenij Primakov. Ako se pogledaju odnosi političkih snaga u SAD, Senat u kojem dominiraju republikanci neskloni Demokratu Clintonu, zapravo "ne želi ratificirati te protokole", smatra Aleksandar Pikajev, stručnjak za Rusiju u Zakladi Carnegie. Prema tome, "vrlo je vjerojatno da START II ni ovaj put neće stupiti na snagu i to krivnjom američkog Senata", rekao je Pikajev. Moskva je "nuklearnu loptu prebacila na američku stranu", dodao je jedan drugi stručnjak zaklade Carnegie, Joseph Cirincione. Predsjednik Clinton "nalazi se u procjepu između ruske Dume i republikanskog Kongresa", kazao je. Ta, za Washington vrlo neugodna situacija, mogla bi donijeti velike prednosti ruskom ministru vanjskih poslova Igoru Ivanovu koji bi 24. i 25. travnja u New Yorku trebao biti nazočan konferenciji o sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, nakon čega bi se 26. i 27. travnja u Washingtonu trebao sastati s predstavnicima američke vlade. "Ivanov će biti u vrlo dobroj pregovarčkoj poziciji" prema Sjedinjenim Državama, rekao je Cirincione. Sam Ivanov u petak je također podsjetio da START III neće moći biti sklopljen sve dok ratifikacija START-a II ne bude definitivno dovršena na obje strane, tj. sve dok SAD ne ratificiraju dodatne protokole START-a II i ABM-a. "SAD moraju ratificirati protokole START-a II i ABM-a kako bi ti sporazumi stupili na snagu", rekao je Ivanov. Predlažući pak, u okviru budućeg sporazuma START III, smanjenje broja ruskih i američkih nuklearnih bojevih glava na 1.500 za svaku zemlju, ruski predsjednik Vladimir Putin pružio je u petak Washingtonu još jedan izazov. Sjedinjene Države posljednjih su mjeseci, naime, vrlo mlako reagirale na tu mogućnost ističući da su sklonije broju od 2.000 do 2.500 nuklearnih bojevih glava za svaku zemlju, kao što je i bilo previđeno prvotnim planovima o razoružanju. Sporazum START II 3. siječnja 1993. potpisali su američki predsjednik George Bush i ruski predsjednik Boris Jeljcin. Krajnji rok za stupanje na snagu tog sporazuma pomaknut je 1997. s 31. prosinca 2003. na 31. prosinca 2007. Analitičari smatraju da će Rusi u okviru njegove provedbe zapravo samo uništiti stare projektile koje bi ionako morali uništiti u skoroj budućnosti. START II omogućit će im i uštedu novca na uništavanju tih projektila jer će dobiti financijsku pomoć. START II nastavlja se na sporazum START I kojeg su u srpnju 1991. potpisali Bush i Mihail Gorbačov. Prije početka pregovora o sporazumima START, SAD i Rusija imale su svaka oko 10.000 nuklearnih bojevih glava. (Hina) zt sd