G. GRANIĆ: HRVATSKA PREKO ODNOSA S HAAGOM TREBA UČINITI CIVILIZACIJSKI ISKORAK

ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora nastavio je jutros 3. sjednicu raspravom o Vladinu prijedlogu Deklaracije o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu. U ime predlagatelja zastupnicima se obratio zamjenik premijera Goran Granić, koji je na početku vrlo nadahnutog govora ustvrdio da nikada nije imao teži teret odgovornosti. Istaknuvši da je Domovinski rat svetinja i za novu Vladu, Granić se usprotivio nastojanjima HDZ-a da rasprava o Deklaraciji postane pitanje dnevnopolitičke borbe.#L# Istaknuo je da ni Vlada nije zadovoljna s radom Haaškog suda, te da predlaže suradnju s Haagom na drugačijoj strategiji i odnosima. "Suradnja s Haagom treba biti afirmacija i naših ciljeva, da se počinitelji zločina kazne", rekao je Granić, koji je pozvao zastupnike da učine ključni civilizacijski iskorak prema žrtvama rata. Naglasio je da "nikada nije osjećao takav ponos i radost kao što je osjećao tijekom i po završetku 'Bljeska' i 'Oluje'". Posebno je bio zapažen onaj dio Granićeva govora u kome je, govoreći o haškom suđenju generalu Tihomiru Blaškiću, odnosno zločinu nad civilima u Ahmićima, rekao "da se srami što su te zločine počinili predstavnici hrvatskog naroda". Granić je izrazio uvjerenje da se Hrvatska kroz novi odnos s Haagom može potvrditi kao zemlja koja poštuje vlastiti Ustav i najviše vrijednosti koje proizlaze iz njega - slobode i prava čovjeka. Međutim, teze koje pokušavaju povezati vrijednosti Domovinskog rata s postojećim sumnjama da su i neki Hrvati tijekom rata počinili zločine, Granić je nazvao opasnim. Odijelivši pojedinačnu odgovornost za zločine, i istaknuvši povjerenje u hrvatske časnike za koje vjeruje da su u svojim naredbama upozoravali da se u ratu štite prava civila, Granić je naglasio da je radi budućnosti hrvatskog naroda zajednička obveza rasvijetliti i tamni dio Domovinskog rata. Iznoseći stajališta Vlade o toj problematici, Granić je naglasio da Vlada stoji iza toga da je Hrvatskoj 1991. rat bio nametnut, i da su sve vojne akcije, uključujući "Bljesak" i "Oluju", legitimni izraz borbe hrvatskog naroda za svoju neovisnost. Stav je Vlade da dosadašnja strategija opstrukcije i izolacije suda u Haagu nije donijela niti jedan pozitivan rezultat, niti obrani Hrvatske, niti obrani Domovinskog rata. Vlada se opredijelila za potpuno novi odnos i suradnju s Haagom, želeći definirati da se i Hrvatska i Vlada određuju prema zločinu kao neprihvatljivoj kategoriji. Vlada se odlučila za partnersku suradnju s Haagom, ali bez iluzija da će ta suradnja biti jednostavna, bez problema i sporova pravne prirode. Vlada je svjesna i da Haag neće procesuirati sve zločine, posebno kada se radi o zločincima iz Srbije, zbog čega će hrvatsko pravosuđe morati preuzeti temeljnu odgovornost prema hrvatskim građanima. Dimenzije odnosa Hrvatske sa sudom u Haagu odredit će i pitanje njezine nacionalne sigurnosti, što je pravo koje proizlazi iz hrvatske suverenosti, dodao je Granić. Vlada, kaže, prihvaća takav izazov da kroz aktivnu suradnju s Haagom pokuša zaštititi nacionalni interes Republike Hrvatske. "Ne želimo Haagu dati alibi da nas optužuje i za ono što ne stoji, jer se sumnje trebaju ispitati. Zbog toga možemo izraziti žaljenje i potaknuti da se u Haagu s jednakom pozornošću, bez politizacije, provodi istraga za svaki zločin, čega nije bilo u svakom slučaju", rekao je Granić. Istaknuo je da suđenje generalu Blaškiću pokazuje da u Haagu "ima pokušaja političkih interpretacija svega što se događalo na ovome prostoru". Govoreći o nezadovoljstvu s radom suda u Haagu, Granić je rekao da je glavnoj tužiteljici Carli Del Ponte postavio pitanje - zbog čega se trenutačno u Haagu ne sudi nikome za počinjene zločine nad Hrvatima u Hrvatskoj, kao i nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Tom sam prilikom, kaže Granić, pred Carlom Del Ponte ustvrdio "da postoje uzroci takvoj percepciji na koju morate odgovoriti vi". O suđenju generalu Blaškiću, Granić je rekao da je sud prekoračio ovlasti u izricanju političkog konteksta presude, ali da ima mjesta i sumnji "da postoje imena onih koji su počinili zločine u Ahmićima, i da Haški sud nije dobio svu dokumentaciju". (Hina) daju im