FINANCIJSKI BILTEN 06. - 13. TRAVNJA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 06. - 13. travnja 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada o izmirenju dugova 8. Zatvorena sjednica Vlade 9. Na aktualnom satu u Županijskom domu o gospodarstvu i zapošljavanju 10. Gospodarstvo - glavna tema aktualnog sata u Zastupničkom domu 11. Odbori prihvatili financijski plan HNB-a 12. MMF i Hrvatska pregovaraju o gospodarskom programu i pomoći 13. HFP o odbijanju HZMO-a da se objedine portfelji u vlasništvu države 14. Uvrštenje GDR-ova Zagrebačke banke na Frankfurtsku burzu 15. Na Zagrebačkoj burzi promet u prva tri mjeseca dosegnuo 419 milijuna kuna 16. Promet na VTV-u u prvom tromjesečju iznosio 117,3 milijuna kuna 17. Statistika 18. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u travnju ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 06. IV. 13.700.000 1.700.000 12,05 % 318.870.000 07. IV. 27.000.000 16.200.000 13,04 % 315.413.000 10. IV. 32.000.000 24.500.000 12,89 % 323.740.000 11. IV. 8.200.000 5.200.000 12,55 % 323.080.000 12. IV. 15.000.000 12.300.000 11,68 % 315.260.000 13. IV. 6.000.000 3.000.000 12,50 % - Dnevni prosjek 16.983.000 10.483.000 12,45 % 319.272.000 Ovaj je tjedan na Tržištu novca u mnogome nalikovao na prethodni. Naime, u noćnom je trgovanju potražnja uglavnom s uspijehom pokrivana, dok je unatoč relativno visokoj dnevnoj ponudi, promet bio "mršav". Prošlog je petka završilo dvotjedno razdoblje za održavanje obvezne pričuve. No, većih problema s pokrivanjem potražnje u prekonoćnom trgovanju nije bilo, tj. tek je njezin neznatni dio ostajao nepokriven. U dnevnom je pak trgovanju situacija bila znatno zamršenija. Naime, u ponedjeljak je bio rok za plaćanje PDV-a pa su neki od kreditora povlačili ranije plasirana sredstva. To je pak povećalo potražnju za novcem, koja je najvećim dijelom ostajala nepodmirena. Međutim, najčešći razlozi nepodmirenja potražnje nisu bili u pomanjkanju novca koliko u sve strožim kreditnim ograničenjima kreditora te neusklađenosti između ponude i potražnje. Jer, kreditori sve češće svoja sredstva nude isključivo uz opozivnu klauzulu, dok je istodobno potražnja za ročnim kreditima sve veća. Sve je to za posljedicu imalo ne samo nemogućnost podmirenja ukupne potražnje već i nemogućnost plasiranja cjelokupne ponude na Tržištu. Ipak, cijena se novca kretala na uobičajenim razinama. Tako su novi opozivni krediti odobravani po cijeni od 11,50 do 13 posto. Uz trgovinu novcem, na sekundarnom je tržištu ovoga tjedna, ugovorena i kupoprodaja mjenica s avalom Ministarstva financija u iznosu od 1,54 milijuna kuna. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 499,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,77 posto, upisani su zapisi u iznosu od 122,2 milijun kuna, dok su na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 11 posto, upisani zapisi vrijedni 220 milijuna kuna. Istodobno, na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,30 posto, upisani su zapisi u iznosu od 157,3 milijuna kuna. Od 12. travnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,75 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 10. do 13. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 138 160 150 320.860 Pliva 550 575 560 1.629.294 Podravka 150 158,50 150 757.459 Varaždinska banka 210 225 217 1.984.527 Viktor Lenac 90 90,50 90 26.600 Zagrebačka banka 0 1.185 1.256 1.185 7.605.050 Arenaturist 58 65 58 46.466 Hotel Inter-Continent 80 80 80 7.040 Istraturist 47 47 47 9.400 Jadran-turist 45 45 45 10.215 Karlovačka pivovara 380 400 400 15.700 Končar 70 70 70 70.000 Kraš 141 149 145 20.239 Privredna banka 82 85 82 53.100 Riječka banka 130 140 137 768.803 Riviera 82 82 82 29.766 Splitska banka 85 95 90 76.787 Sunčani Hvar 24 24 24 5.277 Varteks 26 26 26 6.448 Zagrebačka banka C 660 660 660 660 Zagrebačka banka E 490 500 490 522.500 14.111.197 Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 14,1 milijun kuna, što se ponajviše može zahvaliti trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke (7,6 milijuna), Varaždinske banke (1,9 milijuna) te Plive (1,6 milijuna kuna). Inače aktivna je bila 21 dionica, pri čemu ih je osam dobilo, a sedam izgubilo na vrijednosti. Najviše, 20 kuna, porasla je cijena dionice Karlovačke pivovare, a značajnije, deset kuna, poskupila je i dionica Hotela Inter- Continental. S dobitkom od devet kuna, slijedila ju je dionica Zagrebačke banke serije C. Dionica pak Riječke banke poskupila je sedam kuna, dok je vrijednosnica Splitske banke ojačala pet kuna. Na kraju su se liste dobitnica, s cijenom višom tri, dvije, odnosno jednu kunu, zatekle dionice Arenaturista, Varaždinske te Privredne banke. Najveći je pak ovotjedni gubitnik, s padom cijene od 55 kuna, bila obična dionica Zagrebačke banke. Značajnije, 20 kuna, pojeftinila je i dionica Plive. Slijedila ju je, s gubitkom od deset kuna, dionica Zagrebačke banke serije E. Pad cijene od po pet kuna zabilježile su dionice Dalmatinske banke, Viktora Lenca i Kraša. Najmanje je pojeftinila dionica Končara, svega 50 lipa. Ponajviše zahvaljujući padu cijene obične dionice Zagrebačke banke te Plive, CROBEX indeks potonuo je ovoga tjedna 21 bod na 857 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 10. do 13. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Belišće 60 60 60 3.595.500 Bilo 15 15 15 5.835 Chromos Samobor 440 440 440 3.080 Čateks 80 80 80 16.080 Dalmacija-auto 109 109 109 3.270 Ericsson-Tesla 218 225 221 1.142.080 Gorica 112,70 112,70 112,70 490.019 Hoteli Zadar 80 80 80 161.040 Jadranturist 55 55 55 2.200 Kraš 140 142 140 16.941 Poljoopskrba 651,36 651,36 651,36 830.484 Riadria banka 110 110 110 16.500 Sava 276 276 276 4.692 Vis 51 51 51 830.484 PIF Dom 22,21 24,99 22,50 748.455 PIF Expandia 23,11 27,00 23,16 384.494 PIF Pleter 11,80 13,99 11,87 171.030 PIF Slavonski 12,52 13,56 12,60 346.111 PIF Sunce 10,62 11,50 11,00 127.386 PIF Sred. nac. 14,72 15,61 15,00 252.005 PIF Velebit 16,00 17,99 16,02 421.935 9.578.634 Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu zabilježen promet od 9,5 milijuna kuna. Glavnina je prometa ostvarena dionicama Belišća (3,5 milijuna), Ericsson-Tesle (1,1 milijun) te PIF-ova (2,4 milijuna kuna). Aktivna je bila 21 dionica, od čega je osam izgubilo, dok ih je šest dobilo na vrijednosti. Dionica Kraša bila je najveći ovotjedni gubitnik. Naime, cijena joj je potonula 20 kuna. I dionice svih sedam PIF-ova izgubile su na vrijednosti. Najviše, 1,84 kune, pala je cijena dionice Expandia fonda. Slijedila ju je, s gubitkom od 1,61 kune, dionica Dom fonda. Dionica pak Slavonskog fonda pojeftinila je 1,40, a Pletera 1,35 kuna. Cijena dionice fonda Sunce pala je 70, a Velebita 48 lipa. Na kraju liste gubitnica, s gubitkom od 32 lipe, našla se dionica Središnjeg nacionalnog fonda. Na listi je dobitnica pak vodeće mjesto, s rastom cijene od 40 kuna, zauzela dionica Riadria banke. Značajnije su poskupile i dionice Visa, 39,25 kuna ili 334 posto, te Belišća - 35 kuna ili 140 posto. Rast cijene od četiri kune ostvarila je dionica Dalmacija-auta, dok je dionica Ericcson-Tesle skuplja dvije kune. Najmanje, jednu kunu, na cijeni je dobila dionica Save. VIN indeks u odnosu na prethodni tjedan porastao je pet bodova te sada iznosi 412 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 06. travnja 13. travnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 7.446,21 7.449,06 + 0,03 London/FTSE-100 6.451,10 6.357,00 - 1,45 New York/DJIA 11.033,92 11.125,13 + 0,82 Tokyo/Nikkei 20.223,61 20.562,42 + 1,67 Na Wall Stretu je u proteklih tjedan dana trgovanje bilo izuzetno nestabilno. Naime, interes ulagača svakodnevno se preusmjeravao iz sektora sigurnih tradicionalnih dionica, u sektor riskantnijih, ali znatno profitabilnijih, tehnoloških i Internet dionica. Prema predviđanjimva analitičara, takva će se situacija nastaviti još neko vrijeme. Sukladno promjenama "raspoloženja" investitora, kretali su se i Dow Jones te Nasdaq. "Nasdaq trenutačno testira svoje 'dno'. Što je taj indeks nestabilniji, raste privlačnost tradicionalnih dionica, a time i Dow Jonesa, poglavito u očima ulagača koji nisu skloni velikim rizicima", kazao je jedan analitičar. U promatranom je razdoblju tako njujorški indeks porastao više od 0,80 posto ili preko 90 bodova. Suprotno tome, elektronsko je trgovanje bilježilo gubitke. Tako je u četvrtak Nasdaq indeks zabilježio drugi po veličini najveći bodovni pad svih vremena - 286 bodova - te potonuo na 3.769 bodova, što je najniža razina još od 06. siječnja ove godine. Reakcija je to na procjenu jednog od utjecajnijih američkih analitičara da će prihodi softwearskog diva, koporacije Microsoft, u drugom ovogodišnjem tromjesečju spustiti na 5,75 milijardi američkih dolara u odnosu na 5,95 milijardi ostvarenih u prva tri mjeseca. Ulagačima je to bio "znak za uzbunu" pa su se dobitonosnim prodajama nastojali riješiti ne samo Misrosoftovih dionica, već i vrijednosnica preostala tri svjetska računalna diva - Hewllet- Packarda, Intela i IBM-a. "Tehnologija je trenutačno 'out' i nad taj se sektor nadvilo vrlo negativno ozračje", objasnio je jedan analitičar. S druge su pak strane, cijene tradicionalnih dionica na Wall Streetu uglavnom rasle i tako ovoga tjedna spriječile skretanje Dow Jonesa u negativan teritorij. Ulagači ih, naime, nakon spomenutih cjenovnih oscilacija tehnoloških dionica, još smatraju "sigurnom zonom". Riječ je ponajprije o vrijednosnicama financijskih, farmaceutskih, prijevozničkih i tvrtki za prodaju nekretnina. Inače, njujorški se burzovni indeks od početka ove godine spustio oko 3,25 posto, dok je Nasdaq, koji se uglavnom sastoji od tehnoloških dionica, oslabio više od 7,30 posto. Osim tradicionalnih dionica, njujorškom su tržištu u posljednjih sedam dana "pozitivnu injekciju" dali i podaci o broju zaposlenih te visini plaća u SAD-u. U ožujku je broj novozaposlenih porastao za 416.000, prema 376.000 koliko su ranije procjenjivali analitičari. Istodobno, plaće zaposlenih za sat rada porasle su 0,4 posto u odnosu na prognoziranih 0,3 posto. Iako ovi podaci potvrđuju da se robustan rast američkog gospodarstva ne usporava te da će Fed na svojoj sjednici sredinom idućega mjeseca vjerojatno ponovno podignuti kamatne stope, nitko od ulagača nije previše iznenađen. Jer, objašnjavaju analitičari, većina ih je više kamatne stope već "uračunala" u cijene dionica. Tokijo "kopirao" gotovo svaki potez New Yorka Potaknuti potezima svojim američkih kolega, i ulagači na burzi u Tokiju ovoga su tjedna svoju pozornost usmjeravali iz tehnoloških i Internet dionica u područje tradicionalnih vrijednosnica i obrnuto. Međutim, za razliku od situacije na najvećem američkom tržištu, tradicionalne su dionice u Tokiju odigrale značajniju ulogu, poglavito vrijednosnice kemijskog, farmaceutskog te sektora nekretnina i pomorskog prijevoza. Naime, njihovo je poskupljenje bilo dostatno za neutraliziranje izuzetno lošeg razdoblja za tehnološke i Intenet dionica. Osim toga, pozitivan je poticaj tokijska burza dobila i od Bank of Japan (BOJ), u čijem se izvješću potvrđuju ranije procjene analitičara o sve snažnijem oporavku gospodarstva "Zemlje izlazećeg sunca". Nikkei indeks gotovo je svakoga dana rastao, a na tjednoj je razini ojačao gotovo 1,70 posto ili 340 bodova. I europske burze trgovale po američkom i japanskom "modelu" Ni europske burze nisu u proteklih tjedan dana bile "imune" na zbivanja u New Yorku i Tokiju. Iako su cijene tehnoloških i tradicionalnih dionica na burzama Staroga kontintenta rasle ili padale, ponajprije u ovisnosti o Wall Streetu, na tjednoj su se razini burzovni indeksi tržišta u Londonu i Frankfurtu ipak različito kretale. Naime, zbog osjetnog pada cijena vodećih blue- chip dionica, primjerice telekomunikacijskog diva Vodafonea te naftne kompanije BP Amoco, početkom je tjedna londonska burza zabilježila značajne gubitke. Stoga je u odnosu na prošli četvrtak FTSE oslabio 1,45 bodova i zaronio duboko ispod 6.400 bodova. Istodobno, u Frankfurtu su gubici tehnoloških i dobici tradiconalnih dionica bili podjednaki pa je DAX ostao gotovo nepromjenjen. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 06. travnja 13. travnja Promjena u % Euro/USD 0,9585 0,9550 - 0,36 Euro/JPY 100,44 101,20 + 0,75 USD/JPY 104,82 105,89 + 1,02 Cijena zlata: USD/Unca 06. travnja 13. travnja Promjena u % 279,60 281,20 + 0,57 Tečaj jedinstvene europske valute ovoga se tjedna raznoliko kretao u odnosu na američki dolar i japanski jen. Naime, u usporedbi s dolarom, euro je zaronio duboko ispod 0,96 USD, tj. jeftiniji je oko 0,35 posto, dok se prema jenu probio iznad 101 JPY, odnosno ojačao je 0,75 posto. Inače, u četvrtak je Europska središnja banka (ECB) odlučila ključne kamatne stope zadržati na dosadašnjim razinama. Budući je ta odluka bila očekivana, eurov tečaj na nju gotovo i nije reagirao. Naravno, na spomenuta je devizna kretanja ponajmanje utjecao sam euro. Naime, porast tečaja "zelenbaća" posljedica je zbivanja na burzi u New Yorku, koja je unatoč snažnim ovotjednim turbulencijama, trgovanje završila pozitivno. Otud i "privlačnost" te valute u očima ulagača. Iako je i tokijska burza bila uspješna, na tečaju se jena još uvijek osjećaju posljedica intervencije Bank of Japan (BOJ). Inače, sredinom tjedna BOJ je priopćio kako su znakovi oporavka japanskog gospodarstva sve jači pa uskoro neće biti razloga nastaviti s politikom "nultih" ključnih kamatnih stopa. No, i nakon te vijesti, jenov je rast bio kratkotrajan. Stoga ne čudi da je dolar osjetno poskupio i prema japanskoj valuti. Naime, na tjednoj je razini ojačao jedan posto i gotovo se približio razini od 106 JPY. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 07.- 14. travnja 2000. Valutai jedinica Tečaj07. travnja Tečaj14. travnja Promjenau % Euro 1 7,7239 7,7273 + 0,04 DEM 1 3,9491 3,9509 + 0,04 USD 1 8,0340 8,0728 + 0,48 GBP 1 12,7419 12,8262 + 0,66 JPY 100 7,6675 7,6317 - 0,46 ATS 1 0,5613 0,5615 + 0,04 ITL 100 0,3989 0,3990 + 0,04 CHF 1 4,9107 4,9063 - 0,08 SIT 100 3,8038 3,7757 - 0,73 Nakon dva tjedna slabljenja, njemačka je marka na tečajnici HNB u proteklih sedam dana poskupila 0,04 posto. Pritom je i glavnina ostalih valuta dobila na vrijednosti. Najveći je dobitnik bila britanska funta, čija je cijena u proteklih tjedan dana porasla preko 0,65 posto. Američki je pak dolar u istom razdoblju ojačao gotovo pola posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire od prošloga su se četvrtka podignuli 0,04 posto. Ostale su valute pojeftinile. Svakako najznačajniji pad cijene zabilježio je slovenski tolar. Njegov tečaj pada već šest tjedana i u tom je razdoblju oslabio gotovo 1,50 posto. U protekla je pak dva tjedna cijena japanskog jena potonula 0,70 posto. Švicarski je franak, nakon tri tjedna jačanja, u proteklih sedam dana pojeftinio 0,08 posto. 7. Vlada o izmirenju dugova Hrvatska je Vlada u četvrtak na otvorenoj sjednici utvrdila mjere za podmirenje dugova proračunskih korisnika i izvanproračunskih fondova zatečenih na dan 31. prosinca prošle godine, a koji iznose oko 9,5 milijardi kuna. Iz ovogodišnjeg državnog proračuna podmirilo bi se 3,6 milijardi, za rješavanje problema u zdravstvu izdale bi se obveznice u visini 1,7 milijardi kuna, dio dugova riješio bi se prijebojem te izdavanjem poreznih obveznica u iznosu 1,586 milijardi kuna. Predviđa se i rješavanje problema osigurane štednje pri čemu bi se od ukupno 2,4 milijarde kuna tih obveza, iz proračuna ove godine podmirilo 420 milijuna, dok bi se 1,98 milijardi podmirilo posebnim aranžmanom koji će se uskoro definitivno utvrditi. Prijedlog za izmirenje dugova proračuna i izvanproračunskih fondova članovi Vlade ocijenili su najznačajnijim vladinim dokumentom nakon ovogodišnjeg proračuna. Ova odluka Vlade omogućuje da se u kratkom roku izmire obveze koje se vuku godinama, time se jača povjerenje štediša, stabilizira bankovni sustav, djelomice rješava problem nelikvidnosti, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac. Objasnio je da je kod dugovanja koja će se podmiriti iz proračuna, u iznosu 3,6 milijardi kuna, u gotovini već isplaćeno 1,1 milijarda, a u ovom i idućem mjesecu isplatit će se još 900 milijuna u gotovini. Za preostalih 1,6 milijardi izdale bi se mjenice koje bi dospjele i iskupile se tijekom ove godine. Vlada je u četvrtak usvojila i mjere za pripremu ovogodišnje turističke sezone. Kako bi se turističkim tvrtkama pomoglo u pripremi sezone, Vlada je prihvatila niz mjera za pomoć turizmu opterećenom prezaduženošću i gubicima, posebice zbog nepovoljnih kredita i visokih kamata danih u posljednjih devet godina. Zbog izuzetno teškog stanja, mali će dio turističkih tvrtki morati u stečaj, ali se to predlaže odložiti do jeseni, odnosno nakon sezone. Jer, istaknula je ministrica turizma Pave Župan Rusković, ove se sezone može očekivati porast turističkog prometa za 25 posto te devizni priljev od otprilike 3,5 milijarde USD. Među mjerama za pripremu ovogodišnje sezone su i reprogram ranijih kredita koje su turizmu dale poslovne banke, razmatranje mogućnosti da HBOR odloži naplatu rata kredita iz prošlogodišnjih programa pripreme sezone, te zahtjev da HBOR do kraja ovog mjeseca počne realizaciju kreditnog programa pripreme ovogodišnje sezone u iznosu od najmanje 230 milijuna kuna. Traži se i podmirenje obveza proračuna za prošlogodišnje potpore i subvencije, kao i osiguranje sredstava za ovogodišnje potpore. Vlada je zadužila i institucionalne vlasnike turističkih tvrtki da promjene nadzorne odbore i uprave koje smatra odgovornima za nezadovoljavajuće stanje u tim tvrtkama. 8. Zatvorena sjednica Vlade Vlada je u četvrtak na zatvorenom dijelu sjednice prihvatila izvješće o pregovorima o nacrtu ugovora o socijalnom osiguranju između RH i BiH. Istodobno, Hrvatskoj radioteleviziji odobreno je državno jamstvo za zajam u banci Hypo Alpe-Adria, izvijestio je vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada je odobrila odluke Upravnog vijeća Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje o najnižoj osnovici ako plaća služi kao osnovica za izračun i plaćanje doprinosa i za ostvarivanje prava mirovinskog osiguranja te o najnižoj osnovici za izračun i plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Vlada je donijela načelnu odluku da u slučaju tužbe za klevetu protiv članova Vlade ne odobri ukidanje imuniteta pa će unatoč zahtjevu potpredsjednika Slavka Linića obavijestiti Općinski sud u Rijeci da će njezin član zadržati imunitet. Vlada će predložiti Predsjedniku države da potvrdi izbor istarskoga dožupana Marina Brkarića i zagrebačkoga dožupana Mirka Matića. Dr. Višnja Samardžija imenovana je pomoćnicom ministra za europske integracije. Dužnosti pomoćnika ministrice turizma razriješen je Antun Golik. 9. Na aktualnom satu u Županijskom domu o gospodarstvu i zapošljavanju U srijedu su se tijekom aktualnog sata u Županijskom domu, postavljala pitanja vezana uz trenutačnu gospodarsku situaciju te Nacionalni program zapošljavanja. Na pitanja što Vlada kani učiniti kako bi se poboljšalo gospodarsko stanje, zamjenik predsjednika Vlade Goran Granić najavio je da će Vlada idućih dana predložiti da se dio zaostalih državnih dugova od devet milijarda kuna što prije vrati u gospodarstvo. No Vlada ne može sanirati posrnule tvrtke jer za to jednostavno nema novca, a do sada je to bilo i neučinkovito, rekao je Granić. Tvrtke s teškoćama moraju se restrukturirati, odvojiti zdrave dijelove s izgledima na tržištu. Ostalima bi mogao pomoći očekivani novi investicijski ciklus, dodao je Granić, najavivši da bi se do kraja svibnja u Saboru mogao naći zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije. Ministar rada i socijalne skrbi Davor Vidović potvrdno je odgovorio na pitanje zastupnika je li Vlada doista obustavila Nacionalni program zapošljavanja. Taj je program, objasnio je, bio preskup, a učinci su dvojbeni. Nije mogao reći koliko je novih radnih mjesta otvoreno u mandatu nove Vlade, ali je naveo da je u siječnju i veljači zatvoreno otprilike 40.000 radnih mjesta, što, dometnuo je, nije u mandatu nove Vlade. 10. Gospodarstvo - glavna tema aktualnog sata u Zastupničkom domu Vlada će pomoći Belju, a već je dala sredstva i jamstva za obnovu objekata i druge namjene kako bi se potaknula aktivnost tog poduzeća, kazao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić u srijedu tijekom aktualnog sata u Zastupničkom domu Sabora. Vlada će riješiti i financijske dubioze koje su nastale zbog nerada i neaktivnosti bivše Vlade i uprave poduzeća. No, osnovni je problem, smatra Linić, 2.500 zaposlenih, što je prevelik broj, s obzirom na aktivnost Belja. Hoće li svi oni ostati na poslu, to je pitanje na koje će morati odgovoriti uprava i nadzorni odbor Belja, zaključio je. Odgovarajući na pitanje kada će Vlada objaviti listu poduzeća koja su dosad dobila državna jamstva u ukupnom iznosu od 15 milijardi kuna i da li će netko odgovarati za toliko izdanih jamstava, Linić je kazao da bi objavljivanje takve liste moglo nekim poduzećima nanijeti štete i ne bi ničemu koristilo. Problem će nastati tek kada i ako jamstva dođu na naplatu državi, kazao je potpredsjednik Vlade. Nedvosmisleno je da je prilikom izdavanja jamstava bilo puno samovolje i osobnih interesa, stoga će, kada neko od tih jamstava dođe na naplatu, Vlada objaviti sve podatke i mjere poduzete prema onima koji su krivi za to, zaključio je Linić. Na nekoliko pitanja kada će se vratiti zaostali državni dugovi, ministar financija Mato Crkvenac kazao je kako se to pitanje upravo razmatra te kako će Vlada uskoro predložiti rješenja. Dio od 3,6 milijardi kuna dugova, koliko se planira isplatiti ove godine, već je plaćen. Drugi dio bit će "pokriven" mjenicama, a treći će biti plaćen gotovinom tijekom travnja i svibnja, zaključio je Crkvenac. Na pitanje što se poduzima kako bi se suzbila trihineloza, ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić kazao je pak kako je za to pripremljen program koji obuhvaća četiri županije izravno pogođene trihinelozom. Već su osigurana sredstva od 5,5 milijuna kuna i ovih dana krećemo u akciju, zaključio je Pankretić. 11. Odbori prihvatili financijski plan HNB-a Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora u srijedu je na sjednici većinom glasova prihvatio Financijski plan Hrvatske narodne banke (HNB) za 2000. Obrazlažući plan, guverner HNB-a Marko Škreb naveo je da je središnja banka pedvidjela 960 milijuna kuna prihoda i dobit od tri milijuna kuna. Premda se slažu da osnovna uloga HNB-a nije stvaranje što veće dobiti nego održanje stabilnosti bankovnog i gospodarskog sustava, nekolicina je zastupnika istaknula kako bi ona, ipak, trebala ostvarivati veću dobit jer je to proračunski prihod kojemu je sada potrebna svaka lipa. Na upit zastupnika IDS-a Damira Kajina zašto mu nisu dostavljeni zapisnici sa sjednica Savjeta HNB-a koje je zatražio kad je izbila kriza u Istarskoj banci, Škreb je odgovorio kako bi o tome hoće li se zastupnicima dostavljati zapisnici trebao odlučiti Sabor. Upozorio je da se u svijetu s rasprava savjeta središnjih banaka objavljuju samo dijelovi o monetarnoj politici, a ne i zaspisnici s rasprava o pojedinim bankama jer su ti podaci poslovna tajna. Odbor je jednoglasno prihvatio prijedlog zakona o carinskoj tarifi, koji je jednoglasno prihvatio i Odbor za financije i državni proračun. Među ostalim, predlaže se smanjenje carina u prosjeku za 28 posto, na što se Hrvatska obvezala u pregovorima za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Pri tomu je, objasnio je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, ostavljeno razdoblje prilagodbe domaće proizvodnje stranoj konkurenciji od pet do sedam godina. Kazao je da se unatoč smanjenju carina ne očekuje nikakvo naglo povećanje uvoza, a moguće negativne učinke na poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju ublažit će povećane subvencije i poticaji. Odbor za financije i državni proračun podržao je i prijedlog izmjena Zakona o posebnom porezu na naftne derivate kojim Klub zastupnika HSS-a predlaže da se ozakoni uporaba lož ulja za ribarice i poljoprivredne strojeve. Sada ribari i poljoprivrednici plaćaju 4,2 kune za litru goriva - tri puta više nego u drugim europskim zemljama. Ako bude prihvaćen prijedlog HSS-a, ribari i seljaci plaćali bi 1,94 kune za litru goriva, obrazložio je u ime predlagača Ivan Kolar. 12. MMF i Hrvatska pregovaraju o gospodarskom programu i pomoći Hrvatska i Međunarodni monetarni fond (MMF) pregovaraju o hrvatskom gospodarskom programu za 2000/2001. koji bi MMF mogao poduprijeti sredstvima u okviru stand-by aranžmana, priopćila je u srijedu misija MMF-a u Hrvatskoj. Izaslanstvo MMF-a na čelu s Hansom Flickenschildom boravilo je u Zagrebu od 29. ožujka do 12. travnja i s predstavnicima hrvatske Vlade, Hrvatske narodne banke (HNB), sindikata, poslodavaca i institucija financijskog sektora razgovaralo o gospodarskoj situaciji u zemlji i izgledima za budućnost. "Izaslanstvo MMF-a započelo je pregovore s predstavnicima hrvatskih vlasti o gospodarskom programu za 2000/2001. koji bi mogao biti podržan sredstvima MMF-a u okviru stand-by aranžmana," kaže se u priopćenju. Očekuje se da će, u cilju dovršetka pregovora, izaslanstvo MMF-a u lipnju ponovno doći u Hrvatsku a u "međuvremenu će hrvatska vlada razmotriti nekoliko opcija gospodarske politike unutar predloženog programa", stoji u priopćenju. S tim u svezi, hrvatska vlada je od MMF-a, Svjetske banke i drugih institucija zatražila tehničku i savjetodavnu pomoć glede nekih od opcija. MMF će od travnja do lipnja 2000. u Hrvatsku poslati tri izaslanstva tehničke pomoći za područje porezne politike, upravljanje državnom riznicom i koordinaciju između središnje banke i Ministarstva financija, kaže priopćenje. 13. HFP o odbijanju HZMO-a da se objedine portfelji u vlasništvu države Hrvatski fond za privatizaciju neugodno je iznenađen što je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) odbilo prijedlog nacrta Ugovora o gospodarenju dionicama i poslovnim udjelima, kojim je predviđeno da HFP preuzme skrb nad dionicama i poslovnim udjelima u portfelju HZMO-a, kaže se u priopćenju Fonda za privatizaciju, objavljenom u četvrtak. HFP bi tako upravljao portfeljem te odlučivao o prodaji najpovoljnijem kupcu u skladu sa zakonskim uvjetima, a kupovnu cijenu, kao i dividendu ostvarenu prodajom, Fond bi prenio HZMO-u. Na taj način Fond ne bi stekao vlasništvo nad dionicama i poslovnim udjelima u društvima, već bi bio povjerenik koji upravlja portfeljem u ime i za račun HZMO-a, pojašnjava se u priopćenju. HFP smatra da je objedinavanje portfelja HMO-a, DAB-a i HZMO-a preuvjet učinkovitog upravljanja državnim portfeljem i pretpostavka ubrzane i transparentne privatizacije. Taj su projekt, kaže se, pozivitno ocijenili stručna javnost, investitori, domaći i strani konzultanti, pa HFP iznenađuje negativno stajalište Upravnoga vijeća HZMO-a. Tim više što se na čelu Fonda nalaze najviši državni dužnosnici. "Možemo se samo zapitati kako će informacija o odbijanju prijedloga Ugovora odjeknuti među onim inozemnim partnerima s kojima je HFP u protekla dva mjeseca obavio brojne razgovore u procesu privatizacije objedinjenog portfelja u vlasništvu države", kaže se u priopćenju. Ideja po kojoj bi se upravljanje portfeljem povjerilo nekom trećem preko javnoga natječaja nije realna, smatraju u Fondu za privatizaciju. U Hrvatskoj, kaže se u priopćenju, ne postoji nitko drugi osim HFP, uz iznimku banaka, tko bi imao stručne i kadrovske pretpostavke te drugu infrastrukturu za obavljanje takva posla. 14. Uvrštenje GDR-ova Zagrebačke banke na Frankfurtsku burzu GDR-ovi, tj. potvrde o deponiranim dionicama Zagrebačke banke, 10. travnja ove godine uvršteni su u "Regulirano neslužbeno tržište" Frankfurtske burze, a s tim datumom započelo je i trgovanje njima. Uvrštenje GDR-ova Zagrebačke banke na Frankfurtsku burzu potaknuto je sve većim interesom investitora iz Europske unije za ulaganje u dionice/GDR-ove Zagrebačke banke, izvijestili su iz te banke. Frankfurtska burza, uz njujoršku i londonsku, jedno je od najvećih i najvažnijih svjetskih tržišta kapitala, a njezina tržišna kapitalizacija krajem prošle godine iznosila je 1,2 milijarde eura. Frankfurtska burza sastoji se od tri segmenta tržišta: Službene kotacije, Reguliranog tržišta i Reguliranog neslužbenog tržišta. Regulirano neslužbeno tržište Frankfurtske burze čine, većinom, dionice (GDR-ovi i drugi vlasnički papiri stranih tvrtki). U taj tržišni segment Frankfurtske burze, koji je ujedno i najveći segment Burze, uvršteno je otprilike 3.000 dionica/GDR-ova. Kako su istaknuli u Zagrebačkoj banci, uvrštenje GDR-ova (Global Depositary Receipts) Zagrebačke banke u trgovanje na Frankfurtskoj burzi dalje osnažuje poziciju i potiče (posebice u euru) likvidnost dionica/GDR-ova Zagrebačke banke kojima se već više godina trguje na Zagrebačkoj burzi i na Londonskoj burzi. Očekuje se da će se kroz trgovanje na Frankfurtskoj burzi krug investitora u Zagrebačku banku značajno proširiti investitorima iz Europske unije, čime će se učvrstiti pozicija Zagrebačke banke na sve konkurentnijem i globalnijem vlasničkom tržištu kapitala, smatraju u Zagrebačkoj banci. 15. Na Zagrebačkoj burzi promet u prva tri mjeseca dosegnuo 419 milijuna kuna U prva je tri mjeseca ove godine na Zagrebačkoj burzi ostvareno 419,3 milijuna kuna prometa, što čini gotovo 76 posto ukupnog prometa ostvarenog u čitavoj prošloj godini. U odnosu na četvrto tromjesečje prošle godine promet je porastao 59 posto. Vrijednost službenog indeksa Zagrebačke burze, Crobexa, porasla je u tom razdoblju 33,1 posto na 952,3 boda. U prvom tromjesečju ove godine najviše se trgovalo dionicama Plive kojima je ostvareno gotovo 116,9 milijuna kuna, što u ukupno ostvarenom prometu čini udjel od 28 posto. Cijena tih dionica u promatranom razdoblju porasla je 17,65 posto na 600 kuna. Prodajom redovnih dionica Zagrebačke banke ostvaren je promet u visini 114,5 milijuna kuna ili 27 posto od ukupnog prometa, a zaključna cijena bila im je 1.450 kuna, 59 posto viša nego početkom godine. Među najlikvidnijim dionicama u prvom tromjesečju bile su i one Varaždinske banke kojima je ostvaren promet od gotovo 95,2 milijuna kuna, tj. 23 posto od ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi u prvom tromjesečju. Radi utrke za tu banku između Zagrebačke i Raiffeisenbank cijena tih dionica porasla je na tromjesečnoj razini čak 175 posto na 220 kuna. To je ujedno i najveći porast cijene dionice, izraženo u postocima, od ukupno 33 dionice kojima se u prvom tromjesečju trgovalo na Zagrebačkoj burzi. Značajan rast cijene zabilježen je i kod dionica Jadranturista, 172,73 posto na 45 kuna, te Istraturista 123,68 posto na 42,50 kuna. Najveći pad cijene, izraženo u postocima, zabilježen je kod Štedionice Sonic, 76,67 posto na 350 kuna te kod Jadroplova, 65 posto na 28 kuna. 16. Promet na VTV-u u prvom tromjesečju iznosio 117,3 milijuna kuna Na Varaždinskom je tržištu vrijednosnica (VTV) u prva tri ovogodišnja mjeseca ostvareno 117,3 milijuna kuna prometa, a vrijednost indexa VIN porasla je 37,04 posto, na 407 boda. Promet u ožujku iznosio je 53,5 milijuna kuna, što je 165 posto više nego u prethodnom mjesecu, a prosječni je dnevni promet u ožujku iznosio 1,6 milijuna kuna. U prvom je ovogodišnjem tromjesečju glavnina prometa, više od 98,3 milijuna kuna, ostvarena u segmentu dionica. Najveći je promet pritom ostvaren prodajom dionica pulskog Istra cementa, gotovo 34,4 milijuna kuna. Zaključna cijena tih dionica bila je 773,70 kuna ili 106,19 posto viša nego početkom promatranog razdoblja. Značajan promet ostvaren je i dionicama Turisthotela Pinija, 6,55 milijuna kuna, a cijena tih dionica u prva je tri mjeseca pala 9,15 posto, na 74,50 kuna. Od početka ove godine intenzivirana je i trgovina dionicama Ericsson Nikole Tesle kojima je ostvareno gotovo 5,16 milijuna kuna prometa. Cijena Teslinih dionica porasla je od siječnja do ožujka 93,91 posto, na 223 kune. U prvom se tromjesečju pojačano trgovalo i dionicama svih sedam privatizacijskih investicijskih fondova, kojima je ostvaren ukupan promet od 18,88 milijuna kuna. Promet u PIF kotaciji VTV-a u prva je tri mjeseca ove godine premašio ukupan lanjski promet dionicama PIF-ova, koji je iznosio 10,5 milijuna kuna. Cijene dionica svih sedam PIF-ova su porasle, a najviše one Slavonskog fonda, 196,71 posto na 12,61 kunu. 17. Statistika Cijene industrijskih proizvoda porasle 1,4 posto - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u ožujku su porasle 1,4 posto prema mjesecu ranije, dok su u odnosu na ožujak lani te cijene porasle 10,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U pravom tromjesečju ove godine cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima bile su veće za 8,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Na relativno visok mjesečni rast proozvođačkih cijena u ožujku, što će se nesumnjivo odraziti i na kretanje cijena na malo, najvećim je dijelom uticao zabilježeni porast od 18,9 posto u djelatnosti proizvodnje naftnih derivata te 9,4 posto u djelatnosti vađenja sirove nafte i zemnog plina. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije u ožujku su prema mjesecu ranije porasle za 3,7 posto, kapitalnih proizvoda za 1,2 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,8 posto, intermedijarnih proizvoda za 0,6 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto. Prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, najviše su porasle cijene u rudarstvu i vađenju, 7,9 posto, dok su u prerađivačkoj industriji zabilježile rast od 2,6 posto. Rast cijena u ožujku je zabilježen kod deset odjeljaka. Tako su u proizvodnji naftnih derivata zabilježen rast cijene od 18,9 posto, u vađenju sirove nafte i zemnog plina za 9,4 posto, u proizvodnji prometnih sredstava, osim brodogradnje za 2,7 posto, u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata za 2,6 posto te u proizvodnji metala za 1,9 posto. Cijene u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda porasle su 1,4 posto, u proizvodnji hrane i pića 1,3 posto, u proizvodnji strojeva i uređaja 1,1 posto, u proizvodnji električnih strojeva i aparata za 0,4 posto te u proizvodnji odjeće, doradi i bojenju krzna za 0,1 posto. Istodobno, pad cijena u ožujku je ostvaren u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za 15,2 posto, proizvodnji proizvoda od gume i plastike za 1,9 posto, proizvodnji kože i izradi galanterije i obuće za 1,8 posto, proizvodnji nemetalnih mineralnih proizvoda za 0,6 posto, proizvodnji duhanskih proizvoda za 0,4 posto te preradi drva, osim namještaja za 0,2 posto. U preostalih devet odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u ožujku u odnosu na veljaču nisu se mijenjale. Prosječna neto plaća za siječanj 3.191 kuna - Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po zaposleniku u Hrvatskoj za siječanj iznosila je 3.191 kunu što je nominalno 2,2 posto, a realno 3,2 posto manje nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na lanjski siječanj, u ovogodišnjem je siječnju prosječna plaća bila realno 4,3 posto veća, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Razlika između prosječne siječanjske plaće iskazane u podacima Državnog zavoda za statistiku (3.191 kunu) i Zavoda za platni promet (3.052 kune), kako su pojasnili u ZAP-u, nastaje zbog različitih metoda uzorka, ali ona nikada ne prelazi pet posto, što je dozvoljena oscilacija. Dok Državni zavod za statistiku u podacima obuhvaća 70 posto pravnih osoba i isplate u određenom mjesecu, ZAP evidentira uglavnom sve pravne osobe jer su obvezne predati obrasce u ZAP, a podaci se odnose na plaće isplaćene za određeni mjesec. U gotovo svim djelatnostima po nacionalnoj klasifikaciji, prosječna je siječanjska plaća uglavnom bila realno manja nego u prosincu prošle godine, ali veća nego u lanjskom siječnju. Porast plaća zabilježen je u siječnju u odnosu na prosinac samo u djelatnosti poljoprivrede, love i šumarstva (4,4 posto). Najviše prosječne neto plaće za siječanj isplaćene su u zračnom prijevozu (5.217 kuna), proizvodnji duhanskih proizvoda (4.437 kuna), financijskom posredovanju, osim osiguranja i mirovinskih fondova (4.435 kuna) i javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (4.178 kuna). Najniže plaće zabilježene su u pomoćnim djelatnostima u financijskom posredovanju (1.667 kuna) i štavljenju i obradi kože (1.709 kuna). Najveći porast prosječne plaće u siječnju je u odnosu na prosinac ostvaren u proizvodnji duhanskih proizvoda (15,8 posto) i reciklaži (8,7 posto), dok je najveće smanjenje plaće zabilježeno u iznajmljivanju strojeva i opreme (37 posto) i ribarstvu (29 posto). 18. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u travnju Kamatne stope na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) banke/štedionice kamatna stopa ----------------------------------------------- Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska banka 2,00 Istarsko kreditna banka Umag 2,50 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00-2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 1,00* Raiffeissen banka 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00-3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank 0-3,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba-Pomorska banka Split 2,00 Štedionica Dora 2,00 ------------------------------------------------ Napomena: Kamatne stope na depozite Privredne banke Zagreb vrijede od 15. travnja 2000. Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 14,00 Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Istarska banka 8,00 9,00 11,00- 13,00- 13,00- 13,00- 12,50 14,50 14,50 14,50 Istarska kred.banka Umag 9,00 10,50 11,50 12,50 13,00 13,00 Jadranska banka 7,50 9,50 12,00 14,00 15,00 16,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 6,00 11,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka* 8,25 9,15 10,25 11,25 11,75 12,25 Raiffeisenbank Austria 6,50 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Riadria banka 9,50 11,50 11,75 12,20 12,70 13,75 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 10,00 10,50 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 7,00 8,00 10,00 11,50 12,00 12,50 ZABA-Pomorska banka Split 7,00 8,00 10,00 11,50 12,00 12,50 Štedionica Dora 7,00 9,00 10,00 12,00 12,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Napomena: Kamatne stope na depozite Privredne banke Zagreb vrijede od 15. travnja 2000. Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,00-6,00 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Privredna banka 1,50 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 1,50 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 1,25 Zaba- Pomorska banka Split 1,25 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (%godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 6,00 11,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema roku oročenja Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,26 7,27 Riadria banka 8,00 8,50 9,00 10,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 11,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 11,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -