FR-RU-uprava-Oružani sukobi-Vlada-Ljudska prava-Diplomacija FR-LIBERATION13.4.ČEČENIJA I RUSIJA FRANCUSKALIBERATION13. IV. 2000.Čečenija: Rusija traži izlaz"Pošto je pobijedio na izborima zahvaljujući željeznoj ruci u Čečeniji,
Vladimir Putin sada mora dovršiti rat. No političko rješenje kasni, a Kremlj, čini se, ima ozbiljnih teškoća da pronađe sugovornike među Čečencima. Dvije su strane uspostavile neizravnu vezu u siječnju, preko predstavnika Sjeverne Osetije i Ingušetije. Ove dvije kavkaske republike - napose Ingušetija koja je primila dvjesto tisuća čečenskih izbjeglica - teško su pogođene sukobom, a njihovi vođe, osobito ingušetski general Ruslan Aučev, blizak suradnik čečenskog predsjednika Aslana Mashadova, bore se za mirno rješenje.Službeno, Moskva ne želi ni čuti za pregovore sve dok ne bude 'likvidiran i zadnji bandit'. Istodobno, Putin i generali već proglašuju pobjedu. Očito je da Kremlj mora pronaći izlaz: međunarodna zajednica to traži, a javnost bi se na koncu mogla umoriti od partizanskog rata koji se otegnuo unedogled. Putin je spomenuo mogućnost da se u Čečeniji uvede izravna predsjednička uprava. Čini se da je sada neodlučan. U tu svrhu parlament treba
FRANCUSKA
LIBERATION
13. IV. 2000.
Čečenija: Rusija traži izlaz
"Pošto je pobijedio na izborima zahvaljujući željeznoj ruci u
Čečeniji, Vladimir Putin sada mora dovršiti rat. No političko
rješenje kasni, a Kremlj, čini se, ima ozbiljnih teškoća da pronađe
sugovornike među Čečencima. Dvije su strane uspostavile neizravnu
vezu u siječnju, preko predstavnika Sjeverne Osetije i Ingušetije.
Ove dvije kavkaske republike - napose Ingušetija koja je primila
dvjesto tisuća čečenskih izbjeglica - teško su pogođene sukobom, a
njihovi vođe, osobito ingušetski general Ruslan Aučev, blizak
suradnik čečenskog predsjednika Aslana Mashadova, bore se za mirno
rješenje.
Službeno, Moskva ne želi ni čuti za pregovore sve dok ne bude
'likvidiran i zadnji bandit'. Istodobno, Putin i generali već
proglašuju pobjedu. Očito je da Kremlj mora pronaći izlaz:
međunarodna zajednica to traži, a javnost bi se na koncu mogla
umoriti od partizanskog rata koji se otegnuo unedogled. Putin je
spomenuo mogućnost da se u Čečeniji uvede izravna predsjednička
uprava. Čini se da je sada neodlučan. U tu svrhu parlament treba
glasovati o uvođenju izvanrednog stanja u malenoj kavkaskoj
republici - što ne bi trebao biti problem. Zatim predsjednik treba
potpisati 'ukaz' kojim imenuje civilnog upravitelja. U ovom času
Čečenijom upravljaju vojnici. No 'rješenje' je šepavo. Prema
sadašnjem zakonu, izvanredno stanje može trajati dva mjeseca. To je
prekratak rok da bi se stvorila uprava. K tome, u takvim prilikama
ne bi bili mogući izbori koje Kremlj želi organizirati.
Napokon, Kremlju očajnički nedostaju sugovornici s kojima bi se
pronašlo trajno rješenje. Još jučer, službeni predstavnik zadužen
za Čečeniju odbacio je prijedloge za bezuvjetno pregovaranje koje
je Mashadov opetovao ovih dana, nazivajući ih 'diverzivnim
djelovanjem' kojim bi htio dobiti na vremenu. Moskva 'nema nikakva
razloga da mu vjeruje', dodao je službeni predstavnik. Putin pobija
svaku legitimnost Mashadova kojeg je stavio na popis zločinaca za
kojima traga Interpol. Međutim, Moskva je Mashadova koji je izabran
u siječnju 1997., priznala kao zakonitog čečenskog predsjednika.
Četiri mjeseca kasnije, Boris Jeljcin, tada državni poglavar, s
njim je čak potpisao mirovni sporazum. No moguće je da Mashadov još
ima koju kartu u rukavu. U stranim glasilima, Mashadov je ovog
tjedna optužio ratnog vođu Šamila Basaeva da je 'izazvao rat'. Taj
mu je potez trebao vratiti ugled kao umjerenom političaru s kojim je
moguća nagodba. Putin očito još ima vremena da razmisli do
inauguracije 7. svibnja. U međuvremenu, priprema se da u nedjelju u
Londonu načini prve korake na međunarodnoj pozornici", izvješćuje
Veronique Soule.