AU 15/2000-PROFIL-KRAJIŠNIK

AUSTRIJA PROFIL br. 15/2000. Karizmatični ubojice "Desetak vojnika SFOR-a došuljalo se do vile u pola četiri u zoru. Jedan je uz vrata postavio paketić plastičnog eksploziva, zakoračio unatrag i potpalio ga. Ostali su jurnuli kroz otvor i našli Momčila Krajišnika u krevetu. Odveli su ga zavezanih ruku, bosog, još u pidžami. Uljezi su odnijeli dvije računalne diskete i sve papire. Poslije deset minuta su nestali. Ostali su Krajišnikovi sinovi i njegov otac, koji su se uz napor oslobodili SFOR-ovih ljepljivih vrpca. Jedinica je prošlog ponedjeljka pod francuskim zapovjedništvom na Palama, otmjenom mjestu 15 kilometara jugoistočno od Sarajeva, uhitila do sada najviše rangiranog ratnog zločinca u Bosni i odvela ga u zračnu luku. U roku od nekoliko sati Krajišnik je sjedio u Amsterdamu (?)u jednoj od ćelija suda za ratne zločince za bivšu Jugoslaviju. Optužnica protiv Krajišnika bila je gotova već 21. ožujka, no držana je u tajnosti da srpski vođa ne bi bio upozoren. On je 19. ratni zločinac kojega je ulovio SFOR. Radovan Karadžić, bivši predsjednik srpske republike u Bosni, također posjeduje na Palama građevinu koju je izgradio poput bunkera. Tamo već dugo nije bio viđen. Njegov vojni šef Ratko Mladić pretprošloga je vikenda viđen na utakmici Jugoslavija-Kina u Beogradu. Tamo je bio izvan dohvata SFOR-a. Mladić i Karadžić obrađeni su u zajedničkoj optužnici amsterdamskog suda koja potječe još iz srpnja 1995. Od 1990. ta su dvojica vladala srpskim dijelom Bosne i Hercegovine. Osim predsjednika Karadžića i vojnog šefa Mladića, Krajišnik je kao predsjednik srpskog parlamenta stalno bio treći po rangu. Pod Titom je započeo komercijalnu karijeru trgovinom svinjama a zatim je bio direktor najvećeg bosanskog državnog pogona, poduzeća za opskrbu energijom Energoinvest. Zbog mračnih poslova s nekretninama, 1984. je bio u zatvoru. Pikantno je što se pri tomu radilo o gradnji kuće na Palama njegovoga brata po krvi, Karadžića, koji je tada također devet mjeseci proveo iza rešetaka. Početkom devedesetih godina Krajišnik je bio u Bosni neokrunjeni kralj krijumčara koji je zemlju pod bojkotom Zapada opskrbljivao benzinom i cigaretama. Bio je najveći ratni profiter. Čak ni šef Srba Slobodan Milošević nije puno držao do svojih pristaša u Bosni. 'Svi su oni hrpa govana', izjavio je svojem američkom pregovaračkom partneru Richardu Holbrookeu. 'Strašno je morati satima sjediti s njima u istoj prostoriji.' Holbrooke je sa svoje strane tada za Ratka Mladića našao izraz 'karizmatični ubojica'. Dok je dvojac na vrhu Karadžić/Mladić još krajem 1995. poslije Daytonskoga sporazuma morao odstupiti, Krajišnik je mogao nastaviti. Od 1996. do 1998. bio je legalno izabrani srpski predstavnik u bosanskom državnom predsjedništvu. Zapadni su ga diplomati nazvali 'Mr. No.' Holbrooke o Krajišniku: 'Bio je živi simbol za to da se moglo izvući s ubojstvima.' Britanski ministar vanjskih poslova David Owen držao ga je 'tvrdim, tvrdoglavim momkom'. Tiskovni glasnogovornik suda za ratne zločince Paul Risley drži Krajišnika marljivim, gotovo čestitim birokratom smrti: 'Krajišnik je bio na svakoj sjednici na kojoj su donošene političke i gospodarske odluke, čije su posljedice bile deportacije, ilegalna uhićenja, etnička čišćenja i smrt tisuća Bosanaca'. Baš to potanko predočuje optužnica protiv Krajišnika, koja je dan poslije njegova uhićenja predstavljena na internetu (www.un.org/icty). Na dugačkom popisu na devet gusto ispisanih stranica navedeni su svi pokolji i deportacije koji idu na račun srpskoga vodstva. Sud je u međuvremenu dokazao da može biti djelotvoran. Upravo se vodi proces bosansko-srpskom generalu Radislavu Krstiću. Uhićen je krajem 1998. i mora odgovarati zbog svojeg sudjelovanja u pokolju u Srebrenici (u srpnju 1995. tamo su srpski vojnici pobili 7500 muslimana). Dva daljnja bosansko-srpska generala, Momir Talić i Stanislav Galić, moraju odgovarati zbog strašne opsade Sarajeva sa sadističkim zločinima protiv civila. No sve je to tek generalni pokus glavnog komada - kad se na optuženičkoj klupi u Amsterdamu (?) pojavi Radovan Karadžić. On se ne usuđuje otići u Srbiju, jer se boji da bi ga Milošević mogao izručiti. No ni u Bosni nije više siguran. To je pokazao udar SFOR-a na Krajišnika na Palama" - piše Michael Siegert.