ZAGREB, 8. travnja (Hina) - Mladen Strukan, bivši direktor Hrvatskog mirovinskog osiguranja (HMO) u subotu je u pismu upućenom javnim glasilima, opovrgnuo svjedočenje Luke Krznarića, bivšeg pomoćnika ministra rada i socijalne skrbi,
pred saborskim Istražnim povjerenstvom o okolnostima prodaje "Večernjeg lista" d.d. Zagreb. Strukan, uz ostalo, navodi da je Krznarić u svjedočenju iznio "apsurdne neistine i insinuacije", da je sjednica Nadzornog odbora HMO-a o prodaji "Večernjeg lista" zakazana na uobičajeni način, uz dostavu poziva i odgovarajućih materijala, te da Krznarić nije, kao što je izjavio prilikom svjedočenja, na sjednicu "doveden s ceste".
ZAGREB, 8. travnja (Hina) - Mladen Strukan, bivši direktor
Hrvatskog mirovinskog osiguranja (HMO) u subotu je u pismu upućenom
javnim glasilima, opovrgnuo svjedočenje Luke Krznarića, bivšeg
pomoćnika ministra rada i socijalne skrbi, pred saborskim
Istražnim povjerenstvom o okolnostima prodaje "Večernjeg lista"
d.d. Zagreb.
Strukan, uz ostalo, navodi da je Krznarić u svjedočenju iznio
"apsurdne neistine i insinuacije", da je sjednica Nadzornog odbora
HMO-a o prodaji "Večernjeg lista" zakazana na uobičajeni način, uz
dostavu poziva i odgovarajućih materijala, te da Krznarić nije, kao
što je izjavio prilikom svjedočenja, na sjednicu "doveden s ceste".
#L#
U pismu se ističe da je "redovita 10. sjednica Nadzornog odbora
Hrvatskog mirovinskog osiguranja, na kojoj se odlučivalo o prodaji
'Večernjeg lista', održana 9. siječnja 1998. s početkom u 16,15
sati, a s radom je završila u 17,30 sati. Nakon odluke o prodaji
Večernjeg lista još je doneseno 16 odluka".
Bivši direktor HMO-a navodi da nikada ni od koga, pa ni od Ivića
Pašalića, nije dobio "nikakve naloge u svezi s tom sjednicom i s
prodajom 'Večernjeg lista'", i zato "nije ni mogao to reći g.
Krznariću. Naprotiv sjednica je zakazana na uobičajeni način uz
dostavu poziva i odgovarajućih materijala".
Mladen Strukan kaže kako je "točno da g. Krznarić nikada nije bio
imenovan ni izabran za člana Nadzornog odbora HMO-a", no ističe da
je "u više navrata Krznarić bio na sjednicama i to u funkciji
zamjenika člana Nadzornog odbora HMO-a Jose Škare". S tim u vezi
navodi da je na "10. sjednici NO HMO-a (9. siječnja 1998.), nakon
rasprave u kojoj je prema zapisniku sudjelovao i g. Krznarić,
jednoglasno - dakle i glasom g. Krznarića - donesena odluka o
prodaji dionica 'Večernjeg lista'".
Strukan opovrgava i Krznarićeve navode da se na sjednici našao
nakon što su ga tog dana (9. siječnja 1998.) poslijepodne "pokupili
s ceste" i doveli u Hrvatsko mirovinsko osiguranje kako bi se
"slikao na režiranoj prodaji 'Večernjeg lista'". "Na televiziji
(HRT i OTV) jasno se vidjelo da je g. Krznarić zadnji ili među
zadnjima ušao u dvoranu u kojoj se održavala sjednica. (...) U isto
vrijeme vidjelo se da sam ja već sjedio na svome uobičajenom mjestu
koje je na suprotnoj strani od ulaza, pa je suvišno i komentirati da
smo nas dvojica razgovarali pred dvoranom", kazao je Mladen
Strukan.
Također opovrgava Krznarićev navodi kako je tada prvi put čuo da je
"Večernji list" prodat tajnom komanditnom društvu. "Ni taj
(Krznarićev) navod nije točan jer je kupac zatvoreni investicijski
fond s ograničenom odgovornošću, što se jasno vidi i iz materijala
koje je g. Krznarić posjedovao za tu sjednicu", kaže Strukan.
Opovrgava i da je "Večernji list prodan na nekoj prijepodnevnoj
sjednici (9. siječnja 1998.) i ističe kako bi njemu (Strukanu), kao
tadašnjem pomoćniku direktora Republičkog fonda MIORH-a i
direktoru Hrvatskog mirovinskog osiguranja "bilo itekako znano da
je netko od njih (tadašnji ministar rada i socijalne skrbi Joso
Škara i ostali članovi NO HMO-a) bio u zgradi Republičkog fonda, a
posebice da je održana neformalna sjednica o prodaji 'Večernjeg
lista' ili bilo kakvi drugi razgovori".
Strukan također napominje da je "apsurdna tvrdnja g. Krznarića da
mu je on prijetio otkazom. Naime, Krznarić je kao tadašnji pomoćnik
ministra rada i socijalne skrbi bio hijerarhijski meni nadređen",
kazao je.
Strukan navodi da je "prodaja Večernjeg lista kao i do tada prodani
portfelj u 351 društvu, obavljena isključivo zbog nedostatka
financijskih sredstava. Poznato je da je fondovima MIO-a za isplate
mirovina i drugih mirovinskih primanja bilo potrebno oko 1,5
milijarde kuna, a da se u isto vrijeme od doprinosa ubiralo svega
oko 930 do 970 milijuna kuna. I Zastupnički dom Hrvatskog državnog
sabora je na sjednici 19. prosinca 1997. donio odluku o davanju
suglasnosti na financijski plan MIO-a (Narodne novine br. 141/97.)
prema kojoj se deficit od 467 milijuna 694 tisuće kuna namiruje iz
Hrvatskog mirovinskog osiguranja".
Bivši direktor Uprave Hrvatskog mirovinskog osiguranja, Mladen
Strukan, na kraju svog pisma javnim glasilima navodi da je
nepokretan zbog bolesti i nedavne operacije, o čemu je obavijestio
Istražno povjerenstvo, te kako je obaviješten da će mu to
povjerenstvo idućeg tjedna poslati upite u pisanom obliku, na "koje
će se precizno očitovati", odnosno da će kazati "sve činjenice u
postupku, okolnosti i saznanja koje ima u svezi s prodajom
'Večernjeg lista'".
(Hina) pp/sp sp