HR-STATISTIKA-Gospodarski pokazatelji NA POČETKU GODINE PAD PROSJEČNE PLAĆE NA POČETKU GODINE PAD PROSJEČNE PLAĆE Prosječna je neto plaća po zaposleniku u siječnju iznosila 3052 kune, što je nominalno 3,7 posto a realno 4,7 posto
manje nego u mjesecu prije, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). U odnosu pak na siječanj prošle godine prosječna neto plaća u prvom ovogodišnjem mjesecu nominalno je veća 9,2 posto, a realno 5,2 posto. Složena ekonomska situacija početkom ove godine utjecala je i na područje dohodaka. Sve više zaposlenih ne dobiva plaću na vrijeme, a neki na nju čekaju i po nekoliko mjeseci. Iz ZAP-a napominju da na to upozorava i podatak da su isplaćena sredstva za neto plaće na razini Republike u siječnju ove godine bila nominalno 8,1 posto, a realno čak devet posto manja nego u prosincu lani. Ukoliko se distribucija pravnih osoba prema visini isplaćene prosječne neto plaće po zaposleniku u siječnju ove godine promatra na razini pravne osobe, 75,4 posto pravnih osoba sa 37,6 posto ukupnog broja uposlenika, u grupi je onih sa prosječnom neto plaćom do 2.600 kuna. Od 2600 do 4500 kuna nalazi se 20,4 posto pravnih osoba sa 53,8 posto zaposlenika, a s prosječnom plaćom višom od 4.500 kuna 4,2 posto pravnih osoba sa 8,6 posto zaposlenika. Prema područjima privređivanja ostvarena razina prosječnih plaća po zaposleniku vrlo je različita. Tako su u siječnju ove godine prosječne mjesečne
NA POČETKU GODINE PAD PROSJEČNE PLAĆE
Prosječna je neto plaća po zaposleniku u siječnju iznosila 3052
kune, što je nominalno 3,7 posto a realno 4,7 posto manje nego u
mjesecu prije, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). U odnosu pak
na siječanj prošle godine prosječna neto plaća u prvom ovogodišnjem
mjesecu nominalno je veća 9,2 posto, a realno 5,2 posto. Složena
ekonomska situacija početkom ove godine utjecala je i na područje
dohodaka. Sve više zaposlenih ne dobiva plaću na vrijeme, a neki na
nju čekaju i po nekoliko mjeseci. Iz ZAP-a napominju da na to
upozorava i podatak da su isplaćena sredstva za neto plaće na razini
Republike u siječnju ove godine bila nominalno 8,1 posto, a realno
čak devet posto manja nego u prosincu lani. Ukoliko se distribucija
pravnih osoba prema visini isplaćene prosječne neto plaće po
zaposleniku u siječnju ove godine promatra na razini pravne osobe,
75,4 posto pravnih osoba sa 37,6 posto ukupnog broja uposlenika, u
grupi je onih sa prosječnom neto plaćom do 2.600 kuna. Od 2600 do
4500 kuna nalazi se 20,4 posto pravnih osoba sa 53,8 posto
zaposlenika, a s prosječnom plaćom višom od 4.500 kuna 4,2 posto
pravnih osoba sa 8,6 posto zaposlenika. Prema područjima
privređivanja ostvarena razina prosječnih plaća po zaposleniku
vrlo je različita. Tako su u siječnju ove godine prosječne mjesečne
neto plaće po zaposleniku bile od 1.849 kuna u ribarstvu (37,9 posto
niže od hrvatskog prosjeka) do 4.476 kuna u djelatnosti
financijskog posredovanja (46,7 posto više od prosjeka). U
siječnju je prosjek neto plaće viši od republičkoga zabilježen u
osam djelatnosti; financijsko posredovanje (46,7 posto), javna
uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (37,8 posto više od
prosjeka), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (28,5 posto),
opskrba električnom energijom, plinom i vodom (12,2 posto),
obrazovanje (9,9 posto), ostale društvene, socijalne i osobne
uslužne djelatnosti (3,1 posto) te rudarstvo i vađenje (jedan
posto). Istodobno, manja prosječna neto plaća po zaposleniku od
državnog prosjeka isplaćena je u sedam djelatnosti; ribarstvo
(37,9 posto), trgovina na veliko i malo (24,1 posto),
građevinarstvo (22,2 posto), hoteli i restorani (18,6 posto),
prerađivačka industrija (deset posto), poljoprivreda, lov i
šumarstvo (7,7 posto) te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje
(4,6 posto manje). Podaci o visini prosječe siječanjske neto plaće
po županijama pokazuju da je na prvom mjestu Zagreb sa 3.453 kune, a
najniži prosjek od 2.353 kune, po podacima ZAP-a, zabilježen je u
Međimurskoj županiji.