FR-HR-SUDOVI-Organizacije/savezi-Sudovi-Politika RFI 6. IV. ČULIĆ O DEL PONTE FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI6. IV. 2000.O posjetu glavne tužiteljice haaškoga suda Carle del Ponte Zagrebu izvještava Marinko Čulić."Nova prijetnja
haaškoj klijenteli zove se Carla del Ponte. Otkako je njezin posjet Bosni i Hercegovini koincidirao s uhićenjem Momčila Krajišnika, bauk ove odsječne Švicarke munjevito se proširio u susjedne zemlje, a ratno podzemlje pita se sa zebnjom hoće li svako njezino putovanje značiti i nova uhićenja. Pokazalo se da ipak neće. Jučer je Del Ponte bila u Zagrebu i nitko nije završio u lisicama, niti su kome specijalne jedinice eksplozivom otključavale vrata. No, glavna tužiteljica haaškoga suda prvi put je javno rekla da postoje tajne optužnice i protiv nekolicine Hrvata iz Hrvatske kojima se sud dosad inače nije bavio. Njihova imena nije otkrila, ali je rekla da je s njima upoznala hrvatskog ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića, dodavši da je to nužno za suradnju Haaga i Zagreba. Ona je zatim objasnila kako ove pretpostavke za suradnju nisu vrijedile i u slučaju republike srpske, tako da je jasno da je s Hrvatskom uspostavljen odnos ipak nekog višeg reda. To se uostalom dalo razabrati i iz njezine izjave da se podržava nastojanje
FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI
6. IV. 2000.
O posjetu glavne tužiteljice haaškoga suda Carle del Ponte Zagrebu
izvještava Marinko Čulić.
"Nova prijetnja haaškoj klijenteli zove se Carla del Ponte. Otkako
je njezin posjet Bosni i Hercegovini koincidirao s uhićenjem
Momčila Krajišnika, bauk ove odsječne Švicarke munjevito se
proširio u susjedne zemlje, a ratno podzemlje pita se sa zebnjom
hoće li svako njezino putovanje značiti i nova uhićenja. Pokazalo
se da ipak neće. Jučer je Del Ponte bila u Zagrebu i nitko nije
završio u lisicama, niti su kome specijalne jedinice eksplozivom
otključavale vrata.
No, glavna tužiteljica haaškoga suda prvi put je javno rekla da
postoje tajne optužnice i protiv nekolicine Hrvata iz Hrvatske
kojima se sud dosad inače nije bavio. Njihova imena nije otkrila,
ali je rekla da je s njima upoznala hrvatskog ministra pravosuđa
Stjepana Ivaniševića, dodavši da je to nužno za suradnju Haaga i
Zagreba. Ona je zatim objasnila kako ove pretpostavke za suradnju
nisu vrijedile i u slučaju republike srpske, tako da je jasno da je s
Hrvatskom uspostavljen odnos ipak nekog višeg reda. To se uostalom
dalo razabrati i iz njezine izjave da se podržava nastojanje
Zagreba da se suđenja hrvatskim građanima održavaju i pred
hrvatskim sudovima, na što se dosad nije pristajalo ili se
pristajalo samo načelno.
No, otprije se zna da se to ne može odnositi na osumnjičenike protiv
kojih se već vodi postupak pred haaškim sudom, a to onda znači i na
onu nekolicinu starih optužnica. Tko su oni, o tome se prilično
precizno nagađalo još prije dolaska glavne tužiteljice u Zagreb, a
u detektiranju njihovih imena pomogla je i izjava zamjenika glavne
tužiteljice Grahama Blewitta. On je nedavno ne samo potvrdio da je
istraga pokrenuta i protiv Franje Tuđmana, nego je dodao da se ona
nastavlja i poslije njegove smrti jer je povezana s istragom protiv
nekih drugih osumnjičenika.
Odavde je lako izvesti zaključak da su u fokusu zanimanja hrvatski
generali koji su sudjelovali u velikim vojnim akcijama Oluja 1995.
i dvije godine ranije u Medačkom Džepu. To su generali Ante
Gotovina, Ivan Čermak, Ivan Korade i Mirko Norac. Ovaj posljednji
povezan je s još jednim događajem koji je sada izgleda također u
središtu pozornosti Del Ponte i njezinih istražitelja. To je
egzekucija 1991. više od stotinu, po nekima i više stotina Srba u
Gospiću i okolici, što se sada samo po novinskim napisima stavlja na
dušu spomenutom Norcu, neformalnom vojnom zapovjedniku Gospića
Tihomiru Oreškoviću, a možda, iako u manjoj mjeri, i Tomislavu
Merčepu koji je također vršljao tim prostorom.
Prema ovdašnjem tisku, već su obavljeni i svi dogovori s hrvatskim
vlastima da haaški istražitelji započnu s eshumacijom ovih
stratišta. Istrage su temeljite i počinju od samog mjesta zločina,
s okvirnim saznanjima i o njihovim izravnim ili neizravnim
počiniteljima, ali je zasad nejasno koliko daleko će one ići po
okomici vlasti. Del Ponte je međutim rekla da će odgovarati svi u
vojsci, policiji i politici koji nisu spriječili zločine, a po toj
osnovi može se zahvatiti puno, jako puno."
(RFI)