ZAGREB, 6. travnja (Hina) SKOPLJE - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nastavio je posjet Makedoniji u četvrtak ujutro razgovorima s predsjednikom makedonskog parlamenta Savom Klimovskim, a sastao se i s makedonskim premijerom Ljupčom
Georgijevskim. vatski presjednik posjetit će u četvrtak crkvu sv. Spasa i položiti vijenac na grob makedonskog revolucionara i ideologa nacionalnog oslobodilačkog pokreta Goce Delčeva. Za poslije podne najavljena je zajednička konferencija za novinare hrvatskog i makedonskog predsjednika. RIM - Zainterenisani smo za analizu novog poglavlja koje hrvatski narod počinje s novom Vladom, rekao je tajnik Svete Stolice za odnose s državama, Jean Louis Tauran poslije današnjeg razgovora s hvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom u Vatikanu. Nakon razgovora dvojica ministara dali su izjave za javnost. "Mogli smo konstatirati zajedničku volju da surađujemo za dobrobit cijelog hrvatskog naroda", rekao je Tauran i dodao da je naglašena volja Svete Stolice i katoličke crkve u Hrvatskoj da pomognu u razvijanju demokracije u Hrvatskoj, stalno potvrđujući religijske vrijednosti koje su neodvojivi dio hrvatske kulture.Picula je istaknuo kvalitetu odnosa između Hrvatke i Svete Stolice, koji su se očitovali potpisivanjem ugovora. On je rekao da je
ZAGREB, 6. travnja (Hina)
SKOPLJE - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nastavio je posjet
Makedoniji u četvrtak ujutro razgovorima s predsjednikom
makedonskog parlamenta Savom Klimovskim, a sastao se i s
makedonskim premijerom Ljupčom Georgijevskim. vatski presjednik
posjetit će u četvrtak crkvu sv. Spasa i položiti vijenac na grob
makedonskog revolucionara i ideologa nacionalnog oslobodilačkog
pokreta Goce Delčeva. Za poslije podne najavljena je zajednička
konferencija za novinare hrvatskog i makedonskog predsjednika.
RIM - Zainterenisani smo za analizu novog poglavlja koje hrvatski
narod počinje s novom Vladom, rekao je tajnik Svete Stolice za
odnose s državama, Jean Louis Tauran poslije današnjeg razgovora s
hvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom u Vatikanu.
Nakon razgovora dvojica ministara dali su izjave za javnost. "Mogli
smo konstatirati zajedničku volju da surađujemo za dobrobit
cijelog hrvatskog naroda", rekao je Tauran i dodao da je naglašena
volja Svete Stolice i katoličke crkve u Hrvatskoj da pomognu u
razvijanju demokracije u Hrvatskoj, stalno potvrđujući religijske
vrijednosti koje su neodvojivi dio hrvatske kulture.
Picula je istaknuo kvalitetu odnosa između Hrvatke i Svete Stolice,
koji su se očitovali potpisivanjem ugovora. On je rekao da je
otvoren novi dijalog između Hrvatske i Svete Stolice te izrazio
nadu da će odnosi između dviju država biti sve bolji.
ZAGREB - Predsjednik Nove hrvatske inicijative Krešimir Zubak
izrazio je u četvrtak u Zagrebu zadovoljstvo činjenicom da je
Hrvatska odlučila i dalje pomagati Hrvatima u BiH, ali je rekao kako
način distribucije pomoći nije odgovarajuć te kako pomoć treba
raspodijeliti na pravedniji način. "Iskazali smo zadovoljstvo
činjenicom da će Hrvatska nastaviti pomagati hrvatski narod u BiH",
rekao je Zubak u izjavi novinarima nakon razgovora s predsjednikom
Hrvatskog državnog sabora Zlatkom Tomčićem koji je sa svoje strane
rekao da sredstva "treba uistinu nastojati raspodijeliti na
najpravedniji način svim Hrvatima u BiH", dodajući kako Hrvatska
nema dovoljno sredstava da financira sve potrebe Hrvata u BiH zbog
svog vrlo "skromnog proračuna".
BEOGRAD - Dopisnik Glasa Amerike iz Beograda, Fahri Musliu pušten
je danas iz pritvora gdje je proveo nekoliko sati, javila je
agencija Beta. Musliu je ovoj agenciji potvrdio da ga je policija
privela jutros oko šest sati, po nalogu sutkinje Privrednog suda
Jadranke Dobrijević, koja je od policije zahtijevala da Musliua
privedu u sud, danas u 10 sati. Musliu je izjavio da su se policajci
"korektno ponašali", da je nekoliko sati proveo u zatvorskoj ćeliji
" u skladu s procedurom", te da je potom odveden u sud.
Sutkinja Jadranka Dobrijević mu je priopćila da je razlog
privođenja "neodazivanje na nekoliko sudskih poziva", koje Musliu,
kako tvrdi, nije primio, niti sud ima potvrdu da su mu pozivi
uručeni. Helsinškom odboru Musliu se žalio da je proteklih dana bio
izložen anonimnim telefonskim prijetnjama.
PRIŠTINA - Nekoliko stotina Srba je demonstriralo sinoć ispred
pravoslavne crkve u Gračanici, pored Prištine, prosvjedujući
protiv odluke Srpskog nacionalnog vijeća Kosova o sudjelovanju
njihovih predstavnika u Prijelaznom upravnom vijeće Kosova i u
drugim zajedničkim institucijama na Kosova koje je uspostavio UN-
a. Okupljeni Srbi su optužili episkopa raško-prizrenskog vladiku
Artemija i Srpsko nacionalno vijeće za izdaju. Odluka o tome da
jedan od čelnika kosovskih srba Rade Trajković, sudjeluje kao
promatrač u Prijelaznom upravnom vijeću Kosova naišla je i na
protivljenje Srba iz Kosovske Mitrovice.
PRIŠTINA - Kosovski Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda
kategorički je danas negirao tvrdnje posebnoga izvjestitelja UN-a
za ljudska prava u bivšoj Jugoslaviji, Jirija Dienstbiera o kršenju
ljudskih prava na Kosovu. U otvorenom pismu Odbora Dienstbieru
izražava se protivljenje konstatacijama o kršenju ljudskih prava i
sloboda na Kosovu. Odbor tvrdi da nije istina da je stanje ljudskih
prava gore nego prije akcije NATO-a, navodeći podatak da su tada
srbijanske snage reda dnevno ubijale 5 do 6 osoba. Ta ubojstva su
bila namjerna, sustavna, organizirana i institucionalizirana,
kaže Odbor i navodi da su današnja ubojstva djelo pojedinaca a da su
svi istaknuti albanski čelnici i organizacije osudili te zločine.
Za učinkovitiju zaštitu manjina Odbor predlaže da lokalna policija
dobije više ovlasti, jer zasad ovlasti imaju samo UNMIK i KFOR.
KARACHI - Pakistanski anti-teroristički sud u Karachiju osudio je u
četvrtak bivšeg pakistanskog premijera Nawaza Sharifa na doživotni
zatvor. Protiv Sharifa podignuta je optužnica 19. siječnja koja ga
tereti za zrakoplovno piratstvo, za otmicu, pokušaj ubojstva i
terorizam. Bivšeg je premijera optužio vojni režim koji je vlast
preuzeo državnim udarom 12. listopada.
LONDON - Bivši pakistanski premijer Nawaz Sharif uložit će žalbu na
sudsku odluku o izdržavanju kazne doživotnog zatvora zbog
terorizma i otmice, kazao je u četvrtak u Londonu njegov sin Hasan.
U razgovoru za BBC Hasan Sharif je kazao kako se u Britaniji nalazi
jer strahuje za vlastitu sigurnost u Pakistanu. "Svi smo se nadali
oslobađajućoj presudi. Bio sam razočaran kad je pročitana odluka o
doživotnom zatvoru, ali i dalje smo optimisti - borba je tek
počela", rekao je Sharif za BBC.
SARAJEVO - Predsjednik Stranke hrvatskih demokršćana BiH Petar
Milić mora dati ostavku na tu dužnost i napustiti stranku zbog
izjava koje je on osobno kao i njegova stranka dala u svezi s
poštivanjem odredbi Daytonskog sporazuma, izjavila je
glasnogovornica misije OESSa u BiH Tanya Domi u četvrtak u
Sarajevu. Ona je rekla kako je ovakvu odluku donijelo izborno
prizivno potpovjerenstvo i da ona stupa na snagu odmah.
Domi je podsjetila da je ova stranka u listopadu prošle godine javno
poduprla ideju pok. predsjednika Tuđmana za uspostavu trećeg
hrvatskog entiteta u BiH te da je tvrdila kako je Daytonski sporazum
"potpuni poraz civilizacije, slobode, mira i pravde" kao i da je
"postao nova tamnica za hrvatski narod u BiH".
PALE - Supruga najtraženijeg osumnjičenog ratnog zločinca,
Radovana Karadžića, pojavila se u srijedu na skupu tvrdolinijske
Srpske demokratske stranke (SDS) kako bi pripomogla jedinstvu
stranke koja se priprema za općinske izbore. Oko 500 pristaša SDS-a
pozdravilo je Ljiljanu Zelen-Karadžić u sjedištu stranke na
Palama, skandirajući nadimak njezinog supruga: "Rašo, Rašo!"
Pojavljivanje u javnosti Ljiljane Zelen-Karadžić, prvo nakon niza
godina, slijedilo je dva dana nakon uhićenja najbližeg suradnika
njezina supruga, Momčila Krajišnika.
STRASBOURG - Vijeće Europe u četvrtak je počelo zasjedanje o
suspenziji Rusije zbog kršenja ljudskih prava u Čečeniji.
Ruski predstavnici mogli bi se povući iz Parlamentarne skupštine
Vijeća Europe bude li ruskom izaslanstvu oduzeto pravo glasovanja
zbog čečenskog sukoba, upozorio je u četvrtak član ruskog
izaslanstva Nikolaj Fjodorov. "Ako prava ruskog izaslanstva budu
ograničena, to će značiti suspenziju", rekao je Fjodorov na ruskom
kanalu NTV. "U takvoj situaciji, fiktivna suradnja s
Parlamentarnom skupštinom i njezinim organima bez prava glasa nema
smisla", dodao je Fjodorov. VE predložilo je početkom tjedna da
proces suspenzije stupi na snagu u lipnju, osim ako Rusija ne uvede
potpuni prekid vatre u Čečeniji i ne počne pregovore s čečenskim
čelnicima. Nijedna zemlja nije još iskljičena iz VE, a samo
ministri vanjskih poslova zemalja članica mogu poduzeti taj korak
na preporuku Parlamentarne skupštine.
HAVANA - Oca šestogodišnjeg Eliana Gonzalesa, koji se nada skorom
susretu sa sinom u SAD-u, jutros rano u havanskoj zračnoj luci
ispratio je osobno kubanski predsjednik Fidel Castro. Nakon
rukovanja s Castrom Juan Miguel Gonzales ušao je u zrakoplov za
Washington sa svojom drugom suprugom i njihovim šestomjesečnim
sinom. Zajedno s Gonzalesima u SAD je otputovao i visoki kubanski
diplomat u SAD-u Fernando Ramirez u čijoj će kući živjeti za vrijeme
boravka u toj zemlji tijekom kojeg će pokušati izboriti skrbništvo
nad Elianom.
TUNIS - Bivši tuniski predsjednik Habib Burgiba, koji je predvodio
svoju zemlju u borbi za nezavisnost, preminuo je u četvrtak ujutro u
97-oj godini života, doznaje se iz službenog priopćenja.
Burgiba je vladao Tunisom 30 godina. Sadašnji predsjednik Zine al-
Abidine Ben Ali ga je smijenio 1987. godine proglasivši ga
nesposobnim za predsjedničku dužnost zbog senilnosti.
Od tada je Burgiba živio u svome rodnom gradu Monastiru.
LONDON) - Tražitelji azila, te etničke i vjerske manjine žrtve su
kršenja ljudskih prava u brojnim europskim zemljama, kaže se u
izvješću Amnesty Internationala objavljenom u četvrtak.
U izvješću naslovljenom "Zabrinutosti u Europi", Amnesty
International bavi se stanjem ljudskih prava u 34 zemlje između
srpnja i prosinca 1999. godine. Slučajevi mučenja i lošeg
postupanja zabilježeni su u 27 zemalja, a politički zatvorenici su
zatočeni u 14 europskih zemalja. Amnesty zaključuje da, iako se u
Europi u većoj mjeri poštuju ljudska prava, neke skupine i dalje
osjećaju drugu stranu Europe koja je u sukobu sa svojom slikom
bastiona ljudskih prava i sloboda.
(Hina) rt