FINANCIJSKE PROGNOZE SVJETSKE BANKE ZA OVU GODINU

FINANCIJSKE PROGNOZE SVJETSKE BANKE ZA OVU GODINU Većina tranzicijskih i zemalja u razvoju ove godine ostvarit će veći nacionalni dohodak po stanovniku nego lani, ali 41 zemlja bit će i dalje u ozbiljnim teškoćama, na granici pozitivnog rezultata, procjenjuju stručnjaci Svjetske banke u svom godišnjem izvješću o financijskim kretanjima u svijetu u 2000. godini. Izvješće je predstavljeno u utorak na konferenciji za novinare u sjedištu Banke u Washingtonu. Svjetska banka očekuje da će prosječni gospodarski rast zemalja u razvoju i onih koje prolaze kroz gospodarsku pretvorbu u ovoj godini biti otprilike 4,6 posto, dok za 2001. godinu najavljuju 4,8 postotni gospodarski rast. "Bit će to rezultat oporavka od globalne financijske krize 1997.-1999. godine", stoji u izvješću. Zasluge za sadašnju relativnu stabilnost svjetskih financija Banka pripisuje neočekivano visokom gospodarskom rastu u industrijski razvijenim zemljama, "izuzetnom porastu" svjetske trgovine i višim cijenama sirovina. "Ipak, 41 zemlja s ukupno oko milijardu stanovnika jedva će prijeći granicu pozitivnog rasta BND-a po stanovniku", upozoravaju u Svjetskoj banci. Ovaj jaz između najsiromašnijih i ostatka svijeta smatraju najvećom prijetnjom ukupnoj gospodarskoj i političkoj stabilnosti. Hrvatska prema nekim pokazateljima Svjetske banke ne bi trebala biti nezadovoljna. Iako su službeno objavljeni podaci iz 1998. godine vidljiv je blagi porast BDP-a koji je iznosio 21,587 milijardi USD. Smanjen je i vanjskotrgovinski deficit. U 1997. godini on je bio 2,4 milijarde a 1998. godine iznosio je milijardu i po USD. Lošija je slika vanjske zaduženosti. Ona je sa 6,846 milijardi USD u 1997. godini povećana na 8,297 milijardi na kraju 1998. godine. Time je Hrvatska došla do nezavidne zaduženosti od 38,4 posto svoga BDP-a. Prema još uvijek ne konačnim podacima za razdoblje do rujna 1999. godine "vanjska zaduženost središnje vlade iznosila je 42,1 milijardu kuna (...), šest posto iznad zaduženja na kraju 1998. godine, što je posljedica novog zaduživanja u inozemstvu i deprecijacije kune". U Međunarodnom monetarnom fondu kažu da je 31 posto hrvatskog vanjskog duga Londonskom i Pariškom klubu. Istodobno, procjenjeno je da je BDP u 1999. godini realno smanjen za približno 2,1 posto.