US 4. IV. WT GLOBALIZACIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 4. IV. 2000. Tko vlada globalnim selom? "Budući da su im nominacije sad osigurane, potpredsjednik Al Gore i guverner George W. Bush krenuli su u zaista važnu kampanju - u zoru novoga stoljeća, u doba kad se država i svijet radikalno mijenjaju zbog ubrzanog napretka tehnologije. Dok se važnost vremena i udaljenosti sve više smanjuje, tehnologija stvara pravo globalno selo. Dok kandidati razvijaju svoj program, potrebno je da otvoreno progovore o pitanju prednosti i nedostataka sile koja će u sljedećem desetljeću više od bilo čega utjecati na glasače: riječ je o globalizaciji", piše Clyde Prestowitz, predsjednik Instituta za gospodarsku strategiju. "Na prvi pogled možda se čini da je to teoretsko, pa čak i akademsko pitanje; složeno i iznad shvaćanja velike većine izbornog tijela. Glasači, kao što obrazovani ljudi često tvrde, ni izbliza toliko ne mare za događaje u svijetu kao što im je stalo do domaćih pitanja. Politički stratezi će tvrditi da bit kampanje nije toliko u poučavanju javnosti koliko u tome da se okarakterizira protivnik i ne propusti odgovoriti na optužbe. (....) No činjenica je da vanjski poslovi više nisu toliko vanjski. Kad rasprodaja na tokijskoj burzi izazove pad vrijednosti mirovinskih fondova na koje se većina Amerikanaca oslanja u mirovini, japanski događaji izazivaju veliki interes. Masovni javni prosvjedi na prošlogodišnjem sastanku Svjetske trgovinske organizacije u Seattleu na dramatičan način ističu 'mjesne' brige koje mnogi Amerikanci gaje u vezi s globalizacijom. Gruba je stvarnost da Bush i Gore jednostavno ne mogu zanemariti velike potencijalne koristi ili potencijalnu cijenu globalizacije. Globalni forum Instituta za gospodarsku strategiju, koji će se ovoga svibnja održati u Washingtonu, predstavljat će prvu veću reviziju tih pitanja na američkom tlu poslije Seattlea. Prijedlozi koje će svjetski poslovni i politički vođe na tom sastanku iznijeti o pitanju optimizacije prednosti i istovremenom minimiziranju troškova galopirajuće integracije svjetskih gospodarstava, ključ su za nastavak prosperiteta i sigurnosti Amerike i svijeta. Način na koji će se Bush i Gore postaviti prema tim pitanjima ključ je njihovih izbornih izgleda. S jedne strane, kandidati moraju razumjeti, i navesti glasače da shvate, da je globalizacija temeljni nacionalni interes Amerike iz dva razloga. Prvo, zato što je ona jedan od ključeva 'novog gospodarstva' i drugo, jer je to najsnažnija sila globalne demokratizacije i mira. Za nevjerojatan rast i prosperitet u proteklom desetljeću nisu bili zaslužni samo Amerikanci koji rade marljivije i pametnije. Dobrim su dijelom za to zaslužni tok kapitala, roba i usluga iz inozemstva koji su financirali američko pozajmljivanje i držali tečaj dolara visokim a inflaciju niskom. Inozemna tržišta omogućila su američkim proizvođačima i izvoznicima da proizvedu i prodaju više i smanje troškove proizvodnje zbog veće količine izvezene robe. Još važniji od doprinosa američkom prosperitetu jest utjecaj globalizacije na ostatak svijeta. Najveća prijetnja Sjedinjenim Državama i svjetskoj sigurnosti danas nije snaga drugih zemalja. Prije je to njihova slabost. Gospodarska katastrofa u Rusiji ili Kini ili južnoj Americi potencijalno je daleko opasnija za Amerikance, svjetsku sigurnost i ljudska prava od bilo kakve zamislive vojne prijetnje. Rast utemeljen na trgovini, međunarodnim ulaganjima, tehnologiji i ubrzanom širenju interneta najbolji je jamac stabilnosti. Modernim se gospodarstvima ne može upravljati bez povezanosti s internetom. I decentralizacija i povezanost s informacijskim društvom moćne su sile za širenje ljudskih prava i demokracije. Zbog svih tih razloga kandidati nam trebaju reći kako u ovom globalnom gospodarstvu namjeravaju omogućiti veću otvorenost, transparentnost i konkurenciju utemeljenu na pravilima. No koristi globalizacije imaju svoju cijenu. Ubrzana tehnološka promjena, premještanje kapitala širom svijeta brzinom svjetlosti i novi obrasci međunarodne proizvodnje i ponude ponekad su uznemirujući. Oni potkopavaju tradicionalne odnose i zamjenjuju stare, ugledne strukture i ustanove stvarajući pritom nesigurnost, pa čak i strah. Iako ima mnogo pobjednika, neki će također nesumnjivo doživjeti bolne gubitke. (...) Iako je Amerika prosperirala tijekom prošlog desetljeća, druge su se zemlje i regije na globalnoj sceni suočavale s krizama, stagnacijom i bolnim preustrojem. Zbog toga što Amerikanci posjeduju većinu najdinamičnijih i najuspješnijih globalnih kompanija, globalizacija ponekad izgleda kao amerikanizacija za ljude u drugim dijelovima svijeta, koji se boje prevlasti američkog diva. Ovdje također postoji sve veći strah od međunarodne digitalne razvodnice koja će ostaviti druge zemlje iza Sjedinjenih Država. (...) Vjerojatno će najveći zadatak novoga predsjednika biti odlučiti na koji način maksimalno iskoristiti vrijednost globalizacije uz najmanju moguću cijenu. Moramo znati kako to Bush i Gore planiraju učiniti - a što prije to saznamo, to bolje."